Anksioznost ili tjeskoba jedan je od najučestalijih psihičkih poremećaja koji pogađaju modernog čovjeka. Kod ovog poremećaja organizam je napet i reagira stanjem pripravnosti ili modusom „bori se ili bježi“, premda mu ne prijeti nikakva vidljiva opasnost. Osim pretjerane zabrinutosti, simptomi tjeskobe su mišićna napetost, osjećaj gušenja ili manjka prostora u prsima, nesanica, lupanje srca, napadaji panike, razdražljivost, znojenje, nemir i problemi s koncentracijom.
Ovaj problem, nažalost, pogađa i sve mlađe osobe, a najviše žensku populaciju.
Brojni su okidači za tjeskobu, a neki od njih su proživljeno traumatsko iskustvo, konstantni stres, problemi sa štitnjačom, niske razine serotonina, hormonski disbalans, kao i pretjerana konzumacija alkohola i kave. Okidač može biti i jako loša prehrana siromašna nutrijentima. Upravo je zato važno prvo uzeti u obzir i razmotriti te moguće uzroke.
Premda se za tjeskobu često propisuju anksiolitici, oni nikako nisu dobar izbor jer stvaraju ovisnost te imaju nuspojave. Postoje efikasna prirodna rješenja koja mogu pomoći vratiti se u svoje normalno mentalno stanje.
Jedan od simptoma anksioznosti je plitko i ubrzano disanje.
Prirodna rješenja i pomoć kod tjeskobe
1. Fizička aktivnost u prirodi
Kod stanja anksioznosti pomaže fizička aktivnost, bilo da se radi o trčanju, plesu, jogi, pilatesu, badmintonu ili plivanju. Svaki oblik tjelovježbe potiče organizam na lučenje endorfina, hormona koji donose dobro raspoloženje. Odlična ideja su aktivnosti u prirodi, poput šetnje šumom ili pak planinarenja, koje poboljšava cirkulaciju krvi prema mozgu i mišićima. Sam boravak u prirodnom okruženju omogućit će vam da se udaljite od svakodnevne rutine koja stvara nervozu, napetost i nemir.
2. Izbalansirana prehrana bogata nutrijentima
Kada je riječ o prehrani, izbacite procesiranu hranu te smanjite konzumaciju kave i alkohola. Važno je da ne jedete ni premalo niti previše jer i jedno i drugo mogu biti okidači za pojavu tjeskobe, osjećaja nemira, umora i razdražljivosti.
Birajte protuupalnu hranu poput voća, povrća i ribe jer takve namirnice pridonose normalnim funkcijama neurotransmitera, koji i reguliraju raspoloženje te pomažu organizmu da zdravo odgovori na stres.
Povećajte unos ključnih nutrijenata, poput vitamina B-skupine, koji su iznimno važni za živčani sustav, te magnezija i kalcija. Također, jedite hranu bogatu zdravim omega-3 masnim kiselinama.
3. Prirodni anksiolitici – biljke protiv tjeskobe
Nasreću, postoje i biljke koje vam mogu pomoći kod stanja tjeskobe. Jedna od onih koja se pokazala iznimno efektnom u ublažavanju stresa i anksioznosti je ashwagandha, jako cijenjena u ayurvedi. Ova adaptogena biljka, koja se naziva i „indijski ginseng“, djeluje tako da snižava razine kortizola te pomaže da se osoba lakše i bolje nosi sa stresom.
Zahvaljujući njezinu umirujućem djelovanju, uzimanjem ove biljke možete poboljšati i kvalitetu sna te smanjiti umor. Osim toga, ova biljka djeluje i antioksidativno. To znači da uništava slobodne radikale te samim time štiti mozak od degenerativnih procesa.
Još jedna biljna opcija koja odlično pomaže je kava kava. Radi se o pravom prirodnom relaksantu i anksiolitiku koji ne stvara ovisnost. Pomoći će vam da se oslobodite stresa i tjeskobe, kao i da lakše zaspite.
4. Eterična ulja protiv tjeskobe
Poznato je da određena eterična ulja imaju umirujući učinak na živčani sustav te da pomažu i boljem snu. Neka od tih ulja su lavanda i rimska kamilica.
Nanošenjem ulja lavande na kožu ili pak inhalacijom možete ublažiti razdražljivost i nemir te smanjiti glavobolju i napetost u mišićima. Upravo oni često dolaze u paketu s anksioznošću. Eterično ulje rimske kamilice ima blago umirujuće djelovanje. Stoga i ono može biti prirodna opcija kod ublažavanja tjeskobe.
Ovo ulje, kao i ulje lavande, možete uzimati čak i oralno. Pokazalo se da se ovakvom primjenom mogu znatno ublažiti simptomi ne samo tjeskobe, nego i depresije. Rimska kamilica toliko je nježna i sigurna da je mogu koristiti čak i djeca.
Još neka od eteričnih ulja koja pomažu kod tjeskobe su i ylang-ylang, bergamot, grejp i muškatna kadulja. Ova ulja možete nanositi i na vrat, prsa i zapešća ili se pak njima inhalirati. Možete staviti i 5 kapi u difuzor i raspršiti po sobi.
5. Vježbe disanja
Jedan od simptoma anksioznosti je plitko i ubrzano disanje. Upravo se zato preporučuje prakticirati vježbe disanja. Za početak, vježbajte duboko i polagano disanje te produžite svaki svoj udah i izdah. Već samim usmjeravanjem pažnje na dah, osjetit ćete kako se cijelo tijelo i um polako smiruju.
Tehnika disanja 4-7-8 može vam pomoći kod stanja tjeskobe i nesanice.
Izvodi se tako da udah traje četiri sekunde, zatim zaustavite dah na sedam sekundi te potom polako izdišete tijekom osam sekundi. Ponovite sve dok ne osjetite potpunu smirenost.
Ashwagandha: treba li je uzimati uz terapiju za štitnjaču?
