Rak dojke najčeći je rak kod žena. Broj novooboljelih u Europi je u porastu, ali je broj umrlih u padu. U Hrvatskoj je, nažalost, broj i jednih i drugih žena u porastu.
Pravi uzrok pojave raka dojke ne zna se. Ono što je poznato su neki rizični čimbenici. To su: starija dob, rana pojava mjesečnice, rana menopauza, kasni prvi porođaj, mali broj rođene djece, žene koje su kratko dojile ili uopće nisu dojile, hormoni, prehrana s mnogo masnoća (mediteranska prehrana djeluje zaštitno), alkoholizam, pušenje, debljina, tjelesna neaktivnost, zračenje (naročito u pubertetu), stres, obiteljska anamneza raka (naročito majka i sestra).
Samopregled dojki i mamografija najučinkovitije su mjere za rano otkrivanje bolesti.
Na neke se čimbenike ne može djelovati, pa je rana dijagnoza najvažnija za izlječenje. Samopregled dojki i mamografija najučinkovitije su mjere za rano otkrivanje bolesti.
Kontrola stanja dojki za svaku ženu treba postati rutina i obveza, isto kao i redoviti ginekološki pregled. Evo što biste svakako trebali učiniti i uvesti kao redovitu praksu za pravovremeno otkrivanja raka dojke:
Žene bez pojava raka dojke u bližoj obitelji
U dobi od 20 do 30 godina
– samopregled dojki jedanput mjesečno
– klinički (kod kirurga ili ginekologa) i ultrazvučni (UZV) pregled svakih 1-2 godine,u dobi od 40 do 49 godina
– samopregled dojki jedanput mjesečno
– klinički i UZV pregled jedanput godinje
– bazična mamografija (sljedeće mamografije svake dvije godine)
U dobi iznad 50 godina
– samopregled jedanput mjesečno
– klinički i mamografski pregled jedanput godišnje
Žene s pojavom raka dojke u bližoj obitelji
– samopregled jedanput mjesečno
– klinički i UZV pregledi jedanput godinje nakon dvadesete godine života
– prva mamografija s 35 godina, a potom svakih 1-2 godine
Žene s liječenim rakom dojke
– samopregled jedanput mjesečno
– klinički i UZV pregled dva puta godinje
– mamografija jedanput godinje.
Svaka žena treba znati čimbenike rizika i potrebu javljanja liječniku ukoliko se opipa kvrica ili bilo koja promjena na grudima. Isto tako, svaka žena od liječnika treba zatražiti točnu uputu kako se pravilno obavlja samopregled dojki.
Klor i fluor – mogući uzroci raka dojke
Najnovija medicinska istraživanja, provedena unazad desetak godina, ipak preciznije ukazuju šta bi mogao biti osnovni uzrok raka dojke i kolorektalnog raka. Kloriranje (većim dijelom) i fluoriranje (S. Amerika, neke europske zemlje) standardne su metode prevencije zaraznih bolesti koje se prenose vodom. Oba elementa se normalno nalaze u prirodi u većim količinama. No, ispostavilo se kako klor i fluor imaju višestruko negativnu ulogu.
Negativna svojstva klora i fluora
Istraživanja su utvrdila kako su klor i fluor:
1. endokrini disruptori – naročito za štitnu žlijezdu
2. supresori imuno-sistema
3. kancerogeni agensi
Edokrini disruptori
Štitnjača, zajedno s cijelim našim organizmom i metabolizmom trebaju jod. Procjene su kako samo štitnjača treba minimalno 150mcg joda dnevno, pa sve do procjene (možda preuveličane) da cijelom tijelu dnevno trebaju i puno veće količine, ćak i do 13mg (miligrama). Dodatno, klor i fluor potrebni su svim organima (štitnjači, dojkama, crijevima itd. ) zbog toga što su halogeni elementi smješteni u periodnom sistemu zajedno s jodom i s njim dijele skoro identična kemijska svojstva. Organizam ih stoga jednostavno zamjenjuje za jod.
U štitnjači klor i fluor se uključuju u proces proizvodnje T1, T2, T3 i T4 hormona štitjače jer štitnoj žlijezdi liče na jod. No, nakon što ih štitnjača iskoristi, novonastali spojevi, naravno, nisu hormoni štitnjače i ne mogu napustiti njeno tkivo vezani za albumine iz krvi kao “pravi” hormoni štitnjače. Zato ostaju tamo, gomilavaju se i uzrokuju hipoehogene promjene u tkivu štitnjače, čvoriće, ciste i kalcifikate.
Supresori imunološkog sustava
Klor i fluor ubijaju potencijalne patogene u vodi. No, svakodnevno ubijaju i probiotičke stanice našeg probioma u crijevima kojima dugujemo snagu imunog sistema. Istovremeno, u kontaktu sa stanicama našeg organizma i njih ubijaju. Uostalom za to i koristimo u klor i fluor vodi!
Kancerogeni agensi
Nije slučajno da je najveća količina joda u tijelu u štitnoj žlijezdi i u dojkama. Nije slučajno da je prosječna vrijednost joda u majčinom mlijeku 62mcg/L. Međutim, u tkivu raka dojke redovno se pronalazi 50-60% veća količina organohlorida. Riječ je o nusproizvodu kloriranja – tvari koje nastaju kao produkt reakcije klora i organskih tvari u vodi. Slično vrijedi i za tkivo kolerektalnih tumora.
Kontrola stanja dojki za svaku ženu treba postati rutina i obaveza, isto kao i redoviti ginekološki pregledi.
Treba znati i da je naša koža daleko veći upijač klora iz vode nego što su to naša crijeva. U crijevima nas ipak od ovih otrova bolje štiti probiom crijeva. Zbog toga, svi s problemima štitnjače i sumnjivim tvorbama u dojkama trebaju u potpunosti izbjegavati kupanje u bazenima u kojima koncentracija klori može imati katastrofalne vrijednosti.
Isto tako, tuširanje treba svesti samo na minutu do dvije i to što hladnijom vodom. Naime, 2/3 unosa klara pri tuširanju dolazi udisanjem vodene pare i jednim kontaktom s kožom. Vodena para sadrži i do 50 puta više kemikalija nego voda za piće, zato se i treba tuširati što hladnijom vodom.
Savjet plus
Dosta loših utjecaja klora u vodi može se izbjeći uzimanjem 125 do 250mcg joda dnevno u kvalitetnoj kelp algi. Taj jod će u štitnoj žlijezdi, dojkama i kolorektalnom traktu potisnuti klor i fluor i smanjiti njihov utjecaj. Uzimanje joda u većim količinama kroz razne otopine treba pažljivo prostudirati, jer mnogima neće odgovarati. Jod svakako treba pratiti i proporcionalna količina selena, b komplex vitamina, C vitamina i drugih kofaktora…
Autor: Mario Marić (FB grupa To nisam ja – to je moja Štitnjača!)
Reference:
1. The Hidden Danger of Chlorine in our Bath Water. http://ezinearticles.com/?The‐Hidden‐Danger‐Of‐Chlorine‐In‐Our‐Bath‐Water&id=71857. Andie Klein.
2. Dangers of Chlorine. http://curezone.com/art/read.asp?ID=21&db=3&CO=7. Jerry Smith. Accessed 29 May2008.
3. Dangers of Chlorine? http://www.drweil.com/drw/u/id/QAA361110. Dr. Andrew Weil.
