Mnogi od nas s Hashimotom često krive štitnjaču za brojne simptome koje imamo. Gubitak kose? Štitnjača! Debljanje? Štitnjača! Umor? Štitnjača! Iako štitnjača igra presudnu ulogu za sve ono što se uz nju veže, postoji još jedna poveznica koja se često podcjenjuje: nadbubrežna žlijezda. Liječenje hipotireoze bez liječenja nadbubrežne žlijezde jedan je od najvećih razloga zbog kojih se i dalje osjećamo iscrpljeno unatoč liječenju hormonima štitnjače.
Mnogi će se nakon što počnu uzimati hormonsku terapiju osjećati bolje i imati više energije, ali ubrzo nakon toga stanje se pogoršava i sve je gore i gore. Sve dok se ne vrati tamo gdje je bilo prije nego što smo počeli uzimati propisanu terapiju za štitnjaču. U tom ćemo se trenutku vjerojatno vratiti liječniku kako bi nam provjerili nalaz krvi. A on će nam reći kako je sve u redu i normalno.
Pacijent se u tom trenutku počinje osjećati ludo. A tada se razotkriva još jedno lice Hashimota. Mnogi se simptomi hipotireoze, naime, preklapaju sa simptomima slabo aktivne nadbubrežne žlijezde. A liječnici gotovo nikada kod osoba s Hashimotom ne provjeravaju funkciju i rad nadbubrežne žlijezde.
Što je nadbubrežna žlijezda?
Nadbubrežna žlijezda odnosno nadbubrežne žlijezde su dvije male žlijezde smještene na vrhu svakog bubrega. Zadaća im je oslobađati hormone poput kortizola i adrenalina. Ti “hormoni stresa” utječu na mnoge važne funkcije u tijelu. Pomažu uspostaviti toleranciju na stres, ukrotiti upale, regulirati šećer u krvi i tjelesnu masnoću, kontrolirati razinu kalija i natrija (utječu na šećer u krvi) te, između ostalog, utjecati na spolni nagon i starenje.
Možda ste čuli da je hormon stresa, kortizol, “loš”. To obmanjuje. Iako su visoke razine kortizola problematične, ono što bi moglo biti jednako problematično je niska razina kortizola. Posebno kada se radi o autoimunim bolestima i umoru.
Kortizol je za život potreban hormon. Bez njega ne bismo mogli živjeti jer je važan i kao protuupalni hormon. Zapravo se oslobađa kad god imamo neku upalu u tijelu, kako bi je sanirao. Većina osoba s Hashimoto potemećajem ima nisku razinu kortizola.
Što uzrokuje umor nadbubrežne žlijezde?
U većini slučajeva umora nadbubrežne žlijezde, problemi uglavnom potječu iz narušene komunikacije koja se događa unutar osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Ta je os inače poznata kao HPA. HPA opisuje interaktivnu povratnu spregu koja se odvija između ove tri endokrine žlijezde.
Hipotalamus je poput izvršnog direktora za proizvodnju hormona u našem tijelu. Skenira poruke iz našeg okruženja i drugih endokrinih žlijezda. Provjerava ukupni hormonski status tijela, prije nego što narudžbu za više hormona proslijedi hipofizi.
Hipofiza tada djeluje kao voditelj projekta i okuplja pojedinačne radnike (poput štitnjače, nadbubrežne žlijezde i spolnih žlijezda) kako bi odradili svoj posao. Hipofiza će također osigurati radnicima odgovarajuće resurse za obavljanje njihovih poslova, upravljajući rastom i popravcima, kao i ravnotežom elektrolita / vode.
HPA os djeluje kao odgovor na dvije vrste stresa: neposredni stres i kronični stres. Pogledajmo kako se razlikuju odgovori na svaku vrstu.
Neposredni stres
U slučajevima neposrednog stresa, hipotalamus osjeti stres i pokreće hormonsku kaskadu koja dovodi do aktivacije našeg odgovora: borba ili bijeg. Kao dio ovog odgovora, nadbubrežne žlijezde ispumpavaju dodatne hormone. Tijelo tada iz stanja opuštanja i zacjeljivanja prelazi u stanje preživljavanja.
Energija tijela preusmjerava se tada s aktivnosti koje baš i nisu ključne za preživljavanje, poput rasta lijepe i zdrave kose, brzog metabolizma hranjivih sastojaka u energiju, stvaranja hormona te probave i samoizliječenja, umjesto da svoje resurse usredotoči na veliku potrebu za kortizolom i adrenalinom izazvanu stresom. Zatim, nakon što pobjegnemo od prijetenje ili joj se maknemo s puta (npr. od jurećeg automobia), potražnja za razinom hormona se smiruje. Fokus se opet okreće parasimpatičkom odgovoru, usredotočenom na održavanje i redovito funkcioniranje tijela.
Kronični stres
U slučajevima kroničnog stresa, neprekidna prisutnost stresnih, ali ne i životom opasnih situacija može dovesti do stalne aktivacije reakcije na stres. Kako bi pomoglo zadovoljiti potražnju za kortizolom, tijelo će smanjiti proizvodnju drugih hormona koje obično proizvodi nadbubrežna žlijezda, poput progesterona, DHEA i testosterona.
Na kraju, s dovoljno kroničnog stresa, HPA os postaje preopterećena i desenzibilizirana na uobičajenu povratnu spregu. Prestaje slati poruke nadbubrežnoj žlijezdi kako ova bi proizvela više ili manje hormona, bez obzira na to što se događa. Uz to, u tijelu može doći do nestanka hranjivih sastojaka potrebnih za pravilan rad nadbubrežne žlijezde.
4 glavne vrste stresa
Jedan od najčešćih uzroka umora nadbubrežne žlijezde je stres koji stvara intenzivnu potražnju za hormonima stresa kao što su kortizol i adrenalin. Postoje četiri glavne vrste stresa koje treba razmotriti:
1. Poremećaji spavanja
Jedan od najbržih načina za izazivanje disfunkcije nadbubrežne žlijezde je nedostatak sna. Zapravo, nedostatak sna koristi se kod laboratorijskih životinja za suzbijanje osi hipotalamus-hipofize i nadbubrežne osi (HPA). Nedostatak sna može biti uzrokovan nesanicom, apnejom u snu i radom u smjenama.
2. Mentalni/emocionalni stres
Osjećaji poput tuge, krivnje, straha, tjeskobe, uzbuđenja i neugodnosti mogu se klasificirati kao stres. Ovaj stres temelji se na našoj percepciji, a ne na prirodi individualnog stresa. Na primjer, javni nastup može uzrokovati puno mentalnog stresa za nekoga tko ima socijalnu anksioznost. Neka druga osoba pak, koja uživa u govoru pred drugima, to iskustvo može doživjeti kao ugodno. Situacije koje su nove, nepredvidive i prijete egu ili uključuju osjećaj gubitka kontrole, doživljavaju se kao stresne.
3. Metabolička/glikemijska disregulacija
Istraživači u Poljskoj otkrili su da i do 50 posto pacijenata s Hashimotom ima oštećenu toleranciju na ugljikohidrate. To znači da bi nakon konzumiranja hrane bogate ugljikohidratima razina šećera u krvi narasla vrlo visoko, uzrokujući veliku količinu oslobađanja inzulina. Uloga inzulina je uklanjanje šećera u krvi iz naših stanica. Stoga veliko oslobađanje inzulina prati brzi pad šećera u krvi (hipoglikemija).
Simptomi hipoglikemije vrlo su neugodni i mogu uključivati razdražljivost, nesvjesticu, vrtoglavicu ili drhtanje. Hipoglikemija zahtijeva oslobađanje kortizola kako bi se održala opskrba mozga glukozom i suprotstavila inzulinu, uzrokujući inzulinsku rezistenciju. A to je također povezano s epidemijom dijabetesa tipa 2.
4. Upala
Kronična upala može se pojaviti zbog bolova u zglobovima, pretilosti ili toksičnog tereta. A upale u gastrointestinalnom traktu zbog poremećaja razdražljivog crijeva, patogena ili osjetljivosti na hranu. Ova stanja signalizirat će kortizol kroz njegovo protuupalno djelovanje.
Uobičajeni simptomi poremećaja rada nadbubrežne žlijezde
Simptomi loše funkcije nadbubrežne žlijezde mogu uključivati sljedeće:
– emocionalna osjetljivost
– osjećaj umora unatoč adekvatnom snu
– nesanica i problemi sa spavanjem
– poteškoće s jutarnjim buđenjem i ustajanje iz kreveta
– ovisnost o kofeinu
– žudnja za slanom hranom (tzv. “Upravo sam pojela cijelu vreću čipsa”)
– žudnja za slatkom hranom
– povećani napor potreban za obavljanje svakodnevnih aktivnosti
– netolerancija prema vježbanju
– niski krvni tlak
– osjećaj slabosti / vrtoglavice pri brzom ustajanju
– mentalna magla ili problemi s koncentracijom
– naizmjenični proljev / zatvor
– nizak nivo šećera u krvi
– smanjen seksualni nagon
– smanjena sposobnost podnošenja stresa
– duže vrijeme zacjeljivanja rana
– blaga depresija
– smanjeno uživanje u životu
– osjećaj pogoršanja nakon preskakanja obroka
– izražajniji PMS
– smanjena sposobnost donošenja odluka
– smanjena produktivnost
– loše pamćenje
… zvuči li vam nešto od ovoga poznato?
Testiranje rada nadbubrežne žlijezde
Osim utvrđivanja simptoma, pomoću ovih procjena možete utvrditi imate li poremećaj nadbubrežne funkcije.
Test razdražljivosti
Razdražljivost i preopterećenost dva su glavna znaka disfunkcije nadbubrežne žlijezde. Najbolji test za utvrđivanje problema s nadbubrežnom žlijezdom je naglost, kratkotrajnost, osjećaj preplavljenosti ili uznemiravanje od strane drugih ljudi. Na primjer, često možemo reći kako su nam nadbubrežne žlijezde preopterećene kad nas mama nazove samo da nas pozdravi, a mi se osjećam kako nam je za taj razgovor potrebno puno energije!
Test krvnog tlaka
Osobe s umorom nadbubrežne žlijezde često imaju nizak krvni tlak i / ili pad krvnog tlaka nakon ustajanja iz ležećeg ili sjedećeg položaja (ortostatska hipotenzija). Oni također mogu osjetiti vrtoglavicu ili vrtoglavicu prilikom promjene položaja.
Sjajan način za testiranje je mjerenje krvnog tlaka dok ležite, a zatim ustajanje i ponovno mjerenje krvnog tlaka. Ovo je uobičajeni test koji funkcionalni liječnici obavljaju kako bi odredili nadbubrežnu funkciju pacijenta.
Ako je krvni tlak ispod 120/80 mmHg, to može značiti da su vaše nadbubrežne žlijezde slabo aktivne ili ste dehidrirani.
Kontrakcija zjenice
Osobe s lošom nadbubrežnom funkcijom često mogu imati poteškoće sa zjenicama. Obično se zjenice šire (povećavaju) u mraku i skupljaju (smanjuju) na svjetlu. Simptomi poremećaja rada nadbubrežne žlijezde mogu uključivati osjetljivost na svjetlost i poteškoće s vidom pri jakom svjetlu. Većinu dana morate nositi sunčane naočale ili se osjećate kao “vampir na dnevnom svjetlu”!
Nestabilne temperature
Pratite li svoje prve jutarnje temperature, one niske i nestabilne mogu ukazivati na insuficijenciju nadbubrežne žlijezde. Suprotno tome, hipotireoza obično rezultira niskim, ali prilično stabilnim svakodnevnim temperaturama.
Test “cijela vreća čipsa”
Jeste li ikada pojeli (ili ste željeli pojesti) cijelu vreću čipsa u jednom zalogaju? Niste sam! Žudnja za soli glavni je znak problema s nadbubrežnom žlijezdom. Tako osobe s problematičnom nadbubrežnom žlijezdom mogu osjetiti intenzivnu žudnju za slanom hranom poput krekera, čipsa, pereca i maslina.
Ispitivanje hormona
Testovi nadbubrežne sline jedan je od načina za testiranje trenutačne nadbubrežne funkcije. Ovi testovi uglavnom su dostupni samo kod liječnika.
Nadbubrežni kanali koji normalno funkcioniraju trebali bi izbaciti najviše kortizola ujutro. Razine kortizola trebale bi opadati tijekom dana, sve dok se pred spavanje ne izluči vrlo malo kortizola. Veća doza kortizola ujutro pomaže nam ustati iz kreveta bistrih očiju, spremni za suočavanje s danom pred nama. Nisko lučenje kortizola prije spavanja pomaže nam da se opustimo i spavamo.
Neke osobe s disfunkcijom nadbubrežne žlijezde imaju upravo suprotan obrazac. Ne mogu ustati ujutro i vuku se do ranog poslijepodneva. Osjećaju se malo bolje između 14 i 20 sati, a zatim dobivaju veliku razinu energije u vrijeme kada bi trebalo ići na spavanje. Te osobe često imaju promijenjeni ritam kortizola, gdje im nadbubrežne žlijezde daju vrlo malo kortizola ujutro, a previše navečer. Zbog toga su budni i pospani u pogrešno vrijeme.
Druge osobe mogu svakodnevno imati abnormalno niske razine kortizola. U ovom slučaju umor traje cijeli dan. Ovako niska razina kortizola uzrokuje da upala u tijelu prolazi nekontrolirano, sprječava zacjeljivanje rana i dovodi do toga da je osoba troma veći dio dana.
Konvencionalni pristup umoru nadbubrežne žlijezde
Nadbubrežne žlijezde izvor su neslaganja između konvencionalnih i alternativnih liječnika. Uobičajeni liječnici prepoznaju Addisonovu bolest samo kao poremećaj insuficijencije nadbubrežne žlijezde, ali ne prepoznaju “nadbubrežni umor” kao medicinsku dijagnozu. Poremećaji funkcije nadbubrežne žlijezde povezani s Addisonovom bolešću, koja je autoimuno stanje, više su posljedica insuficijencije nadbubrežne žlijezde, a ne disfunkcionalnih obrazaca proizvodnje kortizola uočenih u nadbubrežnom umoru.
Važno je znati da simptomi i to kako se osjećate nije samo subjektivni osjećaj u vašoj glavi!
Pristup korijenskom uzroku i oporavak od umora nadbubrežne žlijezde
Odmorite se
Mirovanje je gumb za resetiranje nadbubrežnih žlijezda. Najbrži način ulaska u umor nadbubrežne žlijezde je nedostatak sna. Najbrži način izlaska je spavanje. Kad spavamo tijelo oslobađa hormon rasta i popravlja se. Svakako odspavajte najmanje sedam sati svake noći i pođite na počinak prije 22 sata.
Međutim, u stvarnom svijetu znam da nismo svi u stanju postići dobar san svake noći, a kamoli spavati 10-12 sati. Bez obzira bude li nas djeca svaka dva sata ili radimo u “nenormalne sate”, spavanje 8 sati svake noći može se činiti nedostižnim za mnoge od nas. U takvim slučajevima preporučuje se spavanje što je moguće više, a u preostale sate do onih idealnih 10-12 sati uključite u svoju rutinu i opuštanje (kao što je kupanje u toploj kupki).
Uravnotežite šećer u krvi
Stabilizacija šećera u krvi prehranom presudan je korak u prevladavanju umora nadbubrežne žlijezde i rada štitnjače te može stvoriti primjetna poboljšanja. Cilj je prije svega jesti više masti i proteina, a manje slatkih i škrobnih ugljikohidrata. Kada konzumirate hranu bogatu ugljikohidratima, šećer u krvi previsoko i prebrzo raste, uzrokujući simptome poput nervoze, vrtoglavice, tjeskobe i umora. Ova promjena šećera u krvi može oslabiti nadbubrežne žlijezde i uzrokovati povećanje antitijela štitnjače.
Smanjite stres
Najvažnija strategija za borbu protiv umora nadbubrežne žlijezde ne uključuje dijetu, suplemente, lijekove ili testiranje. Strategija je … smanjenje stresa. Međutim, ovu je strategiju često najteže provesti.
Smanjivanje stresa vjerojatno je najteža promjena u načinu života. Većina nas ima samo dvije postavke, “rad” i “spavanje”. Ne znamo se opustiti, osjetiti miris ruža, isključiti se…
Dakle, potrebno je osmisliti svoj popis strategija kako bi se opustili i prebacili tijelo u stanje opuštanja, uravnotežene probave i normalnog zacjeljivanja rana.
Mnoge od stavki s tog popisa može biti zaista teško implementirati u stvarni život, posebno onima koji imaju veliku odgovornost poput zahtjevnog posla, djece ili starijih članova obitelji koji trebaju našu skrb. Međutim, jednostavno morate odrediti vrijeme za sebe.
Često očekujemo da nas liječnici izliječe, ali iscjeljenje dolazi iznutra. Nitko drugi to neće učiniti umjesto nas. Potrudite se eliminirati, pojednostaviti, delegirati, automatizirati.
Imate li manje obaveza, posebno navečer, možete ranije otići na spavanje…a da se zbog toga ne osjećate krivima. Osjećate li se preopterećeno, razmislite o područjima u svom životu na kojima možete dodatno poraditi. Na primjer, bombardiraju li vas dodatne odgovornosti oko kuće? Ako je tako, provjerite možete li neke svoje zadatke prenijeti drugima odnosno ostalim ukućanima.
Promijenite način razmišljanja
Pozitivno razmišljanje i meditacija mogu tijelo prebaciti u način rada “odmor, opuštanje, liječenje”. U osnovi, pozitivne misli i opuštanje mogu tijelu poslati poruke za promicanje ozdravljenja. Čak i vježbanje jogijskog disanja može dovesti do pojačanog osjećaja smirenosti.
Jedna od tehnika yogijskog disanja je vježba 4-7-8. Udišite brojeći 4, zadržavajte dah brojeći 7, a zatim izdišite brojeći 8.
Pozitivne misli mogu doći i u obliku afirmacija koje možete ponavljati tijekom dana. Neke od najkorisnijih afirmacija su:
“Volim sebe.”
“Moćna sam.”
“Zdrava sam.”
“Voljena sam.”
“Svijet je sigurno i lijepo mjesto.”
“Lijepa sam.”
Također se preporučuju vježbe fokusiranosti kao način smanjenja stresa. To znači zastati i biti istinski prisutan u trenutku. Odvojiti vrijeme za primijetiti svu ljepotu, dobrotu i dobre stvari koje su prisutne u svijetu. Ako u početku i ne vidite, ne posustajete. Možda ćete se iznenaditi kad iznenada postanete svjesni ljepote drveća ili dobrote i susretljivosti nepoznatih ljudi.
Obratiti pozornost na ono što slušate
U modernom svijetu neprestano nas bombardirani toksičnošću … I ne misli se pritom samo na pesticide i onečišćenje. Medijski kanali trebali bi pokrenuti naš odgovor “borbe ili bijega”, oslobađajući adrenalin koji će nas držati zalijepljenima za televizor, čekajući najnovija ažuriranja. Algoritmi društvenih medija postavljeni su tako da bi nas držali pod stalnim adrenalinom. Moramo ostati donekle povezani kako bismo bili informirani. Međutim, preporuka je izbaciti negativne vijesti, emisije, feedove društvenih mreža itd. Usredotočite se samo na informacije koje su vam potrebne.
Prijatelji
Planirajte svoj život na taj način druženja s prijateljima kad god to možete. Organizirajte se i održavajte svoj prostor urednim i čistim. Ali nemojte zanemarivati društveni život zbog čišćenja. Dobro rasporedite i isplanirajte svoje vrijeme i pokušajte uživati s osobama s kojima se ugodno osjećate kad god to možete.
Smijeh
Javite se partneru ili nazovite prijatelja i izazovite pozitivnu reakciju. Ali samo ako će vas to napuniti dobrom energijom. Jeste li ekstrovert ili introvert? Daje li vam druženje energiju ili vam je oduzima? U nekim slučajevima odgovor ovisi o osobi i situaciji. Ako vas druženje energizira, znajte da povezivanje s dragim prijateljima i puno smijeha mogu potaknuti oksitocin i pomoći u suzbijanju negativnih učinaka hormona stresa, kortizola!
Čak i ako ste introvert, postoje drugi načini za smijanje, poput gledanja smiješnog filma, emisije ili stand-up komedije ili čitanja ili slušanja smiješne knjige. Samo budite sigurni da radite sve što vas može nasmijati!
Dnevnik
Napravite popis svega zbog čega se osjećate bolje i onoga zbog čega se osjećate gore. I imajte na umu te stvari. Usredotočite se na ono zbog čega se osjećate dobro, bez obzira bilo to nešto veliko ili malo. Npr. topla šalica omiljenog čaja. I izbjegavajte one stvari zbog kojih se osjećate gore. Svoj dnevnik možete koristiti i za svakodnevne vježbe zahvalnosti.
Često se u vrijeme povećanog stresa, posebno kada se ne osjećamo dobro ili se osjećamo kao da nemamo kontrolu nad onim što nam se događa, teško možemo sjetiti dobrih stvari u svom životu. Započinjanje svakog jutra zapisivanjem tri stvari na kojima smo zahvalni, može nam pomoći promijenite cijeli dan!
Strategije za smanjenje stresa i boljeg rada nadbubrežne žlijezde
Smanjite upalu
Osim smanjenja stresa, smanjenje upale pomaže u podršci zdravoj nadbubrežnoj funkciji i, zauzvrat, zdravoj funkciji štitnjače.
Osjetljivost na hranu čest je izvor upala. Gluten, mliječni proizvodi i soja najčešća su reaktivna hrana kod Hashimota. Njihovo uklanjanje eliminirat će i upalu u tijelu. Eliminacijska dijeta i ispitivanje osjetljivosti na hranu mogu pomoći odrediti koju hranu ćete možda trebati ukloniti iz prehrane.
Kronične infekcije također su čest izvor upala u tijelu. Uobičajene infekcije uključuju H. pylori, Blastocystis hominis i Candidu. No, postoje i brojne potencijalne infekcije koje također mogu biti uzroci.
Dodatak S. Boulardii jedan je od ključnih dodataka za osobe s Hashimotom. To je širok spektar nježnog, korisnog kvasca koji može biti sredstvo za smanjenje upale crijeva nastale zbog prethodne upotrebe antibiotika, infekcija i disbioze, pomažući u ponovnom uspostavljanju zdrave crijevne flore.
Nadoknadite hranjive sastojke
Žudnja za soli i osjećaj dehidracije koji se javljaju s umorom nadbubrežne žlijezde, način su kojim nam naše tijelo daje do znanja da trebamo više soli. Umjesto da posegnete za prerađenom hranom ili jodiranom soli, uključivanje kvalitetne morske soli u prehranu može pomoći ako vam se pomalo vrti u glavi ujutro ili nakon vruće kupke. Ili imate druge simptome umora nadbubrežne žlijezde.
Adrenal Kickstart
Piće izvrsno za nadmor nadbubrežne žlijezde naziva se “Adrenal Kickstart”. Sastoji se od svježeg soka od naranče (najbolje ako je hladno prešan ili svježe cijeđen i organski), masti poput kokosovog vrhnja ili kokosovog mlijeka i morske soli.
Vitamin C u soku od naranče podržava nadbubrežne žlijezde. Iako sok od naranče sadrži puno šećera, uravnotežuje se s masnoćama koje oslobađaju oksitocin i čistim proteinima. Ovo pomaže u uravnoteženju navale šećera koju bismo obično dobili pijući samo sok od naranče.
Nadalje, masti iz kokosa i proteinski prah pomažu u sitosti i ravnoteži šećera u krvi, a morska sol izravno podržava zdravu proizvodnju kortizola.
Izgradite otpornost dodacima prehrani
Iako suplemente često treba individualizirati, ovisno o razini disfunkcije nadbubrežne žlijezde (što treba utvrditi ispitivanjem), većina osoba s Hashimotom osjeća se bolje kada koriste ABC suplemente za nadbubrežnu žlijezdu
ABC suplementi su: nadbubrežni adaptogeni, vitamini B i vitamin C.
Adaptogeno bilje
Adaptogeno bilje su prirodni biljni proizvodi koji nadopunjuju sposobnost tijela u borbi sa stresorima. Kako bi se neka biljka mogla smatrati adaptogenom, mora posjedovati tri glavne osobine. Prvo, biljka mora biti netoksična za pacijenta u normalnim dozama. Drugo, biljka bi trebala pomoći cijelom tijelu da se nosi sa stresom. Napokon, biljka bi trebala pomoći tijelu da se vrati u “normalu”, bez obzira na to kako stres trenutačno utječe na funkcioniranje same osobe. Drugim riječima, adaptogena biljka mora biti sposobna umanjiti pretjerano aktivne sustave i potaknuti nedovoljno aktivne sustave u tijelu. Smatra se da adaptogeni normaliziraju os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA).
Adaptogeno bilje uključuje: Ashwagandha, astragalus, gljivu reishi, dang shen, eleuthero, ginseng, jiaogulan, sladić, maca, schizandra, spikenard i suma.
Ovo su primjeri ljekovitog bilja koje mogu povećati sposobnost tijela da se odupre stresu, a korisne su i u ublažavanju disfunkcije nadbubrežne žlijezde kada se koriste u kombinaciji s vitaminima i mineralima.
Vitamini C i B
Vitamini C i B troše se tijekom visoke proizvodnje kortizola. Konkretno, nedostaci pantotenske kiseline i biotina (vitamini obitelji “B”) povezani su sa smanjenom nadbubrežnom funkcijom životinja i ljudi.
Vitamin C važan je antioksidans koji pomaže u podržavanju nadbubrežnih žlijezda, mitohondrija, stvaranju kolagena i iskorjenjivanju infekcija Epstein-Barr virusa, zajedno s mnogim drugim potencijalnim virusima.
Iako neki možda žele dobiti ove dodatke iz prirodnih cjelovitih izvora hrane, zbog problema s crijevima, osobe s Hashimotom obično imaju oštećenu sposobnost izvlačenja vitamina i minerala iz hrane.
U nekim slučajevima mogu koristiti dodatni vitamini B i vitamin C, kao i magnezij, koji podržavaju rad nadbubrežne žlijezde. B kompleks i vitamini B također igraju važnu ulogu.
Dr. Izabella Weintz
Dr. Meri Bura: Kako nastaje Hashimoto tireoiditis?
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
Pozitivno djelovanje probiotičkog kvasca S. boulardii na Hashimoto
