Određene krize dolaze u naš život bez obzira koliko ih pokušavamo izbjeći. One su problematična, neželjena iskustva ili događaji koji nas izbace iz zone udobnosti. Uobičajeno, kriza rezultira nekom vrstom gubitka. Sama narav krize oprečna je našim temeljnim vrijednostima o sigurnosti i predvidljivosti koji tada nestaju u trenutku. Obzirom da kaos počinje prevladavati, očajnički pokušavamo vratiti red u svoj život. No, ako naučimo preoblikovati viđenje krize, zapravo bi je mogli iskoristiti.
Hoćemo li se usredotočiti na potencijal promjene ili na gubitak poznatog, govori nam o našem odnosu između gubitka i prilike.
Strah od neželjenih promjena
Postoji potencijal za alkemiju kako krizu razviti u svoju korist, ali pod uvjetom da smo ovladali strahom od neželjenih promjena. Kriza može biti financijske, relacijske, zdravstvene ili duhovne prirode. Krize unutarnjeg nagona imaju tendenciju biti relacijske, psihološke ili emocionalne. Obično nastojimo izbjeći te stresove najbolje što možemo. No, potresi se pojave s vremena na vrijeme i nisu naša svjesna odluka. Ljudi se u tim situacijama najčešće osjećaju kao žrtve okolnosti, kao da se bore za život. No, podsvjesno postoji razlog zašto se ona događa.
Inače, osobna promjena zahtijeva motivaciju i namjeru kako bi služila kao katalizator za snagu tranzicije. S druge strane, kriza uklanja samomotivaciju stavljanjem nas samih izvan naše poznate zone. Ona doslovno uklanja granice kojima smo se ograničili. To je kao da je došao tornado i, nakon što smo otvorili oči, sve se promijenilo. Vrtlog nas pomiče izvan granica poznatog, a mi se obično očajnički želimo vratiti u poznatu udobnost. No, kriza isključuje tu mogućnost… Nema povratka, ali to je mjesto gdje leži prilika.
Razvoj i temeljna razina promjene javljaju se samo onda kada smo izvan svoje zone udobnosti, gdje sigurnost i predvidljivost više ne vladaju. Stoga, mogli bismo na krizu gledati kao blagoslov, iako je ta kriza neželjena. Kriza je trenutak u vremenu u kojem je potrebno promijeniti perspektivu i spoznati da su se vrata potencijala upravo otvorila.
Primjerice osoba čiji je supružnik pokrenuo razvod ili je ostavio zbog druge osobe, osjeća se izdano i vjerojatno utučeno. Ipak, nakon nekog vremena oboje se možda osjećaju zahvalni što su oslobođeni lošeg odnosa. To osobito vrijedi ako se ljudi razvijaju kroz gubitak i imaju korist od novog i zdravijeg odnosa. Koliko god naizgled bezizlazna bila, svaka kriza predstavlja priliku. Kriza i prilika samo su različiti aspekti procesa. Hoćemo li odabrati usmjeriti se na krizu i zamrznuti u strahu ili ćemo se zapitati kakva to prilika može biti?
Životne prilagodbe uzrokovane krizom
Sagledajmo malo dalje taj fenomen krize. Krize se imaju tendenciju predstavljati kao akutni ili kronični uvjeti. Na primjer, svjetsko gospodarstvo koje je vrlo nestabilno i rezultira smanjenjem bogatstva i zaposlenosti, u životima većine ljudi predstavlja vanjsku krizu. Ta kriza obično nije njihova vlastita kreacija. Ipak, kroz te gubitke, mnogi ljudi počinji preispitivati svoje vrijednosti i izbore te čine razne životne prilagodbe upravo zbog krize, pa im ona zapravo u tom smislu koristi.