Studija objavljena u stručnom časopisu PLoS One sugerira da je razumijevanje onoga što uzrokuje emocije najveći korak u njihovu zaustavljanju.
“Ovo je naša prva studija koja ispituje glad izvan laboratorija. Prateći ljude u njihovu svakodnevnom životu, otkrili smo da je glad povezana s razinom ljutnje, razdražljivosti i zadovoljstva”, rekao je glavni autor Viren Swami.
“Iako naša studija ne predstavlja načine za ublažavanje negativnih emocija izazvanih glađu, istraživanje sugerira da sposobnost označavanja emocije može pomoći ljudima da je reguliraju, kao što je prepoznavanje osjećaja ljutnje jednostavno zato što smo gladni. Stoga bi veća svijest o ‘gladi’ mogla smanjiti vjerojatnost da glad rezultira negativnim emocijama i ponašanjima kod pojedinaca.”
U razdobljima gladi osjećamo ljutnju i razdražljiviji smo, a smanjen nam je i osjećaj užitka.
Rezulati studije potvrđuju utjecaj hrane na raspoloženje
Kako bi istražili je li “glad” stvarna ili je samo izgovor da na brzinu nešto pojedete s nogu u hodu kada ste umorni, istraživači sa Sveučilišta Anglia Ruskin pratili su 64 sudionika u vremenskom okviru od 21 dan. Tražili su od njih da ih izvještavaju o svojim osjećajima i razini gladi pet puta tijekom dana. Zatim su usporedili odgovore kako bi našli odnos između gladi i bilo kojih posebnih emocija koje su možda osjećali u to vrijeme.
Rezultati su pokazali da su se u razdobljima samoprijavljene gladi sudionici osjećali ljući i razdražljiviji te su osjećali manje užitka. Točnije, glad je bila izravno povezana s 37 posto varijacija u razdražljivosti, 34 posto varijacija u ljutnji i 38 posto varijacija u užitku.
U kombinaciji, rezultati podržavaju ideju o “gladi”, označavajući konačan utjecaj hrane na raspoloženje.
“Mnogi od nas svjesni su da gladovanje može utjecati na naše emocije. No, iznenađujuće je malo znanstvenih istraživanja usmjereno na ‘glad’,” rekao je Swami.
Odnos između gladi i negativnih emocija bio je jasan čak i kada se uzmu u obzir zbunjujući čimbenici. Međutim, studija je imala nekoliko ograničenja. Npr. to da zapravo nije svakoj emociji dala značenje i uzela je u obzir samo nekoliko vrsta emocija. Ipak, ono što nam pruža je argument da nam zapravo treba hrana koju želimo, jer ćemo inače biti ljuti i neugodni. A to nitko ne želi.
Autorica: Carmen Rivier-Zurak , dr. med
