Sigurno znate da glazba može pozitivno utjecati na vaše raspoloženje. Terapija glazbom, muzikofilija ili brain music therapy, nije ništa novo, već je to jedan pomalo zapostavljeni oblik terapije koji u fokus stavlja glazbu i samo glazbu.
Slušanjem glazbe mozak modelira svoju aktivnost i nakon određenog vremena postaje opušten. Kao inovativni oblik terapije, glazba se počela primjenjivati početkom 19. stoljeća, iako, ako bolje razmislimo, ona je zapravo antička metoda. Od početka čovječanstva razni iscjelitelji koristili su bubnjeve, zvona i zvečke kako bi istjerali bolest iz tijela, depersiju, očaj i druga nepoželjna stanja uma i duše. Glazba je svuda oko nas, sve što vidimo, čujemo, sve što nas okružuje može biti glazba, može imati svoju melodiju. Pitanje je samo, čujemo li ju mi u određenom trenutku.
Oliver Sacks, poznati britanski neurokirurg i autor popularne knjige Muzikofilija : priče o glazbi i mozgu, veliki je ljubitelj glazbe. On smatra da glazba zauzima mnogo više prostora u našem mozgu od jezika, da su to dvije potpuno odvojene stvari i da smo mi, ljudi, prije svega glazbena bića. Slaže se i s Nietzscheovom tvrdnjom da slušanje glazbe nije samo emocionalno i auditivno, već i motoričko jer glazbu slušamo svim svojim mišićima.
Osim što nas glazba može povesti u neke neistražene svjetove, pobuditi u nama emocije i uspomene, uvjeriti nas u neke radnje oko kojih se dvoumimo, Sacks govori da zapravo uopće nismo svjesni koliko ona može biti “jaka”.
Liječnici su radili neke studije o utjecaju glazbe na zdravlje i raspoloženje. Iako su te studije još uvijek u fazi razvoja, trenutni su rezultati jako zanimljivi.
Tako na primjer, slušanje klasične glazbe smiruje srce, pomaže olakšati stanje depresije i melankolije, hrani imunitet i poboljšava cjelokupni rad organizma. Klasična glazba često prevladava u liječenju, ali neka nova istraživanja pokazuju da u obzir dolaze i drugi glazbeni žanrovi – bitno da je glazba po vašem ukusu. Također, slušanje klasične glazbe može se usporediti s boravkom u sauni što bi značilo da je efekt opuštanja uz takvu melodiju zagarantiran.
Glazba Ludwiga van Beethovena pomaže pri smirivanju stresa, melankolije, apatije i sličnim stanjima. Beethovenova glazba regulirat će vam otkucaje srca, utjecati na dobrobit pluća i bronha te poboljšati imunitet. Patite li možda od povišenog krvnog tlaka prepustite se notama drugog dijela poznate pete simfonije koju su liječnici nazvali “glazbom za zdravlje”. Studije su pokazale da slušanje upravo ove glazbe ima poseban pozitivni učinak.
Mozartova prva simfonija smatra se pravim remek djelom kad je zdravlje u pitanju. Opušta stres, stimulira aktivnosti mozga i povećava intelektualne sposobnosti. Glazba talijanskog kompozitora Vivaldia najčešće se pak primjenjuje pri liječenju agresije.
Ali nije samo klasična glazba ta koja će pomoći pri ublažavanju određenih simptoma. Naime, jedna je britanska studija otkrila da ljubitelji klasične glazbe baš kao i ljubitelji heavy metal glazbe imaju iste crte osobnosti – kreativnost, nedruželjubivost i stidljivost. Istraživanje je radilo jedno škotsko sveučilište u Edinburgu na 36.000 osoba diljem svijeta. Prema tom istraživanju razlika “klasičara” i “metalaca” je zapravo samo u njihovim godinama. Sukladno provedenom istraživanju slušatelji indie glazbe imaju malo samopoštovanja i motivacije, ljubitelji rep glazbe mnogo razmišljaju o sebi i vole druženja, dok su fanovi countryja vrlo marljive osobe. Danceri su pak egocentrici, jazzeri i blueseri su opušteni i kreativni, dok bi po navedenom istraživanju, rockeri bili ljubazni i darežljivi.
Pred nama su dani veselja, ljubavi, topline i obiteljskog okruženja. Miris kolača, druženje s dragim osobama, i nezaobilazne božićne pjesme u tren pretvaraju hladna zimska jutra u topla i ugodna. No, jeste li znali da pretjerano slušanje upravo božićne glazbe može toliko obuzeti čovjeka da uopće ne bude sposoban normalno obavljati i osnovne tjelesne funkcije i tako dovesti do tzv. glazbenih halucinacija?! To može biti riječ, zvuk ili šum koji traje i koji s može i tjednima ponavljati. Npr. to može biti neka pjesma koja vam se u početku svidi, ali vas može obuzeti njen tempo tako da vam se danima bez prestanka vrti po glavi i onda zbog tog neprestanog ponavljanja pjesma gubi svoj smisao, ritam, šarm, muzikalnost i značenje. I zato, budite umjereni s glazbom, uživajte, kao i sa svime što u životu radite.
Blagdane provedite u miru, slušajte glazbu koja vama odgovara i uživajte u njoj dok god vam stvara ugodu!
Istražili smo za vas kako su i kada nastali najpopularniji božićni glazbeni hitovi. Želimo vam ugodne i raspjevane blagdanske dane!
- Pjesma “All I Want For Christmas Is You” svojevrsna je božićna himna. Otpjevala ju je Mariah Carey na svom albumu ‘Merry Christmas’ koji postoji već više od dvadeset godina.
- “The Christmas song” osebujnog Michaela Bublea nastala je 1944. godine, a originalni je naslov tada glasio “Merry Christmas To You”. Napisali su je Bob Wells i Mel Torme.
- Brenda Mae Tarpley izvela je povijesnu božićnu pjesmu “Rockin’ Around The Christmas Tree” 1958. godine, a dodatnu je popularnost dobila u filmskom božićnom klasiku ‘Sam u kući’ s Kevinom McCallisterom.
- Popularna božićna pjesma „Jingle Bell Rock“ nastala je 1958. godine, a otpjevao ju je američki country pjevač Robert Lee Helm. Singl se našao na Billboardovoj listi kao neziostavan ritam blagdanskih dana.
- Pjesma “White Christmas” najprodavanija je božićna pjesma svih vremena, čak više od 100 milijuna primjeraka. Otpjevao ju je legendarni Bing Crosby 1941. godine na sam Božić i od tada je postala omiljena pjesma svih generacija.
- “Last Christmas” je božićna pjesma britanskog sastava Wham! objavljena tijekom prosinca 1984. godine kao singl s albuma ‘Music from the Edge of Heaven’.
- Idejni autor i začetnik još jednog božićnog hita “Do They Know It’s Christmas” je Bob Geldof. Izvedba ove pjesme ima humanitarni karakter u borbi protiv ebole, a među izvođačima Band Aid 30 su Bono, Chris Martin, One Direction, Emeli Sande, Seal i Sinead O’Connor.
- Za božićno izdanje svog albuma popularna a capella grupa Pentatonix obradila je poznatu pjesmu “Little Drummer Boy”, napisanu 1941. Ova pjesma je do danas obrađena u više od 200 verzija, na sedam različitih jezika, a obradili su je Bing Crosby, Johnny Cash, Joan Baez, Marlene Dietrich, Stevie Wonder i Jimi Hendrix.
- Neka pada snijeg, iliti “Let it Snow! Let it Snow! Let it Snow!” snimio je Vaugh Moroe davne 1945., a zanimljiva je činjenica da je napisana je u Los Angelesu za vrijeme najtoplijeg dana u godini. Obradili su je mnogi glazbenici poput Franka Sinatre, Deana Martina, Doris Day, Roda Stewerta i Michaela Bublea.
- Pjesma Holly Jolly Christmas nastala je u listopadu 1965., a prvi ju je otpjevao američki pjevač Blur Ives.
- Emocije i suzu u oku sigurno će vam izmamiti pjesma “Happy Christmas (War is Over)” Johna & Yoko/Plastic Ono Banda, iz 1971. godine. Pjesma govori o prosvjedu protiv Vijetnamskog rata i postala je neizbježna blagdanska himna. Produkt je kampanje iz 1969. godine, u kojoj su John i Ono postavljali plakate po gradovima s natpisom Rat je gotov! Producent je bio Phil Spector i važna je opomena čovječanstvu koliko daleko možemo ići u ime mržnje.
- “Tiha noć, sveta noć” zasigurno je najpoznatija božićna pjesma na svijetu. Nastala je 1816. godine, a prvi put je izvedena na Badnjak 1818. u crkvi Sv. Nikole u Oberndorfu. Danas je ona prevedena na preko 300 jezika i dijalekata i snimljena je u raznim vokalnim i instrumentalnim obradama i izvedbama u gotovo svim glazbenim žanrovima. U ožujku 2011. Tiha noć, sveta noć ubilježena je na UNESCO-ov popis austrijske nematerijalne kulturne baštine.
- Na poznatim božićnim kompilacijama nalazi se i pjesma “Thank God It’s Christmas” u izvedbi grupe Queen, iz 1984. godine. Epitet velikog hita postigla je zbog karizme Freddyja Mercuryja. Brian May i Roger Taylor napisali su pjesmu, a legendarni Freddy udahnuo joj je život. Hvala mu na tome!
Zaboravite na moranje i kupovanje, prepustite se notama Božića uz svoju omiljenu playlistu i istinski uživajte, jer Božić je mir i ljubav!
