Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim, to je i neophodna tvar za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol je prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima. Potreban je i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene, postaju rizičan čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Smanjite unos crvenog mesa, pržene hrane i hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina).
Gdje nastaje kolesterol?
Budući je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane, već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose organizam utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.
Što je to LDL-kolesterol i HDL-kolesterol?
Kolesterol i ostale masnoće (lipidi) topivi su samo u mastima. Stoga, da bi se mogli prenositi putem krvi iz probavnog sustava i jetre do svih stanica u tijelu, kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se zovu lipoproteini i služe za prijenos kolesterola i drugih masnoća. Nekoliko je vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije frakcije:
LDL-čestice (lipoproteini male gustoće) – prenose kolesterol iz jetre do stanica. Višak kolesterola može se taložiti na stijenkama arterija, te uz još neke druge tvari stvara aterosklerotski plak. On s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL kolesterol naziva i “lošim kolesterolom”.
HDL-čestice (lipoproteini velike gustoće) – sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”.
Kada sve funkcionira kako treba, sustav je uravnotežen. Međutim, ako je u organizmu previše kolesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili ili je premalo HDL-a, može doći do stvaranja masnih naslaga na žilama.
Koje su normalne vrijednosti kolesterola?
Preporučene vrijednosti kolesterola su:
• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
• LDL kolesterol < 3,0mmol/l
• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce, odnosno > 1,2 mmol/l za žene
Razlozi povećane razine kolesterola u krvi:
• Obiteljska sklonost
• Nepravilna prehrana
• Prekomjerna tjelesna masa i debljina
Hiperlipidemije ili povećane masnoće u krvi mogu se podijeliti na nekoliko načina. S obzirom na promjene u metabolizmu masti, dijele se na primarne i sekundarne. Primarne su uzrokovane prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu, od kojih je najvažnija obiteljska hiperkolesterolemija. Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratna pojava nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova ili kao posljedica debljine i pretilosti.
Kako sniziti razinu kolesterola u krvi?
Dijeta je prvi i osnovni pristup u liječenju povećane količine masti u krvi. Međutim ako su masnoće jako povećane i ako nakon dijete ne dođe do normalizacije nalaza, neophodna je primjena lijeka kojeg preporuči liječnik.
OSNOVNE PREPORUKE PRAVILNE PREHRANE:
Dnevni unos kolesterola trebao bi biti do 300mg za zdrave osobe, odnosno 200mg kod povišenih vrijednosti LDL kolesterola.
Smanjiti unos masti na najviše 30% od ukupnog unosa energije, unos zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije.
Smanjiti unos crvenog mesa, pržene hrane, smanjiti unos hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina).
Smanjiti unos zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko – 0,9% mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve).
Povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica-posebice od punog zrna).
Povećati dnevni unos voća i povrća – barem 4 ili 5 obroka, češće koristiti tzv. bijelo meso (piletina, puretina) i ribu.
Najbolje je pripremati kuhanu ribu i meso, pečenjem na roštilju ili u posuđu koje ne zahtjeva masnoću.
Ne koristiti svinjsku mast, maslac i margarine, već isključivo za pripremu jela koristiti biljna ulja, ali i njih u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino).
