Saniranje rana – mala škola prve pomoći

Prva pomoć uči se tijekom života u nekoliko navrata (npr. u školi, prilikom polaganja vozačkog ispita…), pa zato vjerojatno mislimo da o tome znamo baš sve. No, je li doista tako? Znamo li, primjerice, kako pravilno zbrinuti ranu? Treba li se pobrinuti za baš svaku, pa i najmanju ozljedu? Da bismo odgovorili na to pitanje, treba reći da je rana silom uzrokovani prekid kontinuiteta tkiva, tj. tjelesne površine, vanjske ili unutarnje. Opseg ozljede jako se razlikuje i kreće od najjednostavnije ogrebotine, pa sve do dubokih rana s oštećenjem unutarnjih organa ili potpunim razdorom dijela tijela. Ma kako nam neke rane izgledale bezazleno, sve zahtijevaju obradu. Na taj način izbjegava se mogućnost razvoja infekcije te osigurava bolje i brže cijeljenje.

Rane koje se najčešće inficiraju su ubodne, poderotine, rane na nogama, ugrizne rane, a posebno one koje se odmah pravilno ne obrade.

Znakovi po kojima ćemo brzo prepoznati inficiranu ranu:

– osjećaj topline

– crvenilo

– osjećaj boli i pulsiranja

– lagani otok oko rane

Prilikom pružanja prve pomoći, mjesto gdje se nalazi rana treba osloboditi odjeće (svlačenjem ili, ako je to nepraktično, bolno za ozlijeđenoga ili oduzima dragocjeno vrijeme, jednostavno treba razrezati odjeću).

Najvažnija mjera pružanja prve pomoći je zaustavljanje krvarenja u slučaju da rana jako krvari, a u cilju sprječavanja iskrvarenja i cirkulatornog kolapsa (šoka). Najjednostavniji način je pritisak na ranu ili promjena položaja dijela ekstremitetakoji se digne iznad linije srca. Time se nakratko mogu zaustaviti manje opsežna krvarenja. Ako je krvarenje veće, promjena položaja tijela neće ga zaustaviti. Tada treba pokušati izravan pritisak na ranu preko sterilne gaze. U nedostatku gaze stavlja se čisto, po mogućnosti ispeglano platno. Ako krv probije kroz gazu (platno), gaza se ne skida nego se preko prvog sloja stavlja novi sloj. Ako nemate baš ništa što biste mogli staviti na ranu, preporučuje se metoda digitalne kompresije. To je snažan pritisak prstima na dovodnu arteriju za što su potrebni određeno znanje i vještina.


Nikada nemojte:

  • pretpostavljati da je mala rana bezazlena; upotrijebite antiseptik;
  • disati (puhati) izravno na otvorenu ranu;
  • čistiti veće rane ako prije toga ne možete zaustaviti krvarenje nego potražite liječničku pomoć;
  • sami odstranjivati zaostale komadiće stranog tijela iz rane nego potražite stručnu liječničku pomoć.

Stručnu liječničku pomoć obvezno potražite:

  • kad ne možete zaustaviti krvarenje;
  • u slučaju duboke ubodne rane;
  • u slučaju ugriza životinje;
  • kad rana pokazuje znakove jače lokalne infekcije.


Zbrinjavanja rane – mali podsjetnik prve pomoći

Ogrebotina (obično površinska ozljeda kože)

  • prije pružanja prve pomoći oprati ruke sapunom (ne zaboraviti isto napraviti i nakon zahvata);
  • ako je rana onečišćena, potrebno je oprati je pod mlazom hladne vode;
  • nanijeti antiseptik na ranu i ostaviti da se suši jednu minutu (najbolje je upotrijebiti antiseptik s raspršivačem koji osigurava laku i pouzdanu primjenu);
  • zaviti čistim zavojem.

Ubodna rana (nastaje djelovanjem šiljatih predmeta)

  • prije pružanja prve pomoći oprati ruke sapunom (ne zaboraviti isto napraviti i nakon zahvata);
  • ako je rana onečišćena, oprati je pod mlazom hladne vode;
  • ako rana krvari, zaustaviti krvarenje izravnim pritiskom na ranu;
  • obilno raspršiti antiseptik po rani;
  • ranu previti sterilnim zavojem;
  • potražiti stručnu liječničku pomoć.

Razderotina (nastaje kratkim i naglim djelovanjem tupe sile)

  • prije pružanja prve pomoći oprati ruke sapunom (ne zaboraviti isto napraviti i nakon zahvata);
  • ako je rana onečišćena, oprati je pod mlazom hladne vode;
  • ako rana krvari, zaustaviti krvarenje izravnim pritiskom na ranu;
  • obilno raspršiti antiseptik;
  • ranu previti sterilnim zavojem;
  • potražiti stručnu liječničku pomoć.

Rane sa zaostalim komadićima stranog tijela

  • prije pružanja prve pomoći oprati ruke sapunom (ne zaboraviti isto napraviti i nakon zahvata);
  • ako odjeća ozlijeđenog ometa pristup rani, treba je pažljivo razrezati;
  • ne odstranjivati komadiće stranog tijela iz rane kako bi se izbjeglo dodatno oštećenje;
  • ako rana krvari, zaustaviti krvarenje pritiskom oko rane (izbjegavati pritisak direktno na ranu zbog zaostalih stranih tijela koji zbog pritiska mogu dovesti do još većeg oštećenja);
  • obilno raspršiti antiseptik;
  • potražiti stručnu liječničku pomoć.

Autorica: Marina Gradinac, dr. med.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads