Neplodnost i biološki sat

Neplodnost je bolest reproduktivnog sustava definirana nemogućnošću postizanja kliničke trudnoće nakon 12 ili više mjeseci redovitih nezaštićenih spolnih odnosa. Podaci pokazuju kako pogađa milijune ljudi reproduktivne dobi diljem svijeta, a procjenjuje se da je 15 do 17 posto parova neplodno. Otprilike 80 posto parova, uz redovite nezaštićene spolne odnose, postigne trudnoću u prvoj godini pokušaja. Od preostalih 20 posto, dio će ostvariti spontanu trudnoću u drugoj godini pokušaja, a dio tek uz medicinsku pomoć.

Neplodnost može biti primarna i sekundarna. Primarna neplodnost je nemogućnost postizanja trudnoće kod mladog para koji ima redovite i nezaštićene spolne odnose tijekom godine dana. Sekundarna neplodnost je nemogućnost postizanja trudnoće nakon barem jedne prethodne trudnoće.
Loša kontrola kroničnih bolesti može utjecati na plodnost i reproduktivno zdravlje muškaraca i žena.


Imamo li krivca za neplodnost?

Odgađanje reprodukcije i roditeljstva svima je poznati krivac neplodnosti, pri čemu je dob partnera, posebice žene, svakako važna stavka. Glavni razlog ubrzanog pada plodnosti kod žena nakon 35. godine života je zaliha i kvaliteta jajnih stanica. No, osim žena, „biološki sat“ imaju i muškarci. Uzimajući to u obzir, može se reći da se trećina uzroka neplodnosti odnosi na ženski faktor, trećina na muški faktor, a trećina na udruženi ženski i muški faktor. Dio uzroka neplodnosti ne može se identificirati i tada govorimo o idiopatskoj neplodnosti.

Neplodnost kod žena može biti uzrokovana nizom abnormalnosti jajnika, maternice, jajovoda i endokrinog sustava. Mogući uzroci neplodnosti kod žena su i upalna bolest zdjelice, spolno prenosive bolesti, oslabljeni imunitet, genetski razlozi i onkološke dijagnoze.

Do muške neplodnosti može doći zbog prirođene i stečene anomalije reproduktivnog sustava, urogenitalnih infekcija, hormonskih poremećaja ili genetskih uzroka. Kod 30 posto slučajeva uzrok se ne može identificirati (idiopatska muška neplodnost). Najčešći uzroci muške neplodnosti su problemi u izbacivanju sjemena, nedostatak ili niska razina spermija ili abnormalni oblik (morfologijom) i pokretljivost spermija.

Ne smije se zaboraviti ni današnji ubrzani način života, pušenje, konzumacija alkohola i kave, slaba tjelesna aktivnost, povišena tjelesna težina (indeks tjelesne mase, ITM <25) i stres, koji također mogu negativno utjecati na reproduktivno zdravlje i muškaraca i žena.


Kronične bolesti kao točke opreza u slučaju neplodnosti

Loša kontrola kroničnih bolesti može utjecati na plodnost i reproduktivno zdravlje muškaraca i žena. Iako ponekad kronična bolest nema direktan utjecaj na fertilitet, može imati negativan utjecaj na tijek trudnoće i zdravlje majke te biti čimbenik rizika za pojavu sekundarnih komplikacija.

  • Povišeni krvni tlak – može imati negativan utjecaj na fertilitet muškarca, a kronična hipertenzija može utjecati na erektilnu disfunkciju i smanjenu kvalitetu sperme.
  • Abnormalnosti u radu štitnjače – mogu imati nepovoljan učinak na reproduktivno zdravlje i rezultirati smanjenom stopom začeća.
  • Depresija – neplodnost i postupci liječenja neplodnosti dovode se u vezu s većom učestalošću depresije, osobito kod žena, ali i kod muškaraca.
  • Astma – rezultati pojedinih istraživanja ukazuju da je ženama koje boluju od astme moguće potrebno duže vrijeme do začeća. Primijećeno je da utjecaj astme na začeće raste s dobi i težinom astme, kao i neliječenjem astme.


Neplodnost – pomoć suplemenata

Određeni suplementi mogu pridonijeti normalnoj plodnosti, normalnoj spermatogenezi i normalnoj reproduktivnosti kod muškarca i žena. No, važno je odabrati pravi proizvod i koristiti ga u odgovarajućoj dozi i dovoljno dugo (barem tri do šest mjeseci).

Suplementi koji su se pokazali kao dobar izbor kod muškaraca su:

  • L-karnitin (500 mg) – neophodan za normalnu funkciju spermija
  • L-arginin (250 mg) – važan za stvaranje zdravih spermija
  • koenzim Q10 (15 mg) – pomaže u povećanju broja i pokretljivosti spermija
  • selen (60 mcg) – pomaže povećanju pokretljivosti spermija
  • cink (25 mg) – stimulira produkciju spermija i održavanje volumena sjemenske tekućine
  • folna kiselina (800 mcg) – pomaže održavanju broja i pokretljivosti spermija.

Osim navedenih suplemenata, određenu ulogu pokazali su i mangan, vitamin B12, vitamin B6, vitamin E, vitamin C, omega masne kiseline, glutation i Ginseg.

Kod žena, izbor suplemenata ovisi o samom stanju i uzroku neplodnosti. Primjerice, kod sindroma policističnih jajnika, inozitol, cimet ili konopljika mogu pomoći regulaciji menstruacijskog ciklusa i time poboljšati plodnost. Kvercetin, N-acetilcistein, omega-3 masne kiseline ili kurkuma svojim su se antioksidativnim djelovanjem pokazali kao dobra pomoć kod pacijentica  s dijagnozom endometrioze.

Antioksidansi poput vitamina A, C i E pokazali su ključnu ulogu u plodnosti kod oba spola.

Budući da je neplodnost važan javnozdravstveni problem, potreban je cjelovit multidiciplinarni pristup, koji, osim promjene životnih navika i naoružanja s puno strpljenja, svakako treba uključiti podršku stručnjaka, obitelji i prijatelja.

*
Autorica: Carmen Pacadi , univ. mag. pharm. kliničke farmacije

*
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads