Vjerski običaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, čestitanja i darivanja, no neki ljudi ne osjećaju nikakvu radost, naprotiv, upadaju u depresiju koju popularno možemo nazvati blagdanskom.
Bilo da im smeta nametanje slavljeničkog raspoloženja, bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, oblake i bljuzgu, mnogi upadaju u depresiju, koja može biti toliko teška da zahtijeva liječničku pomoć. Uz to, oni koji već imaju depresiju, mogu doživjeti pogoršanje zdravstvenoga stanja.
Prosinačko umjetno svjetlucanje i užurbanost koja vlada ranjivijima mogu odgoditi depresiju do siječnja, u tom slučaju govorimo o postblagdanskoj depresiji.
„Industrija, mediji i religija nameću prevelika očekivanja od blagdana – radosti, blaženstva i idiličnih obiteljskih odnosa, a što su očekivanja i kriteriji viši, to su mogućnosti razočaranja veće. Obećavaju li vam novinski napisi, pjesme i televizijske emisije predivne blagdane, stvarnost vas može udariti posred lica“, tvrdi psihijatar Holger Jakobs iz Instituta za afektivne poremećaje u Bremenu.
Bauk slobodnog vremena
Kao što je nedjelja najopasniji dan za osobe sklone depresiji, tako je prosinac najmučniji mjesec.
U skladu s analogijom koja se može povući između božićnih blagdana i nedjelje, blagdani donose višak slobodnog vremena, koje mnogi ne mogu ili nemaju čime kvalitetno ispuniti. Većini slobodno vrijeme pruža zadovoljstvo, no oni koji su sami i nemaju s kime razmijeniti dar ili lijepu riječ osjećaju se dodatno prikraćenima u doba godine kad su ljubav i bliskost propisani kao društvena obveza. Ono u što se prosječni građani lako uklapaju, osjetljivim ljudima može biti prava tortura.
Ljetni odmor također donosi rizik jer mnogi imaju previše slobodnog vremena, a premalo bliskih ljudi ili novca kako bi to vrijeme ugodno ispunili. No, to je razdoblje dugih dana i lijepog vremena, koji djeluju antidepresivno i neutraliziraju razočaranje zbog nemogućnosti uživanja u ljetovanju.
Obrnuto, prosinac je, počevši od Svetog Nikole, pa preko Badnjaka i Božića do Nove godine, mračan mjesec, a nedostatak svjetla dokazan je biološki čimbenik rizika za depresiju. Sezonska (ili zimska) depresija od ranih je osamdesetih godina prošlog stoljeća priznata kao legitiman oblik depresivna poremećaja, a jedno od sredstava kojim se liječi je fototerapija, tretman specijalnim lampama s jakim bijelim svjetlom.
Nekoliko praktičnih savjeta za nošenje s blagdanskom depresijom
1. Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje.
Ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić jer biste se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.
2. Napravite popis najvažnijih aktivnosti i odredite prioritete.
Ne trošite previše vremena za pripremu samo jednog dana.
3. Osigurajte dovoljnu količinu odmora i rekreacije.
Posvetite se sebi, šetajte, vježbajte, uživajte u prirodi i aktivnom odmoru. Meditirajte. Dišite.
4. Pružite podršku i razumijevanje
Pružite podršku i razumijevanje onima koji su izgubili voljene osobe i onima koji su ozbiljno bolesni. Svi oni imaju posebne potrebe tijekom blagdana jer ih mogu mučiti misli na ono što im donosi budućnost.
5. Priskočite u pomoć onima koji se brinu o nekome.
U ovo su doba godine pod povećanim pritiskom.
6. Pripazite na konzumaciju alkohola
Imate li poremećaj prehrane ili problem s ovisnošću o alkoholu ili drogi, ne zaboravite da je ovo razdoblje godine za vas posebno opasno. Alkohol diže raspoloženje samo nakratko, a dugoročno pogoršava depresiju. Zaobiđite zabave s mnogo hrane i alkohola ili ih napustite prije ako osjetite kako niste dovoljno snažni oduprijeti se kušnji.
7. Obnovite izgubljena poznanstva
Ako ste sami ili u ljubavnoj vezi koja vas ne usrećuje, kontaktirajte sa što više ljudi. Obnovite izgubljena poznanstva. Poznajete li nekoga u sličnoj situaciji, udružite se s njime i krenite zajedno u pohode.
8. Unesite svjetlo u svoj dom
S obzirom na to da manjak svjetla izravno pogoduje nastanku ili jačanju depresije, budite se u zoru, držite prostorije dobro osvijetljenima, podignite rolete i razgrnite zavjese.
Svjetlom do boljeg raspoloženja
Depresiju potiče manjak dnevnog svjetla u studenome i prosincu, a tama je najveća upravo u jeku blagdanske sezone. Kod većine ljudi zimski pad raspoloženja i energije je blag, no kod otprilike pet do 10 posto kraći i tmurniji dani izazivaju simptome umjerene do teže depresije. Službeni je medicinski naziv za tu boljku sezonski afektivni poremećaj, čija se engleska kratica SAD (Seasonal Affective Disorder) podudara s riječi „tužan”.
U kasnu jesen ljudi koji trpe od sezonske depresije postaju potišteniji, iscrpljeniji i povlače se iz društvenih kontakata. Pada im libido i opća životna motivacija. Manje su učinkoviti na poslu i žale se da im je opala kvaliteta života. Potreba za snom raste i za četiri sata dnevno, a pospanost prati povećana žudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolačima i čokoladom.
Uzroci sezonskog afektivnog poremećaja
Iako uzrok, ili uzroci, sezonskog afektivnog poremećaja nije precizno utvrđen, zna se da ima veze sa svjetlom i tjelesnim biološkim satom. Pretpostavlja se da svjetlo koje prodire kroz očni živac do dijela hipotalamusa zvanog suprahijazmatska jezgra, regulira ritam proizvodnje dvaju moždanih hormona, serotonina i melatonina. Izloženost očiju svjetlu aktivira neurone u suprahijazmatskoj jezgri, dok izloženost tami smanjuje njihovu aktivnost. O stupnju aktivnosti tih neurona ovise brojni kemijski procesi koji utječu na našu budnost, aktivnost i raspoloženje.
Po svjetlu mozak luči više serotonina, hormona i neurotransmitera koji donose osjećaj spokoja i zaštićenosti, dok po mraku epifiza proizvodi više melatonina, hormona pospanosti, a možda, kod osoba s predispozicijom, i hormona depresije.
Liječenje sezonskog afektivnog poremećaja
I sezonska se depresija može liječiti antidepresivima, no s obzirom na to da je taj konkretan oblik depresije povezan s manjkom svjetla, može se tretirati i jakim svjetlom. Učinak korištenja jakog svjetla otkriven je prije mnogo godina u Danskoj, no američki su ga psihijatri uveli u široku uporabu osamdesetih.
Izlaganje očiju svjetlu iz posebnih lampi (od 2500 do 10.000 luksa), najbolje rano ujutro, nadoknađuje prirodni manjak svjetla tijekom kasne jeseni i zime te normalizira moždanu kemiju koja se nalazi u pozadini depresivnog poremećaja.
Iako su nuspojave od korištenja lampe za fototerapiju neznatne i rijetke, stručnjaci tvrde da tretman valja provoditi samo prema psihijatrijskoj preporuci.
Kako razlikovati blagdansku od zimske depresije?
Ako se javlja samo u vrijeme blagdana ili praznika, dakle, kad nema uobičajenog radnog ritma pa ste pogođeni viškom slobodnog vremena i ne znate kako biste ga potrošili, vjerojatno je riječ o blagdanskoj depresiji. Mogli bismo je slobodno nazvati i „depresijom slobodnog vremena“.
Provjerite pada li vam raspoloženje i nedjeljom, za državne praznike i tijekom godišnjih odmora. Ako je odgovor potvrdan, nema vam druge nego naći sebi zanimaciju (dodatni posao, hobi, učenje novih vještina) kojom ćete popuniti višak slobodnog vremena.
Ako vas depresija inače ne zahvaća u vrijeme odmora i blagdana, nego u kasnu jesen i zimu te ako vam se raspoloženje podiže kako se približava proljeće, kod vas je riječ o sezonskom afektivnom poremećaju, to jest zimskoj depresiji. Može se liječiti pojačanim izlaganjem svjetlu, antidepresivima, jačom tjelesnom aktivnošću ili kombinacijom svega navedenoga.
Autori: Ozren Podnar, prof. / Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar
Depresija kao bijeg od autentičnih osjećaja
Depresija – bolest od koje obolijevaju i najsretniji!
Depresija i kako je prepoznati?
Crveni alarm: Božić pred vratima!
