AHIMSA – temeljno načelo yoge i duhovne prakse

U srži svakog ljudskog bića je nenasilje, a ljubav i mir nešto su čemu svaki čovjek teži neovisno o svom karakteru. Upravo načelo nenasilja ili ahimse jedno je od pet jogijskih moralnih principa – yama. Drevni jogijski tekstovi kazuju kako svi mi potječemo iz istog izvora pa čineći zlo drugima činimo zlo samima sebi. Ahimsa se podjednako odnosi i na naše djelovanje, i na riječi, i na misli, čak i na našu prehranu!

Riječ „himsa“ na sanskrtu znači „nasilno djelovanje“. „Ahimsa“ pak znači upravo suprotno – nenasilno djelovanje, suosjećanje i miroljubiv odnos prema sebi, drugima i prirodi koja nas okružuje. No, da bismo imali takav odnos prema svemu što postoji, ahimsu u prvome redu trebamo primjenjivati u odnosu prema sebi. Jer, ako ne poštujemo vlastito biće i život, možemo li uopće respektirati druge i suosjećati s njima?

Ahimsa je načelo koje također isključuje svaki oblik nametanja ili forsiranja. Ako iskreno živite ahimsu, ona je vidljiva u svakom vašem postupku, svakoj vašoj riječi, u svakoj vašoj, čak i najintimnijoj misli.

U prisutnosti onoga tko je čvrsto utemeljen u nenasilju, svako neprijateljstvo prestaje. Patanjali, Yoga sutre

1. Ahimsa u jogi

Vježbate li jogu, sigurno znate da izvođenje asana, baš kao i disanje, treba biti „mekano“ i nježno, s punom sviješću o granicama vašeg tijela.

Primjerice, nikad se ne biste trebali „gurati“ u određeni položaj neovisno o tome jeste li fleksibilni ili ne. Primijenite li tu načelo ahimse, osjetit ćete granicu do koje vaši mišići i zglobovi mogu ići, koju prirodno nećete prijeći.

No to, naravno, ne znači da sebi u vježbanju nećete postavljati izazove. Naravno da hoćete, jer jedino kroz njih možete rasti i napredovati, ali uz uvažavanje tjelesnih ograničenja. Ako ste na satu joge doživjeli ozljedu, to jednostavno znači da niste primjenjivali načelo ahimse. U tom slučaju ozljeda je bila jedini način da vas vaše tijelo upozori na vaš agresivan pristup.

2. Ahimsa u prehrani

Kad je riječ o prehrani, ahimsa znači svjestan odabir vegetarijanstva ili veganstva jer oni isključuju bilo koji oblik nasilja prema živim bićima. Ako znamo kroz što sve prolaze životinje namijenjene uzgoju, možemo li uživati u takvoj „hrani“ i pritom sebe nazivati miroljubivim i nenasilnim bićem? Ne zaboravite da svaka životinja osjeća i bol i tugu i sreću – baš kao i mi. I jednako je šokirana i prestravljena pred nasilnom smrću – baš kao što bismo bili i mi sami.

Osim toga, brojna su istraživanja potvrdila koliko je vegetarijanski način prehrane dobar za vaše zdravlje, ali i za spas planeta. Želite li primijeniti načelo ahimse u prehrani, uvijek imajte na umu put i proces proizvodnje hrane koja se nalazi na vašem tanjuru.

3. Ahimsa u odnosu prema drugima

Kad je riječ o našem odnosu prema drugima, ahimsa ne uključuje samo naše nenasilno djelovanje, odnosno postupke, nego i naše riječi i misli. Svi znamo da lijepa riječ i željezna vrata otvara, no isto tako znamo i da nas ružna riječ može raniti teže i bolnije nego bilo kakva fizička ozljeda. Stoga je izuzetno važno paziti na ono što govorimo ili barem dvaput promisliti prije nego što nešto kažemo, osobito ako smo ljutiti.

Prakticirajte mindfulness u svakodnevnom životu, odnosno promatrajte svoje misli. Ako ne pridajete važnost negativnim mislima kad se pojave, one vas neće zaokupiti i tako nećete nauditi ni sebi ni drugima.

Isto tako, jako je važno naučiti opraštati. Jer ako ne možete oprostiti sebi ili drugima za nešto što su učinili, to zamjeranje ćete poput otrova stalno nositi u sebi. A to je također oblik nasilja.

4. Ahimsa – u samome srcu bitke

I Bhagavad gita, najveće djelo indijske književnosti i duhovnosti, iako u središtu radnje ima junaka koji se sprema za bitku, zapravo u svojoj srži govori o – ahimsi. Nenasilje se smatra najuzvišenijim načelom, koje izvire iz naše božanske prirode.

Iako Krišna potiče Arjunu da ide u bitku, jer je to njegova dužnost, on u tom boju nema ulogu ubojice. Ta je bitka samo način da Arjuna prevlada svoje ljudske slabosti kako bi se mogao uzdići do duhovne razine.

Poruka Bhagavad gite je da trebate svladati svoje unutarnje neprijatelje, poput ega, bijesa, ljutnje, požude, vezanosti, posesivnosti, kako biste mogli istinski živjeti načelo ahimse u svakodnevnom životu.

BHAGAVAD GITA

Od pamtivijeka, drevne kulture su tražile način da prenesu svoju mudrost idućim naraštajima.Tako su se stvarali mnogi epovi koji predočavaju svu drevnu mudrost i odgovore na mnoga današnja, aktualna pitanja. Kada govorimo o značajnim epovima napisanima kroz stoljeća ljudske povijest, indijska tradicija ima nam mnogo toga za ponuditi.

Bhagavad Gita pruža smjernice za plemenit i zdrav život, kvalitetno djelovanje i put prema spoznavanju istinskog sebe.

Iz dubokih korijena indijske mudrosti, dolazi posebna knjiga znanja. Vječan ep koji nikada ne zastarijeva, niti gubi svoju snagu. Bhagavad Gita je drevni univerzalni izvor znanja koji nudi zrnca mudrosti i odgovore na mnoga životna pitanja bez obzira tko ste, odakle dolazite i koje je vaša životna pozadina.

Vanvremenska mudrost Bhagavad Gite

Bhagavad Gita staroindijski je ep sastavljen u 18 pjevanja i 700 strofa. Zauzima posebno mjesto u književnosti stare Indije. Smatra se najboljim prikazom pogleda na svijet drevne indijske civilizacije i odličnim uvodom u drevne filozofije. Bhagavad Gita jedna je od epizoda velikog epa Mahabharate – najopsežnijeg djela svjetske književnosti. Mahabharata se prvotno prenosila isključivo usmenim putem, dok je pisani oblik nastajao postepeno, u etapama kroz mnoga stoljeća i mnoge generacije. Današnji poznati, pisani oblik datira oko 300. prije naše ere, a prevedena je na gotovo sve jezike svijeta.

Najznačajniji dio Mahabharate je upravo Bhagavad Gita. To je dijalog pun mudrosti, moralnih, etičnih, religijskih i duhovnih pitanja koji sežu u dubinu ljudske duše i daju odgovor na mnoge sumnje materijalnog i duhovnog života.

Zavirite u vlastitu dušu

Bhagavad Gita iznimno je bogata riznica mudrosti koja se bavi mnogim pitanjima iz svakodnevnog života. Usto simbolički, kroz mnoge metafore, opisuje čovjeka “iznutra”. Svaki čovjek je biće koje posjeduje dimenzije i mogućnosti koje tek treba spoznati i dosegnuti. Kako kaže tekst, čovjekova priroda je rastrgana, uvijek u velikom sukobu – između svoje materijalne i duhovne komponente. A rat se odvija svakodnevno u svakome, bez prestanka.

Svaki dan je nova prilika da se čovjek pita hoće li se boriti protiv svojih vlastitih mana. Ta unutarnja borba, taj plamteći nemir i raskol duše, sastavni su dio ljudskog sazrijevanja. Kao takvi, neophodni su za daljnji rast ljudskog bića. Spoznavanje svoje dvojne prirode tek je prva zadaća na putu do mudrosti, sreće i ispunjenog života. Bhagavad Gita pruža smjernice za plemenit i zdrav život, kvalitetno djelovanje i put prema spoznavanju istinskog sebe.

Univerzalno nadahnuće

Bhagavad Gita se često opisuje kao precizan uvod u indijsku filozofiju, jednako kao i praktičan, samodostatan vodič za zdrav i kvalitetan život. Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce. Kroz dijalog pun mudrosti i znanja, Bhagavad Gita dodatno obznanjuje i mnoge jogičke i vedantičke filozofije na osnovnim principima, za sve one koji žele saznati više.

Pink Elephant Yoga House – omiljena kuća yoge

Yoga vježbama vratite biološki sat unatrag

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads