Manjak željeza u organizmu

Željezo je dragocjen mineral, prijeko potreban za rast, razvoj i dobar imunitet. Od nedostatka željeza u organizmu gotovo dvostruko više pate žene nego muškarci, a s nedostatkom željeza „bori se“, prema nekim pokazateljima, čak 40 posto trudnica.

Željezo doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina. Sudjeluje u transportu kisika, rastu i diobi stanica te u mnogim drugim biokemijskim procesima. U organizmu se taloži u vrlo malim količinama, no upravo su one iznimno važne. Željezo je u krvi sastavni dio hemoglobina, takozvanog krvnog pigmenta, koji se tako naziva jer daje crvenu boju krvi. Hemoglobin koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima ili eritrocitima prenosi kisik iz pluća u krv i dalje putem krvi u sva tkiva.

U našem organizmu željezo ima još jednu važnu ulogu. Ono sudjeluje u specifičnim procesima u stanici kojima se proizvodi energija koju naš organizam koristi za rad i aktivnost. To je ujedno i razlog zašto su neki od prvih simptoma u stanjima povećanih potreba za željezom umor i manjak energije.

Dnevno je potrebno unijeti 150 do 200 mg elementarnog željeza, najbolje u više doza, oko sat vremena prije obroka. Pripravak željeza može se uzeti s vitaminom C radi bolje apsorpcije, u obliku tableta ili sa sokom od naranče, primjerice. Hranom unesemo oko 10 do 15 mg željeza, a iskoristimo tek 10 do 15 posto tog unosa.

Manjak željeza je u početnoj fazi latentan i bolesnici obično ne primijete znakove. Kako manjak željeza napreduje sve se više mogu primijetiti simptomi manjka koji u konačnici dovode do anemije. Simptomi bolesti mogu znatno narušiti kvalitetu života pojedinaca. Tako, primjerice, kod trudnica ne utječu samo na majku već i na plod, a kod djece se mogu javiti poremećaji u ponašanju te slabiji uspjeh u školi.

Simptomi manjka željeza:

• opća slabost
• malaksalost i vrtoglavica
• bljedilo i lupanje srca
• listanje noktiju
• dnevni umor i pospanost.

Osjećate li se često iscrpljeno, to je jedan od najčešćih znakova nedostatka željeza. Premalo željeza u organizmu oduzima energiju, rezultira iscrpljenošću jer tijelo pokušava uzeti energiju gdje god može. Uz to, kratak dah za vrijeme vježbanja, ali i svakodnevnih aktivnosti poput hodanja do posla, pospremanja i penjanja po stepenicama također su znak da tijelu nedostaje željeza. Bljedilo kože, vjeđa ili noktiju također može ukazivati ​​na nisku razinu željeza u organizmu. Naime, tijelo ne može stvoriti dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica koje nose kisik, što dovodi do bljedila.

Željezo ima značajnu ulogu u razvoju djece jer je važno za razvoj njihova metabolizma i imunosnog sustava. Ako nam je prehrana siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, može doći do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu.

Željezo se nalazi u mnogim namirnicama pa potrebni dnevni unos unosa ovog mikronutrijenta možemo osigurati i pravilnom prehranom. Njegova apsorpcija se pojačava konzumacijom odgovarajućih namirnica tako da ispražnjene zalihe željeza možemo lako nadomjestiti već malim promjenama u svakodnevici. Potrebno je unositi što više hrane bogate željezom, ali i pobrinuti se da apsorpcija željeza iz te hrane bude što veća.

Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su:

• nemasno crveno meso
• iznutrice, posebice teleća i kokošja jetrica
• jaja i žitarice
• orašasto voća i sjemenke: bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke
• voće i zeleno lisnato povrće kao što su špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus
• mahunarke poput graha i graška
• riba i školjke.

Osim što je vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata: selen, cink, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12. Ipak, ponekad, unos željeza hranom nije dostatan pa je potrebno posegnuti za dodacima prehrani.

Željezo i njegova važnost za oboljele od bolesti štitnjače

Feritin i hormoni štitnjače – uzajamna povezanost

Kako se uz bolesnu štitnjaču osjećati bolje i zdravije?