Pokušavate (zdravo) smršavjeti, no prethodni pokušaji doveli su samo do djelomičnih rezultata, novih odustajanja i povratka starim navikama.
I svaki sljedeći put sve je teže. U početku postoji euforija zbog pronalaska nove metode ili nove dijete, no, tada slijedi isti scenarij nedovoljne motivacije, odustajanja i jake ovisnosti o hrani.
Želim li zdravo smršavjeti?
Pitanje koje si trebate postaviti je: “Što više volim, uživati u hrani ili biti mršava?” Većini je važnije i draže uživanje u hrani. Biti mršava često nije prava motivacija. Stoga je potrebno pronaći pravu motivaciju za svaku osobu individualno. Ako nešto želite, trebate znati – zašto to želite? Koju duboku potrebu u vama ta želja ispunjava?
Npr. netko studira pravo kako bi zadovoljio svoju potrebu da:
Zašto želim smršavjeti?
Netko želi smršavjeti kako bi zadovoljio svoju potrebu kako bi:
To je samo jedan dio skrivenih želja koji se krije iza želje za mršavljenjem. Još je pitanje i jeste li se sami odlučili za zdravo mršavljenje ili vam je to propisano iz zdravstvenih razloga? Ili ste, pak, samo pod utjecajem medija i okoline?
Što vam mora biti jasno?
Zbog toga je u procesu mršavljenja, kao i kod svake druge promjene životnih navika potrebna JASNOĆA.
Mora vam biti jasno:
Stres podmeće nogu
Kada ste u stresu mijenja se kemija vašeg tijela. Primarno sve započinje u glavi, točnije u hipotalamusu i hipofizi a očituje se na reakcijama tijela na kortizol. To je neuro – metabolička veza. Živci su danas u medicini predmet neurologije, no njihova uloga je dalekosežnija i uključena je u sve tjelesne procese. Često to zanemarujemo. Dakle, neurologija mijenja kemiju tijela.
Sve počinje s emocijama. Emocije su polazišna točka u kojoj leži uzrok, dakle i rješenje. Centar za emocije blizu je hipotalamusa, tako da emocije direktno utječu na hipotalamus. Hipotalamus izlučuje hormone koji reguliraju izlučivanje svih ostalih hormona u tijelu. Dakle, ono što nam preostaje je da reguliramo svoje emocije, kako bismo regulirali svoje hormone. A hormonalni poremećaji ne liječe se hormonima već promjenom životne rutine.
Nikad nećete biti jači od kemije svog tijela. Želja za serotoninom i ugodom uvijek je jača od naše volje. Zato moramo imati strategiju kako da do toga uopće ne dođe.
Stres dovodi do bolesti. Negativne emocije dovode do bolesti. Sve to dovodi do debljanja. Netko će se udebljati samo oko struka, pa viđamo mršavice sa šlaufom (malim, ali ipak!) oko trbuha, a netko se udeblja preko svih granica svoje konstitucije. I jedni i drugi su zdravstveno ugroženi. Upravo je debljanje u struku najnepovoljnije i znak je stresnog debljanja zbog trajno povišenih vrijednosti kortizola koji se luči u stresnom stanju.
Trajno povišen kortizol
Trajno povišen kortizol dovodi do hormonskog disabalansa svih hormona, pa su pogođeni i gušterača, i štitnjača i jajnici. Simptomi mogu varirati, od povremenih glavobolja do hipotireoze. Disbalans obično započinje napadajima gladi neovisno o obrocima. S vremenom, ako stres predugo traje, dolazi do iscrpljivanja adrenalnih žljezda i do ozbiljnog sindroma adrenalnog umora. Sva ova stanja hormonske neravnoteže povezana su s debljanjem.
Studija provedena na University College London pokazala je kako je index tjelesne mas (BMI) direktno povezan s vrijednostima korizola. Sudionici s najvišim vrijednostima BMI-a, imali su i najviše vrijednosti kortizola i najteže su gubili na težini. Dakle, debljina je povezana sa stresom.
To nije čudno, jer svaki organizam traži povremenu ugodu i nagradu. Ako je život prestresan, onda najlakšu i najbržu ugodu i nagradu možemo postići u hrani. No, posljedice su dramatične i negativne.
Tijelo se deblja, postaje bolesno, a psiha gubi na snazi i samopoštovanju. Tako se ulazi u začarani krug.
Kako smanjiti razinu kortizola, hormona stresa?
Kortizol i ostali hormoni nadbubrežne žlijezde
Liječimo li debljinu, moramo liječiti i stres
U stresu se luči kortizol. Kortizol diže apetit kako bi nabavio nove zalihe energije. Zato nastaje žudnja za hranom. Čista kemija. Nema veze s našom odlučnošću, motivacijom, mentalnom snagom. Nikad nećete biti jači od kemije svog tijela. Želja za serotoninom i ugodom uvijek je jača od naše volje. Zato moramo imati strategiju kako da do toga uopće ne dođe.
Kada ste u stresu, tijelo je u određenoj “vibraciji”. Slično privlači slično, pa prema tome u stanju stresa žudimo za stresnom hranom ili stresnim radnjama (pušenje, npr.). Sa stresnim jedenjem vrlo brzo dobivate na kilaži.
Koliki vam je opseg struka (oko pupka)?
Kortizol čuva energiju za nove stresne situacije, nakupljajući masnoće u području trbuha. Nakupljanje masti na trbuhu najbolji je pokazatelj stresa i najbolji je pokazatelj zdravstvenih rizika.
Zdravstveni rizici se odnose na:
Opseg struka ne bi smio biti veći od 80 cm za žene i 94 cm za muškarce. Sve iznad toga ukazuje na povećan rizik od spomenutih bolesti i potrebu za zdravim mršavljenjem. Osim opsega struka, važno je znati i BMI, indeks tjelesne mase koji se dobiva temeljem informacija o tjelesnoj težini i visini. Ako BMI vrijednost pridružimo vrijednostima triglicerida, zatim vrijednostima enzima GGT i opsegu ručnog zgloba, dobit ćemo vrijednosti indeksa masne jetre. On je odličan pokazatelj stanja jetre i mogućnosti njene regeneracije. A jetra (30-40% odraslih ima masnu jetru) je direktno povezana sa zdravstvenim rizicima.
Debljanje u struku znak je stresnog debljanja zbog trajno povišenih vrijednosti kortizola koji se luči u stanju stresa.
Osobe s visokim BMI, odnosno osobe s povišenom tjelesnom težinom, a koje nemaju masnu jetru, nisu u riziku od dijabetesa tipa 2.
No, osobe koje uz pretilost imaju i masnu jetru (NAFLD), imaju visoki rizik od dijabetesa tipa 2 ili kardiovaskularnih bolesti koje rezultiraju moždanim udarom ili srčanim infarktom. Dijabetes tip 2 autoimuna je bolest i dobijete li dijabetes tipa 2 (vrlo često je nedijagnosticiran), imate velike šanse i da se istovremeno pojave i drugi autoimuni poremećaji (npr. Hashimoto). Hashimoto često dolazi nakon što već imate i masnu jetru i poremećaj metabolizma glukoze (predijabetes). Zato je dobro znati vrijednosti HbA1C koji pokazuje vrijednosti glukoze u krvi u posljednja 3 mjeseca. Inzulinska rezistencija je još jedna mjera koja ukazuje na biokemiju debljanja. Zato, liječite li masnu jetru, istovremeno liječite sve.
Psihološka potpora
Psihološka potpora podrazumijeva redovitu komunikaciju s dr Meri Bura jer ulazite u novu situaciju na koju se treba adaptirati. Nova prehrana, novi ritam uzimanja obroka, novi izazovi…
Psihološka potpora utemeljena je na nekoliko različitih metoda:
1. Emotivni antistres
– EFT
– Mulier kompas
– metode nagrade
– podsvijest i hipnoterapija
– prevencija sabotaža (razumijevanje sabotaža)
– spoznaja arhetipskih ponašanja
– određivanje slabe točke
– upute
2. Biokemijski antistres
– regulacija napitaka
– savladavanje glavnih Metabolic balans pravila
3. Okolišni antistres
– utvrđivanje stanja okoline i njena regulacija
Priprema za promjene
Započnite s promjenama odmah. Dovoljne su jedna ili dvije promjene, tek toliko da osjetite vjetar u leđa:
Dr. Meri Bura: Snažne žene sa slabom štitnjačom
Dr. Meri Bura: Žene, stres i zdravlje
Dr. Meri Bura: Veliki trbuh i kako ga se riješiti?
Dr. Meri Bura: Poznajete li svoju bolest, Hashimoto?
Dr. Meri Bura: Jod za zdravlje i inteligenciju
