Hormoni i tzv. antitijela vade se iz serumske krvi kako bi se ustanovilo moguće stanje i eventualni uzrok oboljenja štitnjače. Liječnici najčešće traže osnovne hormone TSH, T3 i T4, u novije vrijeme TSH i fT4, ponekad fT3. Ukoliko im nalaz hormona (i/ili ultrazvučnog nalaza štitnjače) pokaže odstupanja, često će tražiti daljnje pretrage iz krvi, tj. provjeravat će antitijela.
TSH – hormon hipofize, pokazatelj je koliko u krvi ima viška ili manjka hormona štitnjače koje sama štitnjača otpušta. Kao referentne vrijednost u većini hrvatskih laboratorija uzet je raspon 0,27 – 4,2. Međutim u SAD-u je taj raspon drugačiji. U praksi, američki su liječnici dokazali da mnogi pacijenti tegobe osjećaju već kad je TSH iznad 3, pa je kao raspon referentnih vrijednosti tamo određen 0,3 – 3.0.
U idealnim okolnostima
TSH bi trebao biti između 1 i 2.
T3 – hormon kojega štitnjača otpušta u manjem postotku, u većem se dijelu stvara u jetri izravnom pretvorbom iz T4. Referentne vrijednosti u krvi u Hrvatskoj su između 1,3 i 3,1. Svako odstupanje pokazuje potencijalan problem.
T4 – hormon kojega proizvodi izravno štitnjača i iz kojega se stvara T3. Referentne vrijednosti su 66 – 181 u većini hrvatskih laboratorija.
fT3 – je fiziološki aktivan oblik T3, nalazi se u slobodnoj formi, nevezan za proteinske nosače. Referentne vrijednosti su između 3,95 i 6,85. U SAD-u idealnom razinom smatraju kad se fT3 nalazi u gornjoj trećini referentnih vrijednosti.
fT4 – fiziološki aktivna komponenta hormona T4. U slučaju sumnje na poremećenu funkciju štitnjače rezultate je potrebno kombinirati s TSH. Najveći dio ovog hormona veže se na transportne proteine. Referentne vrijednosti su 12 – 22 u hrvatskim laboratorijima, ali su drugačije za trudnoću. U prvom tromjesečju trudnoće nalazi se između 9 i 25,7, dok u druga dva tromjesečja treba biti između 6,4 i 20,6. U SAD-u smatraju idealnim da se fT4 nalazi u gornjoj polovici referentnih vrijednosti.
AntiTg At – povišenje ovih antitijela u krvi ukazuje na oboljenje od Hashimoto sindroma ili Gravesove bolesti. U krvi može varirati i može se samostalno smanjivati i povećavati. Vrijednosti iznad 115 upućuju na oboljenje. Snižene se vrijednosti ne uzimaju u obzir. Nedostatak povišenih antitijela ne znači da osoba ne boluje od određene bolesti (kod osoba s problemima štitnjače pretragu treba periodički ponavljati), dok prisutnost znači i prisutnost oboljenja.
AntiTpo At – test kojim se određuje prisutnost protutijela na dio štitnjače. Povišene vrijednosti nalaze se kod pacijenata oboljelih od Hashimoto sindroma ili Gravesove bolesti. Obično je povišenje zabilježeno u hipertireozi. Snižene vrijednosti nemaju klinički značaj. Nedostatak povišenih antitijela ne znači da osoba ne boluje od određene bolesti. Ako ima poteškoća sa štitnjačom, pretraga se periodično ponavlja. Povišenim se smatraju nalazi viši od 34.
Tg – tireoglobulin, nalaz koji nedvojbeno pokazuje funkciju štitnjače budući da se stvara isključivo u organu štitnjače. Riječ je o prohormonu, iznimno važnom prilikom pretraga kod oboljelih od karcinoma štitnjače kada se, nakon operativnog zahvata, provjerava postoji li imalo funkcionalnog tijela štitnjače u organizmu. Povišen nalaz će se naći u osoba oboljelih od Gravesove bolesti, Hashimoto sindroma, pa većina oboljelih s povišenim Tg-om najčešće boluje od benigne bolesti štitnjače. Povišenim se vrijednostima smatraju one iznad 115.
rT3 – tzv. revert T3. Kad je tijelo pod stresom, umjesto pretvaranja T4 u T3 – aktivni oblik hormona štitnjače – tijelo štedi energiju čineći ono što je poznato kao reverse T3 (RT3), tj. stvara zalihu neaktivnog oblika T3 hormona. Vrijednosti rT3 u dijagnostici ovoga su trenutka kontroverzne, premda u SAD-u mnogi laboratoriji iz serumske krvi određuju i rT3. To je stoga što mnogi američki liječnici smatraju da izvan stresnog razdoblja tijelo nastavlja proizvoditi rT3 umjesto aktivnog oblika T3 te da je to potencijalni uzrok mnogih simptoma. Uzimaju ga i kao pokazatelja tzv. Wilsonovog sindroma. U Hrvatskoj niti jedan laboratorij ne određuje rT3.
Pri laičkom očitavanju svojih nalaza uvijek obratite pozornost na naznačene referentne vrijednosti laboratorija u kojem ste vadili krv, s obzirom da postoji mogućnost različitih referentnih vrijednosti.
Također, nemojte sami očitavati nalaze na način samostalnog zaključivanja kako je sve u redu jer je sve unutar referentnih vrijednosti. Kod bolesti štitnjače nije samo važno da su hormoni i antitijela unutar referentnih vrijednosti, važni su i njihovi međusobni odnosi koje savjestan liječnik može očitati.
