Karantena nas je potaknula na promjene životnih navika – a u to su se uklopile i navike vezane uz primjenu dekorativne i preparativne kozmetike. Mnoge su žene ovu situaciju prihvatile i kao period u kojem se koža odmara. Manje se šminkamo, ne nanosimo puder, a ponekad zaboravimo i na kreme jer su nam se prioriteti drugačije posložili.
Proizvodi koji sadrže antioksidanse poput vitamina C pomoći će nam u borbi protiv slobodnih radikala s kojima se naša koža i dalje susreće. Dat će joj i sjaj koji je izgubila radi manjka boravka na otvorenom.
Učinak stresa na kožu
Neki od nas malo su se opustili, dok su drugi zbog nepredvidljive situacije u kojoj smo se našli još pod stresom. Kako se u svemu tome snalazi naša koža? „Zbog stresa kojem smo trenutačno izloženi u našem organizmu dolazi do povećanog stvaranja kortizola. On, osim brojnih učinaka na različite organske sustave, djeluje i na pojačanu proizvodnju loja u sebacealnim žlijezdama. Taj je mehanizam odgovoran za pojavu pojačanog mašćenja lica i začepljenja sebacealnih žlijezda“, otkriva dr. Maja Kovačević, spec. dermatovenerologije iz Poliklinike Duduković. Naglašava i da lošem tenu pridonose i neki naši načini za nošenje sa stresom.
Dr. Maja Kovačević, spec. dermatovenerologije iz Poliklinike Duduković
„Nervoze se ponekad rješavamo povećanim unosom slatkiša i grickalica, hrane s visokim glikemijskim indeksom i zasićenim masnoćama. To također nepovoljno utječu na izgled kože. Češća konzumacija alkoholnih pića dovodi do njezine dehidracije, a može biti i jedan od uzročnika crvenila i podbuhlosti“, otkriva ova liječnica, napominjući kako je i za kožu važno održavati zdrave životne navike. A potvrdno nam je odgovorila i na pitanje iz naslova: odmor od svakodnevnog nanošenja pudera i šminke može biti blagotvoran za kožu. Na taj se način smanjuje začepljenje žlijezda lojnica.
Koji kozmetički rituali pomažu koži da ostane u formi
No, premda ostajemo kod kuće sređivanje za izlazak nije nam toliko često na repertoaru. Pravilno čišćenje lica dva puta dnevno – kako bi se odstranile nečistoće, znoj i višak sebuma – od iznimne je važnosti, podcrtava naša sugovornica. Osim preporuke da ne diramo lice iz epidemioloških razloga, taj savjet ima i dermatološko objašnjenje, posebice kod ljudi s problematičnom kožom. Dodirivanjem se, naime, mogu dodatno pogoršati akne i stvoriti ožiljne promjene nakon istiskivanja. “Mehaničkim pilingom dobro je nekoliko puta tjedno ukloniti odumrle stanice kože i višak sebuma. Dodatna pomoć mogu biti i tonici s AHA kiselinama. Savjetuje se da njegujuća rutina bude prilagođena potrebama naše kože u ovom trenutku”, rekla nam je dr. Maja Kovačević.
A dala nam je još jedan odličan beauty savjet. “Iako se neki od nas sada susreću s viškom vremena, ne preporučuje se nasumično isprobavanje različitih proizvoda kako ne bismo dodatno iritirali kožu. No, osobe koje nemaju problematičnu kožu i koje koriste proizvode koji im odgovaraju, ne trebaju prestati s njihovim korištenjem samo zato što su doma”, rekla nam je.
Hijaluronski boosteri, emolijensi i manje pudera
Jednako je tako naglasila da bi osobe s masnom i problematičnom kožom, koje se često susreću s pojavom komedona ili ostalih oblika akne, općenito trebale smanjiti količinu proizvoda (i dekorativne i preparativne kozmetike) koje koriste te se odlučiti za nekomedogenu njegu. Boravak u zatvorenom grijanom prostoru također dodatno isušuje kožu. Zato je poželjno osigurati koži dodatnu vlagu hijaluronskim boosterima. Zaštitnu barijeru kože možemo ojačati proizvodima koji sadrže niacinamid, koji također ima protuupalna svojstva.
“Proizvodi koji sadrže antioksidanse poput vitamina C pomoći će nam u borbi protiv slobodnih radikala s kojima se naša koža i dalje susreće. Dat će joj i sjaj koji je izgubila radi manjka boravka na otvorenom”, nastavlja dr. Kovačević. Zbog učestalog pranja ruku i korištenja dezinficijensa dolazi do suhoće kože i pojave bolnih raspuklina pa se stoga savjetuje nanošenje emolijentne kreme više puta dnevno. “Učinak kreme može se poboljšati korištenjem tzv. okluzivne tehnike. Nakon nanošenja debljeg sloja kreme, stavljaju se plastične prozirne rukavice, a na njih pamučne. Najbolje je skinuti ih nakon nekoliko sati”, još je jedan od savjeta liječnice kojoj je zdravlje kože u fokusu.
Opasnost od UV zraka i ekrana
Prve proljetne zrake u karanteni mnogi koriste za home office na otvorenom, boravak na balkonima ili u vrtovima. Stoga je od iznimne važnosti redovito koristiti proizvode s visokim zaštitnim faktorom. “Tako će se spriječiti starenje kože i različita oštećenja uključujući tumore koji mogu nastati zbog prekomjernog i neadekvatnog izlaganja suncu. Smatra se kako UVA, a u nešto manjoj mjeri i UVB zrake penetriraju kroz staklo pa i dugotrajni boravak u osunčanim prostorijama doma, bez SPF zaštite, može dovesti do fotooštećenja i starenja kože”, otkriva ova zagrebačka dermatologinja.
A što je s ekranima, pred kojima trenutačno sjedimo više nego obično? “Bez obzira na to je li riječ o mobitelu ili osobnom računalu, ne smijemo zaboraviti ulogu plavog svjetla (HEV light, engl. high visible energy light). Ono potiče oksidativni stres u koži, a također prodire do dermisa i na taj način slabi kolagen i elastin. To dovodi do pojave bora. A također je i jedan od čimbenika koji mogu uzrokovati hiperpigmentacije“, objasnila nam je dr. Kovačević .
“Osobama koje provode veći dio vremena ispred različitih digitalnih zaslona savjetuje se korištenje zaštitnih navlaka koje apsorbiraju HEV. Sličan efekt možemo postići ako mobitele kontinuirano stavimo na „night shift mode“. Na taj način zamijenit ćemo plavo svjetlo žutim koje do te mjere ne šteti našoj koži“, otkrila nam je naša sugovornica. Dakako, sunce ima brojne blagotvorne učinke na organizam i na raspoloženje pa se preporučuje umjereno izlaganje uz odgovarajuću zaštitu.