Kolposkopija – neizostavna metoda u prevenciji raka maternice

Redoviti ginekološki pregledi neizostavni su dio brige o ženskom zdravlju od samog početka spolnog života žene. Unatoč činjenici da veliki broj žena osjeća nelagodu od same pomisli na odlazak kod liječnika, to nikako ne bi smio biti izgovor za odgađanje ili otkazivanje ginekološkog pregleda. Upravo redoviti pregledi mogu smanjiti mogućnost razvoja najtežih bolesti njihovim pravodobnim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem, a upravo je kolposkopija jedna je od najzahvalnijih metoda u ranom otkrivanju malignih oboljenja.

Što je kolposkopija?

Jedna od bolesti koja se javlja kod žena, a koju je uspješno moguće prevenirati, je karcinom vrata maternice, kojeg u većini slučajeva uzrokuje humani papiloma virus  (HPV). Svaka žena zna da je PAPA test osnovna metoda za otkrivanje promjena koje uzrokuje HPV, prvenstveno na vratu maternice. No, ukoliko nalaz PAPA testa nije uredan, ovisno o promjenama liječnik će ženu uputiti i na dodatnu pretragu – kolposkopiju.

Kolposkopija je metoda sekundarne prevencije raka vrata maternice, rodnice i stidnice. Ona podrazumijeva promatranje ovih ciljnih organa optičkim instrumentom, pod povećanjem, kako bi se uočila promjena sluznice ili kože te učinila ciljana biopsija s mjesta najteže promjene. To je stara dijagnostička metoda i u prevenciju raka vrata maternice je uvedena mnogo ranije nego PAPA test.

Kada se radi kolposkopija?

Kolposkopski pregled se uobičajeno radi ukoliko postoji abnormalni nalazi PAPA testa. Naime, PAPA test je metoda probira kojom se iz ukupne populacije žena izdvajaju one sa sumnjivim ili patološkim nalazom, a kolposkopskim pregledom se sumnjiva promjena pokušava vizualizirati i procijeniti težina promjene u odnosu na PAPA nalaz.

Osim abnormalnog PAPA nalaza, razlog za upućivanje na kolposkopski pregled može biti i uočena promjena sluznice ili kože pri redovitom ginekološkom pregledu.

Gdje obaviti kolposkopiju?

Nakon što se utvrdi potreba za kolposkopskim pregledom žena se može odlučiti gdje ga želi obaviti. Kolposkopija se uglavnom radi u specijaliziranim ambulantama pri ginekološkim klinikama, specijaliziranima za sekundarnu prevenciju raka vrata maternice. No, i pojedine ambulante primarne zdravstvene zaštite imaju mogućnost obavljanja kolposkopije. Kolposkopija se može obaviti i u privatnim poliklinikama.

Kako se radi kolposkopija?

Pacijentica se pregledava u uobičajenom položaju za ginekološki pregled.
Kolposkopija može biti klasična i proširena. Kod klasične kolposkopije pregledava se samo vrat maternice, dok se kod proširene kolposkopije osim pregleda uzima i uzorak tkiva metodama biopsije, kiretaže ili konizacije.

Biopsijom se uzima uzorak tkiva za daljnju analizu, a sam opseg biopsije ovisi o promjenama na sluznici. Histološkim pregledom uzorka dobivaju se dodatne informacije koje pomažu u donošenju odluke o daljnjim metodama liječenja CIN-a (cervikalna intraepitelna neoplazija).

Osim biopsijom, histološki uzorak se može dobiti i kiretažom cervikalnog kanala. Ona je indicirana  svugdje gdje se radi o abnormalnom nalazu PAPA testa, a kolposkopski nalaz je neodređen ili nije u cijelosti vidljiva zona transformacije te ukoliko postoji citološka sumnja na adenokarcinom. Kiretaža je kontraindicirana kod trudnica i mladih djevojaka s jasnom kolposkopskom slikom.

Konizacija i Lletz

Konizacija je najširi oblik cervikalne biopsije i predstavlja kompletnu dijagnostiku. Uz konizaciju, najznačajnija ekscizijska metoda je izrezivanje čitave transformacijske zone pomoću električne omčice – LLETZ (od engl. Large Loop Excision of the Transformation Zone).

Ove metode su u 99 posto slučajeva i terapijske metode ukoliko se radi o preinvazivnoj promjeni i ukoliko je promjena odstranjena u cijelosti.

Odluku o daljnjem postupku donosi multidisciplinarni tim isključivo na osnovi histološkog nalaza. Kod težih histoloških promjena u kojima je zahvaćeno više od jedne trećine debljine epitela vrata maternice (CIN II, CIN III), u većini slučajeva se preporučuje učiniti eksciziju promjene na vratu maternice.

Je li kolposkopski pregled bolan?

Kolposkopski pregled je sličan uobičajenom ginekološkom pregledu, nije bolan, kao ni uzimanje malih bioptičkih uzoraka. Mjesta biopsije prema potrebi premazuju se lokalnim sredstvima za zaustavljanje krvarenja, a ponekad je potrebna i tamponada rodnice, koju pacijentica sama odstranjuje nakon tri sata. U pravilu, kod zahvata se ne očekuje značajnije krvarenje. U slučaju uzimanja većih uzoraka potrebna je analgezija ili kratkotrajna opća anestezija.

Kako bi rezultat kolposkopije bio što vjerodostojniji potrebno je voditi računa o tome kad se sam zahvat izvodi i uputiti žene na koji način se trebaju pripremiti za zahvat. Izbjegava se pregled raditi u vrijeme menstruacije, a biopsiju nekoliko dana prije i u vrijeme menstruacije. Ukoliko pacijentica u terapiji koristi vaginalne tablete, terapiju treba izostaviti večer prije zahvata. Nakon pregleda se ne preporučuje spolni odnosi taj dan, a nakon biopsije tri dana. Na dan biopsije se preporučuje mirovanje.

Kako često se radi kolposkopski pregled i je li potrebno raditi kolposkopiju i nakon izlječenja

Pregled se obično radi svakih šest ili 12 mjeseci. Ukoliko se učini konizacija, kolposkopski pregled se radi u razmaku od šest mjeseci još minimalno dva puta. Prva kontrola je kolposkopija s PAPA testom, a druga kontrola s PAPA testom i skupnim HPV testom. Ukoliko su uredni nalazi PAPA testa, HPV testa i kolposkopije, pacijentica se više ne prati kolposkopski. Daljnje praćenje se provodi u primarnoj ginekološkoj ambulanti uzimanjem PAPA testa jednom godišnje kroz 10 godina.

 

Autor: prof. dr. sc. Zlatko Topolovec, dr. med., spec. ginekologije i porodništva

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads