Probava je drugi mozak našeg organizma

Vjerujemo da se svatko od nas može prisjetiti trenutaka kad su mu nervoza, tjeskoba ili snažno uzbuđenje izazvali mučninu u želucu, slabost u „trbuhu“ i sl. Budući da je nepobitna činjenica da važne sastanke, ispite, obiteljska i životna događanja prate različite uzburkane emocije koje trebamo „probaviti“, nije čudo da se to odražava i na naš želudac, odnosno probavu.

Jednako kao što naš mozak može poslati „leptiriće“ u probavu, isto tako naša probava našem mozgu i živčanom sustavu može odaslati signale za smirivanje ili uzbunu.


Povezanost probave i mozga

Tek posljednjih desetak godina znanstvenici otkrivaju kako je odnos između probave i mozga dvosmjeran. Jednako kao što naš mozak može poslati „leptiriće“ u probavu, isto tako naša probava našem mozgu i živčanom sustavu može odaslati signale za smirivanje ili uzbunu. U našoj probavi/crijevima obitava zajednica mikroba. Nazivamo je mikrobiom. Ta zajednica sinergijski surađuje sa svakim našim udahom, svakim otkucajem srca i djelovanjem svakog neurona.

Mentalno zdravlje i probava

S obzirom na to da u svijetu bilježimo velik porast mentalnih oboljenja te smrtnosti kao njihove posljedice, jasno je koliko je važan cjelovit pristup organizmu. A probava je tu izuzetno važna. Postupno se razotkrivaju manjkavosti dosadašnjeg pristupa koji je zagovarao ideju da se svaki organ ili sustav promatra odvojeno od drugih.

Sve je u našem organizmu povezano. Stoga se ni mentalno zdravlje ne može odvojiti od ostatka organizma. Naprotiv, prema najnovijim spoznajama upravo njegovo povezivanje s mikrobiomom utire put novom pravcu u tretiranju mentalnih problema.


Dvosmjerna traka zahvaljujući jednom dugom živcu

Dvosmjeran odnos između probave i mozga moguć je zahvaljujući najdužem od 12 kranijalnih živaca. Živac vagus primarni je kanal za informacije između stotina milijuna živčanih stanica, kako u centralnom živčanom sustavu tako i u probavnom sustavu. On upravlja mnogim tjelesnim procesima nad kojima nemamo svjesnu kontrolu – kao što su otkucaji srca i kontroliranje probave. Ustanovljeno je da upravo populacija bakterija u crijevima izravno utječe na stimulaciju i funkciju stanica u vagusu.

Moćni utjecaj mikrobioma

Moćno društvo mikroba tj. intestinalnih bakterija i drugih mikroorganizama utječe na sve razine našega zdravlja. I na fizičkoj i na emocionalnoj razini. Na fizičkoj razini taj utjecaj podupire procese probavljanja i apsorpcije hranjivih tvari, podržava funkcije imuniteta kao i funkcije čišćenja unutar tijela. Također proizvodi i otpušta važne enzime i supstancije koje surađuju s biologijom, ali i kemijom naših mozgova, uključujući vitamine i neurotransmitere. Na emocionalnoj i mentalnoj razini pomaže oko stresa putem probavne flore. Ona pak utječe na hormonski sustav i omogućava kvalitetan san.


Kako pomoći vlastitom mikrobiomu?

Način življenja i prehrane definitivno utječe na stanje dobrih bakterija. Ono što nikako ne pridonosi tom dobrom stanju, odnosno ono što radi protiv je prehrana bogata rafiniranim proizvodima, bijelim brašnom i šećerom, česta upotreba antibiotika te vanjski faktori poput klora u vodi. Mnogi misle da su gazirani napitci s umjetnim zaslađivačima odgovarajuća zamjena za gazirane napitke koji sadrže stolni šećer. Umjetni zaslađivači ne samo da mijenjaju sastav dobrih bakterija u probavi, nego također pridonose širenju sojeva bakterija koji povećavaju rizik od metaboličkih poremećaja kao što su dijabetes i pretilost. Pa čak i više nego šećerom zaslađeni napitci.

Manjak kvalitetnih nutrijenata također ugrožava funkcioniranje mikrobioma. Kvalitetne, organski uzgojene i cjelovite namirnice poput zelenog lisnatog, glavičastog i korjenastog povrća, voća, orašida, mahunarki, sjemenki te cjelovitih žitarica, moraju činiti osnovu naše svakodnevne prehrane.

Prekomjerna izloženost stresnim situacijama također je važan negativni faktor. Možda stres ne možemo izbjeći, ali zato sami možemo izabrati reakciju na ono što nam se događa. Jednako kao što i učinke stresa možemo ublažiti redovitim opuštanjem, šetnjom, meditacijom itd.

Zaokret u prioritetima

Mikroorganizmi unutar nas evoluirali su tijekom milijardi godina, oni su naši vjerni pratitelji na ovom planetu. Duboko unutar nas, skriveni i često neadekvatno tretirani, oni su naši najbolji prijatelji. Stoga je vrijeme da umjesto da smo usredotočeni na izvanjske stvari, prioritet damo ovim unutarnjim, sitnim, brojnim i vrlo moćnim saveznicima u održavanju zdravog i radosnog života.

Autorica: Jadranka Boban Pejić

*

To nisam ja – to je moja Štitnjača!

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.