Drevna jogijska izreka, stara u svom izvornom obliku barem 2000 godina, glasi otprilike ovako: “Pogledam li tvoje tijelo danas, vidim kakav je bio tvoj život jučer, a pogledam li tvoj život danas, mogu vidjeti kakvo će tvoje tijelo biti sutra.” Jogiji su u svemu uvijek posebno naglašavali psihičku komponentu. Na naše tijelo, govorili su, utječe čak i to u kakvom smo ozračju ručali (lošem ili dobrom), s kim provodimo dane, na što mislimo…
Sve se to danas sve češće naglašava i u medicinskoj literaturi. Svaki naš organ, odnosno svaka stanica našega tijela, nepogrešivo reagira na sve što nam se u životu događa. Naše tijelo neprekidno se mijenja. I to ne samo kao rezultat starenja ili unosa dobre ili loše hrane, nego i kao posljedica svega, doista svega što na nas djeluje u svakom trenutku života. Internist Lenox Montano će, u pomalo dramatičnom tonu, reći: “Svaki mentalni poremećaj nalazi odraz u tijelu. Razina tog odraza kreće se u lepezi od jedva primjetnih fizioloških procesa u stanici, pa do najtežih poremećaja, bolesti i smrti”.
Zdrav život, mir, vježbanje…
Suvremeni čovjek, čak i ako je svjestan štetnosti nezdrave hrane, alkohola ili pušenja, još uvijek, nažalost, premalo vodi računa o tome kako i svakodnevna napetost, sitni stresovi i živciranja trajno djeluju na naše tijelo. Često vrlo malo činimo da smanjimo poguban utjecaj tog djelovanja.
U začaranom krugu nalaze se i naša kosa i koža. Pokušavajući riješiti različite probleme, spremni smo promijeniti prehrambene navike i nabaviti razne kreme i losione. No, prečesto zaboravljamo da su izgled i kvaliteta naše kose i kože u pravilu rezultat djelovanja niza čimbenika: od kompletna načina života, preko prehrambenih navika, do psihičke (ne)stabilnosti, stresova, međuljudskih odnosa, itd. Zapisi klasika joge otprije nekoliko tisuća godina u kojima se naglašava upravo potreba cjelovita zdravog pristupa životu, sadrže gotovo identična stajališta kakve ima suvremena medicina.
Primjerice, liječnici u Bostonu svojedobno su proveli veliko istraživanje koje je naručio Gradski ured za zdravlje. Ispitali su 4316 ljudi kako bi došli do podataka o utjecaju zdravih životnih navika i posebno redovita rekreacijskog vježbanja na zdravlje. Zaključeno je da redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću smanjuje rizik od niza bolesti. Ujedno uklanja i brojne “estetske” probleme – od lošeg tena do naslaga sala i celulita. Ako se svemu tome dodaju i razne opuštajuće antistres seanse, rezultati su još bolji.
Poznato je, naime, da hormoni stresa često izazivaju stezanje krvnih žila. To je logična fiziološka posljedica djelovanja određenih mehanizama autonomnoga živčanog sustava. To stezanje, međutim, dovodi od slabije prokrvljenosti tkiva. A smanjen dotok krvi čini kožu suhom i sklonom nadražajima i promjenama, kao što su osip ili crvenilo. Većina oboljelih od psorijaze i ekcema tvrdi da stres pogoršava njihovu bolest. Koža može postati mlitava, isušena i bez sjaja. Čak se i alopecija, bolest kod koje kosa ispada ostavljajući ogoljela područja vlasišta, pogoršava zbog stresa.
Deset jogijskih savjeta za zdrav ten
Osobe koje pate zbog lošeg tena i koje su katkad bezuspješno iskušale na desetke “spasonosnih tretmana”, teško će prihvatiti jogijsku istinu da je savršen ten nešto najprirodnije na svakoj osobi, posebno na ženi. Umjesto puno teoretiziranja, evo niza praktičnih savjeta za zdrav život i svakodnevno postupanje. Pomoći će vam da očistite tijelo od otrova i svega onoga što se manifestira nečistim tenom. Jer, kažu jogiji, “nečistoća našeg lica nije ništa drugo nego pokušaj tijela da se oslobodi smeća koje je u njemu”. Treba, naime, prihvatiti jednostavnu fiziološku istinu da se nečistoće u tijelu jednako uklanjaju putem kože lica kao i kroz “neke druge otvore” na tijelu.
Pazite da ujutro nakon ustajanja popijete toplu vodu i nakon toga provedete neko vrijeme u toaletu, bez žurbe.
Redovito umjereno tjelesno vježbanje u pravilu spada u aktivnosti koje ne biste smjeli izostaviti iz dnevnog rasporeda.
Izbjegavajte dugotrajne iscrpljujuće i stresne razgovore, odnosno stvari koje su povezane s velikim psihičkim naprezanjem.
Redovite seanse opuštanja, smirenog disanja ili meditacije moćno su oružje protiv stresa i svih posljedica stresnih događaja.
Vaš bi jelovnik trebao sadržavati laganu, toplu i lako probavljivu hranu. Najvažnije je da, posebno uvečer, ne jedete hladnu hranu i ne pijete hladna pića i izbacite sir, jogurt, crveno meso, čokoladu ili smrznutu hranu.
Umorno tijelo nije dovoljno osjetljivo za svoje potrebe i podložno je stresu i neravnoteži. Možda ste zapazili da kada ste umorni, češće reagirate na stres probavnim smetnjama i da vam se ten pogorša.
Uvečer prije spavanja možete pojesti malu količinu grožđica, koje će pomoći jutarnjem pražnjenju crijeva.
Uravnotežen emotivni život svakako polazi od naše svijesti, a izražava se u izmjeni tvari. Ako nam izlučivanje otpada iz tijela ne funkcionira kako treba, nečista koža logičan je rezultat takve neravnoteže u organizmu.
Večerajte manje i ranije idite na spavanje.
Svakodnevna večernja šetnja petnaest do trideset minuta savršena je za većinu nas.
