Nekoliko je puta u ljudskoj povijsti čokolada doslovce opčinila ljude neobičnom snagom. Ušla im je toliko pod kožu da se pretvorila u važan dio kolektivnog identiteta. Kakaovac i od njega spravljena pračokolada krijepila je Indijance bolje od bilo koje druge hrane – davala im je snagu i držala duh budnim danima. Neobjašnjivom hipnotičkom moći uvukla se u njihovu mitologiju, umjetnost i svakodnevicu. Nije se radilo o kakaovcu kao moćnom prehrambenom i energetskom sredstvu, nego i o napitcima kojima su se pridavala azličita nadnaravna svojstva.
Danas je ta fatalna zaluđenost čokoladom posebno jaka. Proizvodnja kakaovca višestruko se povećala, plantaže su se proširile, a čokolada se pretvorila u pravi gastronomski fenomen.
Bilo jednom…
Kakaovac je prvi put stigao do Europe 1528. godine. A onda je 1585. godine, šest desetljeća nakon što je započela španjolska kolonizacija, teško natovarena flota otplovila iz Veracruza u Sevillu kako bi započela komerciijalnu trgovinu. .Ubrzo nakon toga europska pomama za čokoladom širila se kao oluja.
Joseph Bachot, francuski liječnik koji je uživao u raznim jelima, nazvao je kakaovac “hranom bogova”. Njegov prvi latinski naziv bio je Amydalae pecuniariae – novčani badem – sve dok Linneaus, strastveni ljubitelj kakaovca, nije izmislio ime vrste Theobroma.
S vremenom se kakaovac, kao i kava i čaj, usadio mnogo šire od mjesta s kojih je potekao.
Dobrobiti čokolade
Što tamnija, to bolja!
Jedno stablo kakaovca proizvede između 20 i 30 plodova godišnje, a svaki plod sadrži oko 40 zrna kakaa. Zreli plodovi ručno se beru i sijeku te se takvi suše. Nakon toga fermentacijom zrna kakaa postupno dobivamo okus koji je svima poznat kao okus čokolade.
Različite vrste fermentacijskih procesa rezultiraju različitim okusima čokolade.
Tamna čokolada sadrži 60% (ili više) kakaa, bez prisutnosti mlijeka. Mliječne čokolade pak sadrže 10-20% kakaa, dok bijela nema nimalo kakaa u sebi – ona se dobiva samo od kakao maslaca i mlijeka.
Mlijeko neutralizira učinak aktivnih sastojaka u kakau, što znači da mliječne čokolade i ostali pripravci na bazi mlijeka i šećera nimalo ne pridonose zdravlju našeg organizma. Stoga, uvijek birajte što tamniju čokoladu, s većim udjelom kakaa, bez mlijeka. Što je čokolada tamnija, to je i veća njena nutritivna učinkovitost.
5 dobrih razloga zbog kojih se isplati jesti tamnu čokoladu:
1. Zdravlje srca
Tamna čokolada štiti zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava. Klinička istraživanja potvrđuju da nekoliko kockica čokolade dnevno smanjuje krvni tlak, poboljšava protok krvi, sprečava stvaranje ugrušaka i smanjuje razinu LDL (štetnog) kolesterola.
2. Antidepresant
Čokolada sadrži serotonin, koji djeluje protiv depresije, i endorfin, koji daje osjećaj zadovoljstva. Čokolada je odavno poznata kao afrodizijak, što ju čini popularnim poklonom na dan zaljubljenih.
3. Riznica antioksidanata
Tamna čokolada i kakao bogati su antioksidantima – prirodnim spojevima, koje možemo pronaći u voću, povrću, žitaricama i orašastom voću. Antioksidanti štite naš organizam od prijevremenog starenja i mnogih bolesti, uključujući rak.
4. Regulacija šećera
Bez obzira na svoj slatki okus, tamna čokolada ima niski glikemički indeks. To znači da konzumiranje tamne čokolade ne podiže razinu šećera u krvi, što je dobra vijest za dijabetičare. I ne samo to – flavonidi, koje sadrži čokolada, upravo liječe dijabetes, jer poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin i glukozu.
5. Važni minerali
Poput drugih predstavnika biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.
Što je čokolada tamnija, to je zdravija, jer sadrži više antioksidansa.
Čokolada kao eliksir mladosti i zdravlja
Čokolada je već odavno poznata po svojim iznimno ljekovitim svojstvima. Kada govorimo o njenom sastavu, prvo što treba navesti su visoke koncentracije polifenola – moćnog antioksidansa kojeg ima i u zelenom čaju, crnom grožđu i bobičastim plodovima.
Polifenoli su ključne molekule odgovorne za rast i razvoj biljke, njenu pigmentaciju i posebno njen obrambeni sustav koji je štiti od toksina. Postoji više vrsta polifenola. Danas znanost poznaje oko osam tisuća polifenolnih spojeva, a najvažnije skupine među njima su flavonoidi – tvari koje čokoladi daju specifičnu tamnu boju i gorak okus.
Zahvaljujući svojoj posebnoj biološkoj aktivnosti, polifenoli štite srce, krvne žile, mozak i imunosni sustav.
Danas se, također, iscrpno istražuju mogućnosti ovog antioksidansa kada je riječ o prevenciji kancerogenih oboljenja. Najnovija istraživanja pokazuju da flavonoidi, aktivni sastojci tamne čokolade, pomlađuju stanice i pomažu njihovoj daljnjoj reprodukciji.
Molekule flavonoida reaktiviraju skupine gena koje se, kako starimo, polako počinju gasiti. Tako se te, već ugasle stanice ponovno vraćaju u život, u svojoj punoj snazi, što znači da se mogu ponovno reproducirati i dijeliti, stvarajući nove. Ovo iznimno otkriće ohrabrilo je znanstvenike na daljnja proučavanja aktivnih sastojaka crne čokolade.
Riznica vitamina i minerala
Kada dublje uđemo u specifičnosti sastava kakaa, očitava se sva raskoš i bogatstvo hranjivih komponenti. Tamna čokolada je prava riznica minerala i vitamina. Konzumirajući 50 grama tamne čokolade zadovoljavamo 23% dnevnih potreba za željezom, dok 50 grama špinata sadrži tek 20% dnevnih potreba za tim važnim mineralom.
Tamna čokolada bogata je i vitaminom K, magnezijem, fosforom, kalijem, cinkom, bakrom i manganom.
U čokoladi se nalaze i teobromin te manje količine kofeina koje daju blagi stimulativni učinak. Svakako treba spomenuti i golem udio zdravih, mononezasićenih masti kao što je oleinska kiselina, koja je važna za funkcioniranje mozga i imunosnog sustava. Tamna čokolada sadrži i zasićene masnoće, čija se količina povećava s udjelom mlijeka u čokoladi.
Hrana za mozak, srce i probavni sustav
Spomenuti flavonoidi moćni su antioksidansi koji snažno stimuliraju rad mozga, osobito kognitivne funkcije. Usto, njihovim redovitim unosom smanjuje se i rizik od demencije te Alzheimerove bolesti. Djeluju i kao „ podizači“ raspoloženja jer stimuliraju proizvodnju endorfina (hormona sreće) te serotonina – hormona koji stabilizira raspoloženje i smanjuje stres.
Drugi važan učinak flavonoida na ljudski organizam vezan je za srce i krvožilni sustav. Antioksidativni spojevi u kakau poboljšavaju rad srca, normaliziraju tlak, smanjuju upalne procese, stabiliziraju razinu šećera u krvi, djeluju povoljno na razine kolesterola u tijelu te znatno smanjuju rizik od kroničnih srčanih oboljenja i srčanog udara.
Flavonoidi iz tamne čokolade potiču proizvodnju dušikova oksida, koji širi krvne žile te poboljšava protok krvi u organizmu. Crna čokolada dobra je i za kožu. Neka istraživanja pokazala su da bioaktivni sastojci čokolade štite kožu od štete izazvane ultraljubičastim zračenjem, a mogu i poboljšati mikrocirkulaciju.
Pobijedite ovisnost o šećeru ; 10 dana choco detoxa
