Sumnjate na neplodnost?

Problem neplodnosti prisutan je u svim zemljama, neovisno o stupnju razvoja. Trenutačno u svijetu od nje pati približno 15 posto populacije. Ljudska vrsta ima najslabiju sposobnost prokreacije u prirodi, jer je i u normalnim uvjetima, plodnost žene vrlo niska. Naime, ako mladi zdravi par ima spolni odnos točno u trenutku ovulacije, šansa da žena zatrudni iznosi samo 25 posto. Kod žena starijih od 40 godina taj se postotak smanjuje na samo 5 posto. Uz to, velik postotak trudnoća vrlo rano propada (tzv. biokemijska trudnoća). Tako dolazimo do spoznaje kako vjerojatnost rađanja živog djeteta po jednom menstruacijskom ciklusu iznosi samo oko 10 posto.

Primarna neplodnost je nemogućnost postizanja trudnoće kod mladog para koji ima redovite i nezaštićene spolne odnose tijekom godine dana.

Sekundarna neplodnost je nmogućnost postizanja trudnoće nakon barem jedne prethodne trudnoće.

Pojam umanjene plodnosti odnosi se na stanje u kojem zdravi par u plodnom razdoblju života trudnoću postiže nakon duljeg razdoblja nego što je to slučaj kod normalno plodnog para.

Dakle, mladi zdravi parovi trebaju biti strpljivi, a stručnu medicinsku pomoć potražiti tek nakon godine dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa koji nisu završili trudnoćom. Za razliku od parova u kojima je žena mlađa od 35 godina, oni u kojima je žena starija od 35 godina trebaju medicinsku pomoć potražiti već nakon šest mjeseci bezuspješnih pokušaja ostvarivanja trudnoće.

Gledajući uzroke pojedinačno, učestalost muškaraca i žena je podjednaka. Postoji i određeni postotak parova kod kojih je uzrok istodobno prisutan kod oba partnera. Nažalost, postoji i određeni postotak neplodnih parova kod kojih se današnjim metodama ne može utvrditi uzrok (idiopatska ili neobjašnjena neplodnost).

Najčešći uzroci neplodnosti kod žene

– problemi s ovulacijom, endometrioza, sindrom policističnih jajnika, neprohodni jajovodi, anomalije ženskoga spolnog sustava, starija dob žene ili prijevremena menopauza.

Najčešći uzroci neplodnosti kod muškarca 

– nemogućnost stvaranja spermija, loša kvaliteta sperme i blokada sjemenovoda. Vrlo bitan čimbenik kod muškarca je kvaliteta sjemena (ejakulata). Normalne vrijednosti analize ejakulata su:

• volumen – najmanje 1 ml (1 – 5 ml);
• pH vrijednost – 7,2 – 8,3;
• koncentracija spermija – 20 mil./ml;
• pokretljivost – više od 40 posto pokretljivih spermija;
• morfologija – više od 40 posto spermija normalna oblika.

Većina statistika pokazuje kako je vrlo visok postotak uzroka neplodnosti upravo loša kvaliteta sjemena. Ona iznosi oko 30 do 40 posto i to različitih stupnjeva. Vrlo često je kod muškarca posrijedi kombinacija nekoliko nedostataka.

To je slučaj kod oligoastenozoospermije, kad je istodobno smanjen broj spermija (manje od 20 mil./ml) i njihova pokretljivost (manje od 40 posto pokretljivih spermija).

Najteži oblik je azoospermija, tj. potpun nedostatak spermija u ejakulatu.

Analizu ejakulata, spermiogram, u pravilu rade biolozi koji se bave reprodukcijskom medicinom, a problemima muške neplodnosti bavi se androlog, liječnik specijalist za muški spolni sustav.

Ako se sumnja na neplodnost, potrebno je porazgovarati s liječnikom o sadašnjim i prijašnjim zdravstvenim problemima, životnom stilu i navikama i napraviti dijagnostičke pretrage. Najčešće su to: ginekološki pregled i PAPA test, transvaginalni UZV, pretraga prohodnosti jajovoda, cervikalni brisevi, osnovni hormonski status (FSH, LH, E2, PRL, TSH drugog do petog dana ciklusa), spermiogram, mikrobiološka pretraga ejakulata i krvne pretrage.

Za uspjeh liječenja neplodnosti, tj. rađanje zdravog djeteta, iznimno je važna dobra suradnja liječnika i obaju partnera. Ali, treba imati na umu kako su mnogi neplodni parovi suočeni s osjećajem krivnje, nemoći i depresije. Ujedno su nerijetko izloženi i pritiscima obitelji i sredine u kojoj žive. Stoga je za uspješno liječenje potreban ne samo kvalitetan stručni, nego i psihološki pristup.

Prvi razgovori i savjeti usmjeravaju se na edukaciju neplodnog para u cilju povećavanja njihove šanse za trudnoću. Vrlo su korisni savjeti koji se odnose na životni stil i navike. Izbjegavati veću konzumaciju alkohola i pušenje, reducirati eventualno postojeću pretjeranu debljina (važan čimbenik koji otežava reproduktivnu funkciju žene) itd..

Tek ako uz promjenu životnih navika i redovite nezaštićene spolne odnose (svaka dva do tri dana tijekom ciklusa kroz nekoliko mjeseci) par i dalje ne može ostvariti trudnoću, treba započeti s potrebnim dijagnostičkim pretragama.

Kako je neplodnost ozbiljan javnozdravstveni problem, njegovo rješavanje svakako zahtijeva multidisciplinarni pristup. U njega se uključuju liječnik obiteljske medicine, ginekolog, androlog, reproduktivni endokrinolog, psiholog i mnogi drugi stručnjaci. Ipak, ne treba zaboraviti da je, osim znanja i podrške stručnjaka, vrlo važna i podrška obitelji i prijatelja.

NA ŠTO MOŽE UPUĆIVATI HORMONSKI STATUS?

Iako je kod mladih i zdravih žena koje imaju redovitu menstruaciju hormonski status u pravilu uredan, jednostavnost liječenja pojedinih njegovih poremećaja opravdava vađenje krvi i analizu.

FSH – folikulstimulirajući hormon koji se izlučuje u prednjem režnju hipofize, a u jajniku potiče rast folikula. Pokazuje rezervu jajnika. Povišene vrijednosti upućuju na iscrpljenost jajnika, a vrijednosti veće od 10 IU/L vrlo su vjerojatno povezane s otežanom sposobnošću zanošenja.

LH – luteinizirajući hormon koji se u pravilu promatra zajedno s FSH. Ako je povišen, a FSH u granicama normalnih vrijednosti, najvjerojatnije je riječ o poremećaju u sklopu sindroma policističnih jajnika. Istodobno povišeni LH i FSH upućuju na prerano iscrpljenje jajnika.

E2 – estradiol, glavni ženski spolni hormon, kojeg luči folikul jajnika i pokazatelj je njegova rasta i sazrijevanja. Niske vrijednosti uz povišen FSH dodatno potvrđuju dijagnozu preranog iscrpljenja jajnika.

PRL – prolaktin je vrlo važan hormon u reprodukcijskom ciklusu čovjeka. Ima vrlo velik broj fizioloških učinaka, a najvažniji je regulacija stvaranja i sekrecije mlijeka u dojci za vrijeme laktacije. Regulira reprodukcijski ciklus žene, a utječe i na metabolizam fetusa i majke. Ujedno je i stresni hormon, pa njegove vrijednosti variraju tijekom dana, ali i ciklusa. Zbog toga je vrlo važno utvrditi je li riječ o privremenoj ili stalno povišenoj vrijednosti. Ako su vrijednosti u serumu stalno povišene, postavlja se dijagnoza hiperprolaktinemije. Stalno povišene vrijednosti mogu spriječiti trudnoću.

TSH – tireotropin je hormon koji izlučuje hipofiza. Stimulira štitnjaču na proizvodnju njezinih dvaju osnovnih hormona – tiroksina (T4) i trijodtironina (T3). Smatra se da već blago povišenje može otežavati zanošenje, pa ga je potrebno snižavati.

T – testosteron je muški spolni hormon koji se stvara u testisima i u manjim količinama u kori nadbubrežne žlijezde. Povećane vrijednosti kod žena zahtijevaju ozbiljnu obradu, jer su njegove vrijednosti povećane kod sindroma policističnih jajnika, ali i nekih drugih ozbiljnijih stanja.

SHGB – globulin koji veže spolne hormone nastaje u stanicama jetre i izlučuje se u krv. Ako su vrijednosti snižene (pogotovo uz povišen testosteron), znači da su u krvi povišene vrijednosti muških spolnih hormona, pa su samim time otežani zanošenje i trudnoća.

P4 – progesteron je ženski spolni hormon koji se stvara nakon ovulacije. Služi pripremi sluznice maternice za trudnoću, a tijekom trudnoće sprječava kontrakcije miometrija. Njegovim se određivanjem dokazuje ovulira li žena ili ne, a može se i procijeniti funkcija žutog tijela.