Štitnjača je žlijezda koja se nalazi s prednje strane vrata, u području hrskavice grkljana. Njezina glavna uloga je proizvodnja hormona koji se izlučuju u krv i utječu na metabolizam svih dijelova tijela. Hormoni štitnjače općenito povećavaju metabolizam tijela tj. održavaju ga na normalnoj razini, a svaki poremećaj u smislu smanjenja ili povećanja proizvodnje hormona utječe i na metabolizam.
Bolesti koje uzrokuju poremećaj rada štitnjače ima mnogo, od dobroćudnih do zloćudnih, a svi se manje-više očituju odstupanjem razine hormona od normalne.
Za štitnjaču može biti poguban poznati „too much, too soon“ princip pretjerivanja.
Ni trkači nisu imuni na poremećaje štitnjače
Kako ni trkači nisu imuni na poremećaje hormona štitnjače, a koji uvelike mogu utjecati na trkačke sposobnosti, navest ćemo nekoliko oblika poremećaja hormona i kako oni utječu na trkača. Smatra se da do 5 % opće populacije boluje od nekog oblika poremećaja hormona štitnjače. Tako ni rekreativni i profesionalni sportaši nisu imuni na njih.
Štitnjača proizvodi hormone tiroksin (T 4) i trijodtironin (T3). Na njihovu regulaciju utječe hormon TSH. Njega, pak, proizvodi hipofiza, mala žlijezda u području mozga. Na TSH utječe hormon TRH kojeg proizvodi dio mozga koji nazivamo hipotalamus. Svi hormoni i njihova proizvodnja međusobno su povezani, pa poremećaj jednog uzrokuje i poremećaje drugih.
S obzirom na uzrok, liječenje i razinu hormona, trčanjem se možete nastaviti baviti uz savjetovanjem s endokrinologom i primjereno doziranje lijeka.
Višak hormona štitnjače uzrokuje povećanje metabolizma. On se očituje prejakim djelovanja na ciljna tkiva. Ali i raznim poremećajima poput nemira, razdražljivosti, nesanice, pojačanog znojenja, osjećaja lupanja srca, proljeva i mršavljenja. To nazivamo hipertireozom.
Na drugoj strani smanjenje hormona štitnjače uzrokuje osjećaj nedostatka energije, trajni umor, pospanost, dobivanje na težini, nakupljanja tekućine u tijelu i poremećaj probave. To nazivamo hipotireozom.
Iako se o tome mnogo piše, nema jasnih dokaza kako sportovi izdržljivosti utječu na nastanak poremećaja štitnjače, češće hipotireoze. Općenito se smatra da fizički i mentalno stresne situacije dovode do nastanka poremećaja štitnjače.
Trčanje kao stresna situacija
Trčanje kao sport izdržljivosti može biti stresna situacija ukoliko povećavanje opterećenja nije postepeno. Stoga i za štitnjaču može biti poguban poznati „too much, too soon“ princip pretjerivanja.
S obzirom da se započinjanjem i provođenjem trkačkog treninga javljaju neki slični simptomi kao kod poremećaja hormona štitnjače (ubrzani puls, osjećaj iscrpljenosti, gubitak težine, pojačano znojenje), ne treba se odmah zabrinuti. Ali, potrebno ih je pratiti kroz duži period.
Simptomi vezani uz trčanje nestaju uzimanjem stanke ili odmora tijekom treninga. No, uz prisutan poremećaj hormona štitnjače oni ostaju unatoč odmoru. Tada je vrijeme da se trkač obrati liječniku obiteljske medicine kako bi se utvrdile razine navedenih hormona u krvi.
Liječnik će prema nalazima i s obzirom na ostale eventualne dijagnostičke pretrage, u slučaju kakvih abnormalnosti uputiti specijalistu internisti endokrinologu. On će utvrditi uzrok i započeti liječenje.
U slučaju manjka hormona (što je najčešće slučaj), oni se mogu dodati u obliku lijekova. U slučaju viška također se dodaju lijekovi koji će ih vratiti u normalne vrijednosti. S obzirom na uzrok, liječenje i razinu hormona, trčanjem se možete nastaviti baviti uz savjetovanjem s endokrinologom i primjereno doziranje lijeka.
Puno je slučajeva gdje su profesionalni atletičari patili od poremećaja hormona štitnjače (najčešće manjka hormona). Osvajač olimpijske medalje na 10 000m Gallen Rupp, svjetska rekorderka u maratonu Paula Radcliffe i drugi.
Vezano uz uzimanje nadomjesnih hormona štitnjače mnogi su povukli paralele s dopingom. Tako se unutar sportsko-znanstvene zajednice trenutno vodi žestoka rasprava, ali još uvijek bez pravih zaključaka.
Autor: Pavao Vlahek
