Apsorpcija kroz kožu danas je općepoznata kao važan put ulaska tvari u tijelo. Prema nekim istraživanjima čak 60 posto onoga što nanosimo na kožu završi u našem krvotoku 6 minuta nakon nanošenja.
Mnogi sastojci koji se upotrebljavaju u kozmetici i u proizvodima za osobnu higijenu su toksični, a da pritom ne uzrokuju nikakvu reakcije na koži. Neki od njih imaju (potencijalno) karcinogeno djelovanje – sami ili u kombinaciji s ostalim sastojcima.
Ono o čemu se ne razmišlja dovoljno često i ozbiljno je činjenica da kozmetičke preparate (sredstva za tuširanje, dezodoranse ili kreme) koristimo svakodnevno i da bez obzira što nam se čini da je koncentracija sastojaka koji nam ne koriste ili čak štete našem zdravlju, mala, zbog učestale primjene u tijelu se događa akumulacija štetnih sastojaka koje tijelo ne može tako lako eliminirati.
Sve je veća zabrinutost zbog gomilanja kemikalija koje oponašaju estrogen u tkivu dojke u žena i u tkivu prostate kod muškaraca. Dominacija estrogena postaje sve veći problem jer pridonosi nastanku raka dojke te problemima s reproduktivnim organima i tjelesnom težinom.
Na koje se načine kontrolira znojenje?
Znojenje nam se ne događa samo ljeti. No, činjenica je da tada o njemu najviše razmišljamo i želimo ga staviti pod kontrolu.
Kontrola nad znojenjem može se uspostaviti na dva načina – utjecajem na sprečavanje rasta broja bakterija i sprečavanje njihovog djelovanja te utjecajem na rad žlijezda znojnica.
Prva ponuđena opcija daleko je, po današnjim znanstvenim saznanjima, prihvatljivija i mogli bismo reći zdravija. Ali, samo u slučaju kada koristimo supstance koje uništavaju bakterije, ali ne i nas i naše zdravlje, kao ni okoliš.
Druga ponuđena opcija, gledana iz znanstvene i zdravstvene perspektive, je na skliskom terenu.
Kada govorimo o utjecaju na bakterije, kao pomoćno sredstvo mogu nam koristiti dezodoransi. A ako govorimo o sprečavanju znojenja, onda su u pitanju antiperspiranti.
Što sadrže konvencionalni dezodoransi?
Dezodoransi često sadrže antiseptik te koče aktivnost i razvoj bakterija, čime sprječavaju neugodan miris kože. A s obzirom na to da su uglavnom mirisni preparati, odnosno da sadrže i „parfem“, djelomično i ublažavaju miris znoja. Mnogo je kemijskih sastojaka koji djeluju kao dezodoransi, a najčešće se upotrebljavaju denaturirani alkohol i triklosan.
Triklosan je konzervans s jakim antimikrobnim djelovanjem. Do sada još nije dovoljno istražen. No, pokazalo se da u većim dozama ima izrazito štetno djelovanje na zdravlje čovjeka (karcinogeno djelovanje, izaziva oštećenja jetre, slabi imunološki sustav, smanjuje plodnost, narušava hormonalnu ravnotežu, izaziva oštećenja ploda). Potencijalna je opasnost za okoliš. Npr. može reagirati sa slobodnim klorom i stvoriti dioksin koji je izrazito toksičan, narušava hormonalnu ravnotežu, vrlo je stabilan i sporo se izlučuje iz organizma. Zbog svog je djelovanja triklosan u nekim državama svrstan u skupinu pesticida, a proizvodi koji ga sadrže često su onečišćeni dioksinom.
Što sadrže konvencionalni antiperspiransi?
Antiperspiranti sadrže soli aluminija, cinka ili cirkonija ili njihovu kombinaciju. Djeluju na smanjenje protoka znoja, sužavajući pore znojnih žlijezda i blokirajući izvodne kanaliće znojnih žlijezda. Mnoge aluminijeve soli djeluju iritirajuće i nadražujuće što rezultira crvenilom i upalom kože. Ako su u spreju, ne preporučuje se njihovo udisanje jer dugotrajnom upotrebom mogu izazvati oštećenje pluća. Aluminij se također povezuje i s Alzheimerovom bolesti. Cirkonijeve soli opasne su ako se udišu, pa se zbog toga ne koriste u aerosolima u EU i SAD-u.
Uz navedene sastojke deo-proizvodi često sadrže parabene koji imaju konzervirajuće djelovanje i široku primjenu. Neki znanstvenici smatraju da su opasni za naše zdravlje jer narušavaju hormonalnu ravnotežu (djeluju kao estrogeni). Povećavaju rizik od pojave karcinoma dojke i karcinoma kože. Drugi, pak, smatraju da su sigurni za upotrebu. No, zapravo niti jedno istraživanje nije obradilo što se događa dugotrajnom upotrebom navedenih kemijskih tvari.
Neškodljivi sastojci iz prirode i zdravija rješenja
Sigurni proizvodi koji se preporučuju za nanošenje na kožu su oni certificirani ekološki preparati koji uopće ne sadrže sintetske sastojke. Međutim, treba svakako napomenuti da se kod nekih osoba može dogoditi alergijska reakcija i na prirodne sastojke.
Jedan od odličnih primjera znanja, jednostavnosti i učinkovitosti je danski brand Urtekram. Na deklaraciji njihovih dezodoransa pročitat ćete svega nekoliko prirodnih sastojaka – vodu, glicerin (od organskih sastojaka), biljna ulja, eterična ulja. Kod stvaranja receptura prirodnih dezodoransa maksimalno se vodi računa da se izbjegne mogućnost alergijskih reakcija. Tako npr. budući da su neki ljudi alergični na aloe veru, oni koriste aloe veru koja ne izaziva alergije, a potvrđena je od strane Danske udruge za astmu i alergije.
Izbor eteričnih ulja koja se koriste također je bitan jer njihov se učinak ne mjeri samo mirisom koji vam odgovara ili ne. Npr. eterično ulje limete djeluje antivirusno, antibakterijski odnosno antiseptički što je za dezodorans jako bitno, a antiseptički učinak ima i breza.
I na kraju da zaključimo – znojenje je prirodan proces koji je našem tijelu nužan jer se tijelo na taj način hladi i rješava toksina, te ga zato nikako ne treba sputavati. Spriječiti treba rast i razmnožavanje bakterija. To se postiže održavanjem higijene i vrlo učinkovito prirodnim, neškodljivim dezodoransima.
Prekomjerno znojenje i kako ga spriječiti
Prirodni preparati za ublažavanje prekomjernog znojenja
Kada je prekomjerno znojenje normalno, a kada je znak za uzbunu
