Kažu kako su najsretniji ljudi oni koji nikada ne moraju popiti tabletu protiv glavobolje. Nažalost, takvih je malo. Sve veći broj ljudi redovno uzima lijekove kojima suzbijaju razne vrste glavobolja. Dobro je što, u većini slučajeva, tablete protiv bolova ipak pomažu. No, u protivnom moramo što prije potražiti pomoć liječnika. Naime, glavobolja može biti i “dijagnostički alat” za utvrđivanje smanjenog rada štitne žlijezde. No, krenimo redom. Jer, doista, nije svaka bolest usko vezana uz poremećaj štitnjače, no puno je raznih bolesti od kojih pate i ljudi koji istovremeno imaju problem sa štitnom žlijezdom.
Uzrok glavobolje može biti i neliječena hipotireoza.
Glavobolja se stručno definira kao bol ili bolna senzacija u predjelu glave i dijelova vrata koja, u odnosu na svoj nastanak i trajanje, može biti akutna ili kronična. Iako je nekada prateći simptom druge bolesti, često je glavobolja i bolest za sebe. Najfrekventnije se javljaju u dobi između 25. – 35. god, češće kod žena nego kod muškaraca i djece.
Glavobolju kao simptom, karakterizira bol u glavi (i/ili vratu), i najčešće je bezazlena po porijeklu, ali nekada, naročito ako se javi iznenada, praćena poremećenim stanjem svijesti ili drugim neurološkim poremećajem, može biti i simptom druge ozbiljne bolesti kao što je pucanje aneurizme u mozgu, što predstavlja urgentno stanje u neurologiji. Po načinu pojave, glavobolja može biti akutna (naglo nastala glavobolja), ili kronična (podrazumijeva trajanje više dana u mjesecu, najčešće više od petnaest dana tijekom mjeseca u posljednja tri mjeseca).
Glavobolja i hipotoreoza
Glavobolja koja se pripisuje hipotireoidizmu spada u sekundarne glavobolje usko povezane s terapijski nekorigiranim hipotireoidizmom (smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde). Ponekad se tijekom dijagnostičkog postupka ispitivanja glavobolje baš hipotireoidizam dijagnosticira kao uzrok postojeće glavobolje.
Glavobolja je obično obostrana i nepulsirajuća. Javlja se kod oko 30% slučajeva pacijenata s nereguliranim tireoidnim statusom, odnosno sniženim nivoom hormona štitnjače.
Mehanizam nastanka ove glavobolje nije jasan. Podložnije su joj osobe ženskog spola kod kojih je hipotireoidizam i značajno učestaliji u odnosu na muški spol. Glavobolja nije praćena mučninom i povraćanjem, a u povijesti bolesti pacijenta se često nalazi migrena u djetinjstvu ili mlađoj životnoj dobi.
Hipotireoidizam može biti i posljedica adenoma hipofize, ali ukoliko je tada prisutna glavobolja ona najčešće nije primarno uzrokovana hipotireoidizmom već se objašnjava rastom tumora ili eventualnim krvarenjem u tumoru i često ima drugačije karakteristike.
Liječenje ove glavobolje podrazumijeva korekciju hormonskog statusa štitnjače. A povlačenje glavobolje nakon korekcije hormonskog statusa ujedno je i najbolji način potvrde dijagnoze.
Nova klasifikacija
Glavobolje se u osnovnoj podjeli, a prema svom razlogu nastanka dijele se na: primarne i sekundarne.
Primarne glavobolje
Primarne glavobolje su one klinički i fenomenološki izdvojene u odnosu na potencijalna druga stanja ili bolesti koje ih mogu izazvati. U tom smislu one mogu imati jasnu nasljednu osnovu, ali kod mnogih ljudi to nije uvijek moguće utvrditi. Ujedno, najveći broj glavobolja, od kojih pati čitav ljudski rod, upravo ima porijeklo primarnih glavobolja.
One primarne su samostalne bolesti, najčešće nedovoljno poznate ili nepoznate etiologije, ali s velikom učestalošću u ljudskoj populaciji. Učestalost je toliko velika da predstavlja najfrekventniji zdravstveni problem većine razvijenih zemalja. Primarne glavobolje za zdravlje i životnu dob čovjeka imaju, globalno gledano, povoljan tijek.
Najčešće primarne glavobolje su migrene.
Dijele na: migrene s aurom, migrene bez aure, kronične migrene, komplikacije migrene, vjerovatne migrene, povremene sindrome koji mogu biti udruženi s migrenom.
No, vrlo su učestale i tenzijske: rijetke i česte glavobolje tenzijskog tipa, kronične glavobolje tenzijskog tipa, moguće glavobolje tenzijskog tipa.
Sekundarne ili simptomatske glavobolje
Sekundarne glavobolje su također česte forme glavobolja koje prate i provocirane su drugim aktualnim bolestima. One ne moraju uvijek biti uvjetovane bolestima glave i vrata, već i drugim stanjima ili bolestima. Primjerice, izmjenom arterijskog tlaka ili tijekom nekih infekcija u organizmu.
Simptomatske glavobolje su simptomi bolesti centralnog živčanog sustava ili organa i dijelova tkiva glave, kao i simptom bolesti udaljenih organa i tkiva. Naravno, njihova etiologija i liječenje je veoma raznoliko i zavisi od etiologije bolesti koja je izaziva.
One simptomatske se pojavljuju rijeđe u odnosu na primarne glavobolje, a čine ih: glavobolje koje se pripisuju povredi glave ili vrata, glavobolje koje se pripisuju trzajnoj ozljedi, kraniotomiji, kranijalnim ili cervikalnim vaskularnim poremećajima te glavobolje koje se pripisuju nevaskularnim intrakranijalnim poremećajima. Česte su i glavobolje koje se pripisuju infekcijama, poremećaju homeostaze, psihijatrijskim ili neurološkim poremećajima.
Nova klasifikacija iz 2013.god podrazumijeva još jednu grupu iz prvobitne podjele glavobolja i to „neuralgije i ostale glavobolje“, u koju su svrstane ranije prihvaćene primarne, kao i one sekundarne koje imaju karakteristike navedenih glavobolja.
Dijagnoza i liječenje
Glavobolje je relativno lako dijagnosticirati, no ako se ponavljaju i potrebno je točno odrediti uzrok. Koriste se određene metode odnosno dijagnostičke procedure, kao što su: laboratorijske analize, oftalmološki pregled, elektroencefalografija, kolor dopler krvnih žila vrata i glave, konzultativni specijalistički pregledi, i eventualne neuroimaging metode (CT i NMR endokranijuma), značajno eliminiraju dijagnostičke dileme i omogućavaju pravilan terapijski pristup.
Pijete li previše tableta protiv bolova?
Prirodni lijekovi za glavobolju
Đumbir
Tenzijska glavobolja odlično se smiruje čajem od đumbira, spravljenim od svježeg ploda. Kupite svježi đumbir i zgnječite 2-3 centimetra korijena, a zatim ubacite u vruću vodu. Ovaj čaj ublažava upale istom brzinom kao i aspirin, imaju smirujuće djelovanje i nema nuspojava.
Akupresura
Migrena je i modernoj medicini ozbiljan izazov, no možete si pokušati pomoći uz akupresurnu masažu.
Ova drevna kineska metoda liječenja podrazumijeva stvaranje pritiska u određenim točkama na tijelu kako bi se ublažila bol. Masirajte lagano jednom rukom dio između palca i kažiprsta druge ruke tri do pet minuta, a onda to ponovite i na drugoj strani. Osjetit ćete olakšanje i bol će se smanjiti.
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
