Žižula – malo voće za veliku dobrobit organizma

Žižula je voće koje obiluje nutrijentima i odlično djeluje na sveukupno zdravstveno stanje organizma. Možete je jesti svježu ili sušenu, a možete iskoristiti i kao dio mnogih ukusnih jela.

Poznata i pod imenima kineska datulja, čimičak ili čičindarica, potječe iz jugoistočne Azije gdje se prvi put spominje u drevnim kineskim pjesmama, prije 2.500 godina. U jesen, a ove godine iznimno već i krajem kolovoza, rađa slatko-kiselim smeđim plodovima sličnima datulji.

Kineska medicina često prepisuje žižulu za noćno znojenje i smatra je anti-age namirnicom koja smanjuje masnoće u krvi i sprječava stvrdnjavanje arterija.

Kod nas, u kopnenim krajevima, žižula je slabo poznata, no na Jadranu je jako rasprostranjena i redovito korištena. Na njenu veliku vrijednost ukazuje činjenica kako je ona jedna od najvažnijih biljaka tradicionalne kineske medicine i ujedno najrasprostranjenije stablo u Kini. Zato, ako možete nabaviti svoju zalihu žižula, obavezno to učinite jer su zapanjujuće ljekovite.

Ljekovita svojstva žižule

Sto grama žižule donosi 79 kalorija, 20 grama ugljikohidrata i 1 gram masti, te sadrže širok spektar minerala uključujući magnezij, bakar, niacin, mangan, fosfor i željezo.

Sadrže 18 najbitnijih aminokiselina koje pomažu u formaciji proteina. Također, to je čudotvorno voće obilato kalcijem, vitaminima C, B1,B2 i A. Uz to što organizam opskrbljuje potrebnim nutrijentima, djeluje obnavljajuće, njegujuće i hranjivo za kožu.

Sadrži 20 puta više C vitamina od citrusa. Vitamin C jača imunitet, što objašnjava tradicionalnu upotrebu čaja od žižule kod bolnog grla, gubitka glasa, infektivnih upala grla, kašlja i bronhitisa.

Istraživači su identificirali osam flavonoida u plodu žižule, uključujući spinosin i swertish, koji djeluju umirujuće što opravdava tradicionalnu upotrebu sjemenki žižule u kineskoj medicini za anksioznost i nesanicu.

Fenol puerarin iz žižule pomaže u snižavanju razina kolesterola i smanjivanju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Ustanovljeno je da eterično ulje žižule potiče rast kose, a ekstrakt žižule je učinkovit i siguran tretman za kroničnu konstipaciju. Ekstrakt žižule koristi se za smanjivanje bora, njegu suhe kože i liječenje opeklina od sunca. Efikasna je i kod ukočenih mišića, bolesti jetre te za snižavanje temperature. Žižula poboljšava iskorištavanje kisika i tako povećava izdržljivost organizma. Suhi plodovi žižule dobri su za smanjenje krvnog tlaka.

Dobrobiti žižule:

– jača imunitet

– osnažuje kosti

– pomaže u mršavljenju

– proljepšava kožu

– potiče probavu

– štiti od stresa

– pomaže kod depresije i nesanice

– snižava krvni tlak

– ublažava bolesti jetre

– pomaže kod alergije

– smanjuje rizik od leukemije i raka kože.

Žižulom protiv raka

Žižula sadrži flavonoid apigenin (također se nalazi u kamilici, timijanu i crvenom vinu) koji ima antioksidativna, antiupalna i antitumorska svojstva. Bogata je i betulinskom kiselinom koja potiče stanice raka na samouništenje i djeluje antiupalno.

Postoji niz patentiranih djelotvornih herbalnih pripravaka sa žižulom koji se koriste za smanjivanje i prevenciju malignih tumora crijeva, želuca, dojki, pluća, cerviksa, jajnika, prostate, desni, larinksa, jetre, gušterače, bubrega, mjehura, endotelijalnih ćelija, melanoma, glioblastoma, leukemije i mijeloma.

Prevencija raka dojke 

Žižula u kulinarstvu

Žižulin plod okusom je sličan datulji i može se koristiti kao zamjena u receptima za jabuke ili datulje. Plodovi se koriste svježi, suhi, konzervirani, kandirani, i prerađeni u kompot, džem, marmeladu, slatko, pire, sok, sirup, rakiju i liker. U terapijske svrhe preporuča se uzimanje 3 puta po 10 plodova žižule na dan.

Čaj od žižule

Za liječenje gubitka glasa, upale grla, kašlja ili bronhitisa koristi se 30 do 50 grama mljevenih plodova u jednoj litru vode.  Nakon što se 30 minuta kuha i procijedi, pije se prema potrebi.

Čaj od žižule i đumbira

Ovo je jedan od omiljenih zimskih čajeva u zemljama istočne Azije. Đumbir ima umirujuće djelovanje na želudac dok žižula otklanja osjećaj stresa. Kada je vani hladno, ovaj vrući napitak podjednako će ugrijati i tijelo i srce.

Sastojci:

– 15 osušenih žižula

– 20 g đumbira

– 25 g smeđeg šećera ili meda

– 1 štapić cejlonskog cimeta

– 1 litra vode

Priprema:

Operite đumbir i žižule. Đumbir ogulite i narežite na tanke listiće. U lonac za kuhanje čaja stavite vodu, đumbir, žižule i razlomljeni štapić cimeta. Kuhajte zatvoreno 10 minuta na srednjoj jačini vatre.  Smanjite toplinu i kuhajte još 10 minuta.  Dodajte smeđi šećer i bez poklapanja kuhajte 5 minuta. Procijedite i servirajte.

Hrskavi kolačići sa žižulama

Ovi hrskavi kolačići mogu biti savršeni doručak za vaše najmilije. Dat će vam dovoljno energije za cijeli dan, a možete ih konzumirati i kao užinu ili kao mali popodnevni zalogaj.

Sastojci:

– 4 šalice svježe žižule

– 2 jušne žlice soka od limuna

– 40 g brašna

– 80 g smeđeg šećera

– 140 g zobenih pahuljica

– ½ čajne žlice soli

– 1 čajna žlica cimeta

– 75 g otopljenog domaćeg maslaca

Priprema:

Prerežite žižule napola i uklonite koštice. Još jednom svaki plod poprečno presijecite. Žižule prelijte limunovim sokom. Sve sastojke umiješajte zajedno i smjesu poškropite vodom. Pećnicu ugrijte na 200 °C i stavite da se peče 35 minuta. Uživajte u mirisnim i hrskavim kolačićima!

Sjeme žižule

Sjeme žižule ima sedativno, tonično i digestivno djelovanje. Koristi se kao tretman za palpitacije, nesanicu, živčanu iscrpljenost, bol, noćno znojenje i pretjerano znojenje.  Također se upotrebljava za poboljšanje boje i tona kože.

Korijen žižule

Korijen žižule koristi se kao tretman dispepsije.  Dekokt od korijena dobar je kod vrućice, a korijen u prahu stavlja se na stare rane i čireve.

 

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads