Menopauza i depresija

Perimenopauzu možemo definirati kao razdoblje u kojem jajnici postupno prestaju izlučivati ženske spolne hormone. Najvažniji znak u tom razdoblju je potpuni prekid menstruacijskog ciklusa, odnosno zadnja menstruacija ili menopauza. Postoji uvriježeno mišljenje kako je “normalno” da žene ulaskom u menopauzu postanu depresivne. Ali izraženija depresija se ni u kojem slučaju ne smije smatrati nečim normalnim. Stoga bi joj trebalo pristupiti s istom pažnjom kao i svim ostalim bolestima. Nemojte robovati predrasudama da je depresija sastavni dio starenja, nego učinite sve što je u vašoj moći da biste se osjećali bolje.

Općenito, depresija pogađa žene gotovo dva puta više nego muškarce, s tim da srednja životna dob donosi povećan rizik pojave depresije. Nisu poznati točni uzroci, ali zasigurno postoji povezanost s obiteljskom anamnezom depresije, obiteljskim obvezama, neostvarenjem životnih planova, odlaskom djece od kuće…

Depresivne žene često se povlače u sebe jer pogrešno misle da nisu ugodno i zabavno društvo, a osamljenost dodatno potiče depresiju.


Pad razine estrogena

Studije su pokazale da su perimenopauza i postmenopauza razdoblja u kojima postoji veća vjerojatnost da će nastupiti depresija. To se povezuje s padom razine estrogena. Glavni simptomi su depresivno raspoloženje tijekom većeg dijela dana u trajanju od najmanje dva tjedna, gubitak interesa za aktivnosti u kojima pogođena osoba inače uživa, poremećaji spavanja, malaksalost, teškoće s koncentracijom, osjećaj krivnje ili bezvrijednosti…

Ako se žena osjeća depresivno, a nalazi se pred ulaskom u menopauzu, trebala bi posjetiti ginekologa i utvrditi hormonalni status. Ako je, pak, depresija jače izražena ili je već postojala u prošlosti, trebala bi konzultirati psihijatra ili psihologa. Nažalost, u našoj sredini mnoge žene radije trpe u sebi nego traže pomoć zbog straha da ih društvo ne stigmatizira.

Sam tretman depresije vezane uz menopauzu ovisi o intenzitetu simptoma i sklonosti depresiji. Ako je riječ o jačem obliku depresije, stručnjaci preporučuju terapiju antidepresivima, najčešće u kombinaciji s hormonskom nadomjesnom terapijom. Ova kombinacija se preporučuje neovisno o epizodama depresije u prošlosti.

U slučaju da simptomi depresije nisu jako izraženi, hormonalna nadomjesna terapija (estrogen) trebala bi popraviti raspoloženje, a ujedno uklanja i valove vrućine, poznate kao “valunge”. Estrogen se može davati u dva oblika – kao tableta ili transdermalni flaster. U svakom slučaju, pacijentica bi prije početka estrogenske terapije trebala razgovarati sa svojim liječnikom o svim prednostima ove vrste terapije: (jačanje kostiju, izostanak “valunga”, zaštita kardiovaskularnog sustava, bolje pamćenje), ali i njenim rizicima (rak dojke i moždani udar).


Profesionalna terapija i samopomoć

Kako bi se uklonila depresija vezana uz menopauzu, preporučuje se i psihoterapija. Najčešće se koriste dvije vrste terapije. Interpersonalna terapija temelji se na socijalnom funkcioniranju osobe i pokazuje kako promjene u međuljudskim odnosima mogu spriječiti ili potaknuti depresiju. Kognitivno-bihevioralna terapija temelji se na prepoznavanju i promjeni negativnih misli koje utječu na razvoj depresije. Ipak, uz profesionalnu terapiju, postoji mnogo načina da sami sebi pomognete.

Potpora obitelji

Pri ulasku u menopauzu žene se najčešće još brinu o vlastitoj djeci, ali i o onemoćalim roditeljima, a uz to rade i vode kućanstvo. Nemojte preuzimati sve obveze na sebe, nego iznesite svoje potrebe članovima obitelji i zadužite ih da vam pomognu.

Tjelovježba

Tjelovježba smanjuje razinu hormona stresa kortizola, podiže samopouzdanje i razinu serotonina, koji je ključan za sprječavanje depresije. Dovoljno je vježbati tri puta tjedno po pola sata.

Prehrana

Zdravi i redoviti obroci vrlo su bitni. Kalcij i vitamini B skupine mogu umanjiti simptome depresije, a trebali bi izbjegavati šećer, kofein i alkohol. Preporučuje se i smanjenje unosa masne hrane, jer je bogata kalorijama, a siromašna nutrijentima, što je u potpunoj suprotnosti s potrebama organizma. Valja povećati unos hrane koja sadrži dobre masnoće jer one štite krvožilni sustav.

Ne treba posebno napominjati da je nužno povećati unos voća i povrća, koji su siromašni kalorijama i mastima, a bogati prehrambenim vlaknima. Većina biljne hrane sadrži i fitoestrogene, tvari po strukturi i funkciji slične estrogenu, koje mogu smanjiti neke tegobe uzrokovane manjkom estrogena. Fitoestrogene sadrži soja, koja je posebno zdrava (antikarcinogeno djelovanje, snižavanje razine kolesterola), pa bi je trebalo uvesti u redovitu prehranu.

Druženje i zabava

Depresivne žene često se povlače u sebe jer pogrešno misle da nisu ugodno i zabavno društvo, a osamljenost dodatno potiče depresiju. Živite li sami, posebno je važno održavati kontakt s drugim ljudima. Mnoge žene u razdoblju depresije gube sposobnost uživanja u raznim stvarima. Izbjegavanje aktivnosti koje u normalnim okolnostima usrećuju može samo pogoršati postojeće stanje. Zato s njima treba nastaviti, jer će se uskoro ponovno javiti osjećaj uživanja u njima.

Izbjegavanje stresa

Stres dokazano pojačava depresiju, zato treba otkriti izvore i izbjegavati ih. Treba se othrvati pritisku kako moramo biti savršeni u svemu što radimo. Netreba biti prestrog prema sebi.

Dovoljno sna

Nedovoljno sna može pogoršati depresiju. Treba pripaziti da ritam sna bude ujednačen, tako da se ustaje i liježe u isto vrijeme. Nisu naodmet ni opuštajući rituali prije spavanja, kao što su topla kupka ili čitanje.

*

Izvor: University of Michigan Depression Center
Prevela i prilagodila: Anja Tomić, mag. pharm.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.