Ana Berković: Toksični savjeti i kako se obraniti

U svakodnevnim interakcijama svi si međusobno neprestano dajemo savjete, pogotovo onima s kojima smo češće u kontaktu ili s kojima smo jako bliski. Iako nam se sadržaj tih savjeta katkad ne sviđa, to ne znači da ti savjeti nisu dobronamjerni. Da bismo savjete ili opaske neke osobe proglasili toksičnima i odlučili postaviti granicu prema takvim ljudima, oni moraju zadovoljiti nekoliko kriterija.

Nemojte se ispričavati zbog onoga što ćete reći. Ne umanjujte svoje vlastite granice. Jasno izrazite što mislite.

1. Slojevitost

Iza onoga što se navodi kao osnovni problem postoji još jedan dublji sloj kritike prema našem izgledu, sposobnostima, načinu života itd. Nije isto reći “Izgledaš umorno” ili “Moraš nešto poduzeti po pitanju konstantnog umora. Imam ti ja broj dobrog psihologa.” Tu imamo tri moguća značenja: loš izgled, zatim implikacija da stalno tako izgledamo i na kraju da imamo dubok prihološki problem koji očito ne možemo sami riješiti pa trebamo potražiti pomoć.

2. Namjera

Osoba koja daje toksične savjete ne želi pomoći nego priželjkuje negativnu emocionalnu reakciju slušatelja: nesigurnost, pravdanje, obranu. Drugo, želi uzvisiti sebe na način da umanji sugovornika. “Ja znam bolje od tebe što tebi treba.” Paradoksalno je da takvi savjeti ustvari nemaju veze s nama. Njih najčešće daju ljudi koji su jako nezadovoljni sobom, ali im je previše nelagodno da se pozabave svojim problemima, pa se fokusiraju na druge. No, iako to znamo, to ne znači da nas njihove riječi neće jako zaboljeti. Zato im moramo dati do znanja da ne pristajemo na takvu komunikaciju.

3. Učestalost

Iako svi katkad kažemo nešto što možda grubo zazvuči, kad primijetimo sugovornikovu nelagodu, ispričamo se ili se povučemo. No, ljudi koji podižu vlastitu sigurnost na način da umanjuju druge često posežu za takvim savjetima ili opaskama kako bi stekli osjećaj kontrole nad razgovorom i sugovornicima. To postaje njihov komunikacijski obrazac.

4. Način i intenzitet poruke

Toksični savjeti nas iznenade i zbune. Kao kao kada pošaljete curve ball u tenisu. Razgovor teče u jednom smjeru i onda naglo doleti nešto što vas potpuno zbuni. Toksični savjeti većinom zadiru u naš osobni prostor. Često su indirektni. uvijeni, nejasni, govornik ne preuzima odgovornost za svoj stav. Ne znamo što je osoba zapravo htjela reći i to nas muči. Tipično, neki ljudi uvijek sve zakompliciraju i ništa dobro ne završi. Umjesto: “Očekivala sam bolji rezultat, ne sviđa mi se xy.” recite “Molim te da se sljedeći put više potrudiš.”

Preuzimanje kontrole

Evo nekoliko savjeta kako da se obranite i preuzmete kontrolu nad razgovorom:

Nemojte se ispričavati zbog onoga što ćete reći. Ne umanjujte svoje vlastite granice. Jasno izrazite što mislite.

Pričekajte nekoliko sekundi prije nego što odgovorite. Tako će izostati nagla reakcija na prvu loptu koju sugovornik preželjkuje.

Oslovite osobu pravim imenom. Tako ćete zadobiti njegovu/njenju punu pozornost i dati do znanja da je komentar koji slijedi jako dobro promišljen.

Nemojte previše objašnjavati. Ne dodajte nove argumente za koje se sugovorenik može uhvatiti. Želite prekinuti razgovor, a ne proširiti ga.

Vratite razgovor na prijašnju temu ili uvedite novu. Onu koju vi želite. To će izgledati otprilike ovako:

“Ana, čuo sam što si rekla, ali ja o ukusima ne raspravljam. Što misliš o nogometnom prvenstvu? ili

“Ana, hvala na savjetu, ali ta tema je previše osobna. Vratimo se mi na prijašnju temu.”

Tako dajete do znanja da ste primijetili digresiju i da se s njom ne slažete.

Zdravi savjeti

Zdravi savjeti su konstruktivni, daju konkretne smjernice i prijedloge, pozivaju na dijalog, osjećate se podržano. Prijatelji će vam možda reći nešto što vam se neće svidjeti, kritizirati neki vaš postupak. neće se složiti s vama. Ali vi ćete osjetiti suosjećanje, osjetit ćete da se brinu i da im je stalo do vas. Kad se prvi dojam smiri, shvatit ćete da ste nešto i naučili. U svakom slučaju nećete osjećati cijelu paletu navedenih negativnih emocija. I nećete biti zbunjeni, sumnjati u svoj izgled i sposobnosti.

I zapamtite, u zdravim razgovorima sugovornici sudjeluju ravnopravno. Tema je od obostranog interesa i na nju dajemo prešutni pristanak. Svaki put kad primijetite da vas tijekom razgovora netko naglo prebaci s jednog kolosjeka na drugi, a bez nekog osobitog razloga, shvatite to kao alarm.

Ana Berković: Čemu služi small talk?

Ana Berković: Glavna uloga na pozornici života

Ana Berković: Pronađite pravu grupu

Ana Berković: Zašto se to dogodilo baš meni?

Ana Berković

Licencirani sam coach Instituta Robbins-Madanes za strateške intervencije gdje su me obučavali renomirani psiholozi, coachevi i autori Anthony Robbins i Cloe Madanes. Godinama sam se borila s nezdravim emocionalnim obrascima i osobno sam prošla dugogodišnju psihoanalitičku psihoterapiju. U coachingu Strateških intervencija pronašla sam potencijal koji je u potpunosti zadovoljio moju intelektualnu znatiželju, potrebu za duhovnom komponentom i omogućio mi da izrazim svoju kreativnost u okvirima psiholoških tehnika na kojima se taj program temelji. Područja mojeg rada su osvještavanje ovisničkih obrazaca i odnosa, oporavak nakon razvoda i zdravi partnerski odnosi. Više o mojem radu i coachingu pronađite na web stranici (https://www.anaberkovic.com), FB profilu (https://www.facebook.com/AnaBerkovicCoach) i Instagramu (https://www.instagram.com/authentic_relationships/).