Domagojevi strijelci – vrijedna donacija obitelji Meštrović

U zagrebačkom Atelijeru Meštrović svečano je predstavljena donacija Rumjane i Mate Meštrovića, djelo Ivana Meštovića: Domagojevi strijelci. Obitelj Meštrović tako nastavlja poklanjati djela velikog umjetnika Ivana Meštrovića. Nakon donacija supruge Olge i kćeri Marice, to su sada učinili i sin Mate sa suprugom Rumjanom.

Poklanjanje ovog umjetničkog djela od izuzetne je važnosti jer predstavlja očuvanje nacionalnog blaga u ustanovi čija je misija čuvanje i prezentiranje Meštrovićevog nasljeđa.

Kameni reljef Domagojevi strijelci iz 1955. iznimno je umjetničko ostvarenje iz Meštrovićevog američkog razdoblja (1947. – 1962.). S ovom temom iz hrvatske nacionalne povijesti, Meštrović je započeo još 1917. kada je u Cannesu izradio sadreni reljef istog naslova. Istu temu obrađuje na litografiji koju je 1923. otisnuo u sklopu Mape litografija i 1931. pri modeliranju medalje Sokolski slet. Američki reljef važan je zbog nove razrade već dotaknute teme u umjetnikovom opusu.

Svojom odlukom o poklanjaju svojih nekretnina i umjetničkih djela, slavni kipar Ivan Meštrović još je davno kreirao i postavio temelje današnje ustanove, Muzeji Ivana Meštrovića.

Svečanost uručenja vrijedne donacije, koncertom na lutnji obogatila je i mlada glazbenica, Ema Stein.

O reljefu Domagojevi strijelci

Donacijom Mate i Rumjane Meštrović kamenoga reljefa Domagojevi strijelci (1955.), djela Ivana Meštrovića (Vrpolje, 1883. – South Bend, Ind. SAD, 1962.), fundus Muzeja Ivana Meštrovića – Atelijera Meštrović obogaćen je za iznimno ostvarenje iz američkoga razdoblja (1947. – 1962.), koje je u odnosu na ostale periode, slabije zastupljen u zagrebačkoj kolekciji. Važan je to nastavak darivanja obitelji Meštrović, otpočetog donacijom samoga Ivana Meštrovića iz 1952. godine, zahvaljujući kojoj su Muzeji Ivana Meštrovića i nastali. Reljef Domagojevi strijelci predstavlja vraćanje temi i kompozicijskom obrascu, koje je razrađivao još u vrijeme Prvog svjetskog rata.

Godine 1917. u Cannesu je izradio sadreni reljef istog naslova i veoma slične kompozicije, kojeg je poklonio svojem dugogodišnjem prijatelju, Robertu Williamu Seton-Watsonu, britanskom političkom aktivistu i povjesničaru. On je bio i autor predgovora i suorganizator Meštrovićevih izložbi u Londonu (Victoria and Albert Museum, 1915.; Grafton Gallery, 1917.). Reljef je 2005. godine otkupljen od nasljednika Seton-Watsona za fundus Tate Gallery u Londonu.

Nacionalna povijest

Umjetnik je izradio više crteža, skica koje prate reljef iz 1917., a istoj se temi vraća na litografiji koju je 1923. otisnuo u sklopu Mape litografija, koja sadrži 21 grafički list. Također, temi se vratio i 1931. godine, oblikujući medalju Sokolski slet. Američki reljef predstavlja novo promišljanje teme kojom se referira na hrvatsku povijest. Nacionalna povijest nije bila u velikoj mjeri prisutna u njegovu opusu. Spomenimo samo npr. litografiju iz mape Domagojevi borci, kao i crteže na istu temu.

U kamenom reljefu kipar transponira kompoziciju iz 1917., zadržava isti broj strijelaca, njih sedam, te ih dovodi u istu ravan. Ivan Meštrović je sličan način ritmičnoga nizanja figura u profilu više puta primjenjivao na svojim djelima. Jedan od primjera je i reljef Canadian War Memorial iz 1918. godine. / Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović

Literatura:
Dalibor Prančević, „Litografija Ivana Meštrovića“ (uz 125. Obljetnicu rođenja), u: Ivan Meštrović (1883. – 1962.), (katalog izložbe), Likovni salon „Vladimir Becić“, Slavonski brod, 11. rujna – 1. listopada 20008., Kabinet grafike HAZU, Zagreb, 5. studenoga – 13. prosinca 2008., Galerija Dulčić Masle Pulitika (Umjetnička galerija Dubrovnik), 19. prosinca 2008. – 19. siječnja 2009.