Priča o čokoladi počinje još davno prije Europljana i ostatka svijeta, u drevnoj civilizaciji Maja i Asteka, koji su se sladili gustim, pjenastim napitkom dobivenim iz plodova biljke kakaovca, zvane chocolatl. Majama i ostalim stanovnicima sjeverne i južne Amerike čokolada je značila statusni simbol, bila je platežno sredstvo i često se darovala.
Konzumiranje čokolade potiče stvaranje hormona serotonina odgovorna za osjećaj sreće i zadovoljstva.
Vijest o čokoladi prvi je donio Kolumbo u 16. stoljeću, a don Herman Cortes godine 1528. prvi je donio mahune kakaovca u Španjolsku, zajedno s tehnologijom i aparaturom za njegovu preradu. Dok su Maje zrna kakaa nakon mljevenja i kuhanja miješali s vodom, vanilijom i čilijem, Europljani su umjesto čilija dodavali šećer i cimet.
Kako proizvodnja šećera nije bila još jako razvijena, čokoladni napitak bio je skup i dostupan samo višim staležima. Tako je čokolada ubrzo postala zaštitni znak viših staleža i omiljena slastica francuskih i španjolskih dvorova. Čokolada je odigrala važnu ulogu i u II. svjetskom ratu, jer je bila obvezni dodatak vojničkoj prehrani, a danas ni astronauti bez nje ne idu u svemir.
Stablo kakaovca ili “hrana bogova” raste u prašumama Amazone te tropskim i kišovitim prašumama sjeverne i južne Amerike. Kakao se dobiva iz mahune kakaovca koja može sadržavati i do 3000 sjemenki. Sjemenke se u postupku prerade najprije podvrgavaju fermentaciji i sušenju, a zatim kuhanju, pri čemu se osjeća osebujan miris i aroma. Kuhanjem sjemenki kakaovca nastaju mnogi kemijski spojevi, kao što su teobromin, kofein, feniletilamin i drugi. Mljevena smjesa sadrži i mnogo kakao maslaca koji je temelj čokoladnih i kakao proizvoda.
Izuzetan kemijski sastav
Iako postoje mnogi prigovori zbog njezine velike kaloričnosti (100 g čokolade sagorijeva čak 565 kalorija), čokolada sadrži:
– vrijedne nutritivne sastojke
– teobromin – ima tonizirajuće i diuretsko djelovanje, regulira krvni tlak i širi krvne žile srca (osigurava dobru opskrbu srca krvlju), liječi proljev, djeluje lipolitički (razlaže masnoće);
– kofein – ima stimulirajuće, tonizirajuće i diuretsko djelovanje; čokolada ga sadržava u znatno manjim količinama nego kava (800 g čokolade sadrži količinu kofeina kao jedna šalica kave);
– mnoge oligoelemente:
- fosfor – hrani živčane stanice mozga i potiče proces sazrijevanja crvenih i bijelih krvnih stanica;
- magnezij – regulira gotovo sve metaboličke procese i osigurava normalnu živčanu funkciju;
- kalcij – važan građevni element kostiju, zubi i noktiju;
- cink i bakar – štite i obnavljaju strukturu kože i jačaju njezinu zaštitnu barijeru;
– prirodne antioksidanse fenole i flavonoide – pomažu u proizvodnji dobrog HDL kolesterola koji štiti krvožilni sustav (istraživanja pokazuju da fenoli iz čokolade povećavaju proizvodnju HDL-a čak za 10 posto); jedna kockica čokolade ima istu količinu fenola kao jedna čaša crnog vina;
– feniletilamin (spoj srodan amfetaminu) – povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi te pridonosi boljoj koncentraciji i izdržljivosti organizma;
– znatan udio vitamina B skupine, naročito B1 i B2 – važni koenzimi u metabolizmu ugljikohidrata i masnih kiselina;
– folnu kiselinu (B11) – ima bitnu ulogu pri sintezi DNK i osobito je važna u prvim mjesecima trudnoće;
– vitamin E – štiti integrirane stanične membrane, stabilizira epitelne i endotelne stanice i jedan je od najjačih antioksidansa.
Čokolada nije samo omiljena slastica za jelo. Veliku važnost ima i njezina upotreba u kozmetičkoj industriji.
Konzumiranje čokolade potiče stvaranje hormona serotonina odgovorna za osjećaj sreće i zadovoljstva, a mozak istodobno oslobađa endorfine koji djeluju umirujuće i smanjuju osjetljivost na bol. Taj učinak posebno je važan kod nervoze i PMS-a (predmenstrualnog sindroma) u žena koje se uzimanjem razumnih količina čokolade u tom razdoblju osjećaju osjetno bolje. Mnogi čokoladu s pravom nazivaju analgetikom za žene i afrodizijakom za muškarce.
Bez obzira na to što je bogata masnoćama, čokolada se vrlo brzo probavlja te potiče transport i pasažu hrane kroz crijeva. Kakao maslac je glavna lipidna komponenta čokolade koja se u organizmu asimilira čak do 98 posto. Sadrži stearinsku kiselinu koja se u jetri pretvara u oleinsku kiselinu (dobru mast) koju u prirodi nalazimo u maslinovu ulju.
Osim ovih pozitivnih svojstava čokolade, treba napomenuti da ona sadrži i proteinske tvari biljnog podrijetla koje se zbog prisutnosti tanina ne mogu do kraja razgraditi, pa se u krv putem crijeva apsorbira i dio nerazgrađenih proteinskih spojeva. Oni mogu djelovati kao antigeni i izazvati alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba sklonih alergijama. Ovim mehanizmom objašnjava se i pojava akni i crvenila te sitnog osipa u osoba koje pretjeruju s konzumiranjem čokolade.
Dobra kozmetička svojstva čokolade
Čokolada nije samo omiljena slastica za jelo. Veliku važnost ima i njezina upotreba u kozmetičkoj industriji. Diljem svijeta otvaraju se kozmetički centri u kojima možete (bez bojazni od suvišnih kalorija) uživati u blagodatima čokolade. Gotovo nema tretmana ni preparata u kojima se ne može naći čokolada.
Hranjive čokoladne maske i pakunzi za lice i tijelo, razne hidratantne kreme i losioni, balzami i ruževi za usne (gotovo cijeli make-up), preparati za sunčanje i oživljavanje suhe i naborane kože, depilacija čokoladnim voskom, masaža toplom čokoladom, anticelulitni tretmani i tretmani za tonifikaciju kože hit su u cijelome svijetu, pa i u nas.
Osim što poboljšava teksturu kože, čokolada je snažno tonificira, a svojim obnavljajućim svojstvima potiče proizvodnju kolagena i elastina, što joj osigurava potrebnu čvrstoću i napetost.
Zbog svog iznimna kemijskog sastava, čokolada djeluje na kožu gotovo euforično kao i na mozak. Upravo endorfin, koji otpušta mozak, djeluje na kožu stimulirajuće i obnavljajuće. Osim što poboljšava teksturu kože, čokolada je snažno tonificira, a svojim obnavljajućim svojstvima potiče proizvodnju kolagena i elastina, što joj osigurava potrebnu čvrstoću i napetost.
Kakao maslac jedna je od najcjenjenijih i najstabilnijih poznatih masti, a zbog svoje strukture ima sposobnost dubinskog prodiranja u kožu, topljenja masnoća i zadržavanja vlažnosti. Bogat je vitaminom E, koji sprječava starenje kože, a istodobno je čini zategnutom i glatkom. Stoga čokoladne maske za lice imaju sve više poklonika, jer aktivne supstancije iz čokolade zahvaljujući jakom lifting učinku hidratiziraju i učvršćuju umornu i atoničnu kožu, dajući joj svježinu i mladolik izgled.
Masaža čokoladom
Masaže čokoladom jedne su od najugodnijih i najnježnijih. Podražaji potaknuti čokoladom smiruju i opuštaju jer potiču izlučivanje hormona sreće (serotonina i endorfina), a prisustvo feniletilamina sprječava izlučivanje kortizola i adrenalina te tako smanjuje napetost i stres.
Depilacija čokoladom
Depilacija čokoladnim voskom omogućuje gotovo bezbolno uklanjanje i najtvrdokornijih dlačica, smanjuje iritaciju, a kožu ostavlja mekom i nahranjenom.
Čokoladni anticelulitni tretman
Anticelulitni tretmani čokoladom pravi su hit u kozmetičkim centrima! Naime, nabrojani sastojci, naročito teobromin, kofein, triptofan i endorfin, imaju jako lipolitičko, tonificirajuće i drenažno djelovanje. Tretman počinje ugodnim kremastim pilingom sa zrncima kakaa koji nježno otklanjaju odumrle stanice s površine kože, kako bi u sljedećoj fazi tretmana anticelulitne supstancije mogle što dublje prodrijeti u masne naslage.
Slijedi čokoladna maska koja se topla nanosi na problematična područja (bedra, trbuh, stražnjicu), nakon čega se omataju wraping folijom i zagrijavaju, čime se potiče sagorijevanje masnoća. Nakon maske slijedi anticelulitna masaža čokoladnom kremom kojom dodatno razbijamo nakupine celulita. Ovim tretmanom ubrzava se cirkulacija, pročišćava limfa i otapaju nakupljene masnoće, a koža postaje elastičnija i zategnutija.
S nutritivnog i kozmetičkog gledišta, znatno je više dobrih svojstava čokolade. Stoga uživajte u osebujnom okusu ove slastice, naravno u razumnim količinama, a što se tretmana tiče, uživajte bez bojazni i ograničenja.
Tamna čokolada – štiti srce i podiže raspoloženje
Čokolada: gorka, slatka i neodoljiva
