Dolaskom hladnijih dana dolazi i vrijeme sezonskih virusnih bolesti dišnih putova. Najčešće su prehlade, a najteža je gripa koja se svake godine javlja u manjim ili većim epidemijama. Vjerojatno ne postoji osoba koja bar jednom u životu nije oboljela od gripe.
U siječnju 2018. godine navršilo se točno sto godina od pojave pandemije tzv. španjolske gripe od koje je oboljelo više od 500 milijuna ljudi, a procjenjuje se da je 20 milijuna ljudi umrlo.
Kako se pojavila u vrijeme 1. svjetskog rata postojale su teorije da je gripa posljedica rovovskog ratovanja tj. kemijskog oružja, dima i plinova s bojišta, pa i tajnog njemačkog biološkog oružja. Tada liječnici nisu znali da je uzročnik bolesti virus, budući da je virus gripe A prvi put izoliran 1933. godine, virus gripe B 1940. godine, a 1950. virus gripe C.
Uzročnik „španjolke“ bio je virus gripe H1N1, podtip ptičje gripe od koje su obolijevale i umirale mlade, zdrave osobe, a ne djeca, starije osobe i bolesnici s oslabljenim imunitetom kako je uobičajeno u epidemijama gripe. U SAD-u 1918. godine najveća smrtnost bila je među osoba od 20 do 40 godina starosti, a 99% umrlih bilo je mlađe od 65 godina. Najveća stopa smrtnosti bila je kod trudnica. Slična situacija bila je 2009. s epidemijom tzv. svinjske gripe koja je diljem svijeta usmrtila 300.000 ljudi.
Što je gripa?
Gripa je zarazna, virusna bolest dišnog sustava. Naziv influenca potječe iz prve polovice 19.stoljeća „influenca di fredo“ (utjecaj hladnoće) i gripa prema francuskoj riječi „la grippe“ (gripper=ščepati) budući da se javlja u hladnim, zimskim mjesecima i budući da je teška bolest koja nekoliko dana oboljelog „prikuje” za krevet. Uzročnik gripe je virus gripe.
Virus tipa A, B i C
Postoje tri tipa virusa (tip A, B i C) koji na svojoj površini imaju dvije vrste izdanaka koji su skloni mutacijama i čestim promjenama antigena.
Virus gripe A izaziva najteži oblik bolesti i najviše je podložan promjenama. To je razlog da svakih par godina svijetom kruži drugi tip virusa. Stoga se epidemije gripe tipa A u većim ili manjim epidemijama pojavljuju gotovo svake godine, obično svake 2-3 godine.
Epidemije uzrokovane virusom tipa B manjeg su intenziteta i javljaju se svakih 4-5 godina, a nerijetko se javljaju i „miješane“ epidemije, kada istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B). Velike antigene promjene nastaju obično u razdoblju od 10-40 godina, te dovode do pandemijske pojave gripe. Gripa izazvana virusom gripe B ima blažu kliničku sliku, a ona izazvana virusom gripe C još blažu.
Virus gripe prenosi se zrakom, kapljicama izbačenim iz dišnog sustava oboljele osobe kašljanjem, kihanjem i govorom u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Boravak većeg broja oboljelih osoba u zatvorenim prostorijama tijekom zimskih mjeseci pogoduje širenju gripe.
Koji su simptomi gripe?
Gripa nastupa naglo, a praćena je jakom glavoboljom, povišenom tjelesnom temperaturom (između 38-40°C, osobito prva tri dana bolesti), klonulošću i bolovima u cijelom tijelu (osobito u mišićima ruku i nogu). Ovi opći simptomi bolesti obično traju 3-5 dana kada im se obično s padom temperature pridružuju respiratorni simptomi: osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu i duž prsnog koša, suhi i podražajni kašalj. Pred kraj bolesti kašalj postaje produktivan tzv. vlažni kašalj s izbacivanjem sekreta iz dišnih putova.
Važno je istaknuti da kašalj, slabost i preznojavanje mogu trajati više dana, ponekad i do tri tjedna, a kod djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba simptomi gripe mogu biti praćeni mučninom, povraćanjem i proljevom.
U siječnju 2018. godine navršilo se točno sto godina od pojave pandemije tzv. španjolske gripe od koje je oboljelo više od 500 milijuna ljudi, a procjenjuje se da je 20 milijuna ljudi umrlo.
Komplikacije gripe i prehlade
Većina bolesnika se od gripe u potpunosti oporavi za desetak dana. Međutim kod nekih su bolesnika moguće i komplikacije poput bakterijske infekcije srednjeg uha, dušnika i bronha ili sinusa.
Najvažnija komplikacija gripe je upala pluća, bilo da se radi o sekundarnoj bakterijskoj upali pluća ili primarnoj virusnoj influenca pneumoniji, koja je obično vrlo teškog tijeka i sa čestim smrtnim ishodom. Dok od upale pluća pretežno obolijevaju osobe starije životne dobi, akutni bronhitis javlja se u 10-30 % mladih zdravih ljudi.
Upala srednjeg uha i sinusa najčešća je komplikacija gripe i prehlade kod male djece. Posebna komplikacija kod djece je Reyev sindrom, teško oštećenje mozga i jetre povezano sa uzimanjem acetilsalicilne kiseline. Stoga se djeci za snižavanje temperature i ublažavanje bolova preporučuje paracetamol (Lupocet).
Pojava komplikacija češća je kod starijih osoba, male djece i kroničnih bolesnika.
Kako liječiti gripu?
Kako su antibiotici nedjelotvorni na virusne infekcije, liječenje ne kompliciranih slučajeva gripe je simptomatsko. Simptomi gripe obično prolaze za jedan do dva tjedna i liječenje antibioticima nije korisno. Antibiotici su prihvatljivi samo u slučaju dokazane sekundarne bakterijske infekcije i na preporuku liječnika. Liječenje je simptomatsko što znači da liječimo simptome gripe.
Najvažnije je mirovanje, dovoljno sna i mnogo tekućine najbolje u obliku toplih napitaka- čajeva od timijana, kadulje, lipe ili bazge uz dodatak meda i limuna i/ili vitamina C. Med, limunada, čajevi, pileća juhica, inhalacije, vlaženje i provjetravanje sobe u kojoj se boravi olakšavaju simptome bolesti, sprječavaju dehidraciju, vlaže sluznicu nosa i grla i olakšavaju oslobađanje sluzi iz dišnih putova. Svježe voće, osobito agrumi osim što sadrže vitamin C pomažu i u rehidraciji organizma.
Temperaturu je potrebno smanjivati tuširanjem, oblozima i lijekovima na bazi paracatamola (za djecu i odrasle osobe alergične na acetilsalicilnu kiselinu) i acetilsalicilne kiseline. Kapi za nos smanjuju otok sluznice nosa i olakšavaju disanje. Na tržištu postoje brojni komercijalni pripravci za ublažavanje simptoma gripe koji sadrže paracetamol, dekongestiv, vitamin C i slične aktivne tvari.
Inhaliranje, tople kupelji i vlaženje prostora u kojem se boravi ublažava kašalj uz pomoć lijekova za kašalj (antitusika za suhi, a mukolitika za produktivni kašalj). Inhaliranje je osobito korisno kod hunjavice. Inhalacije čajem od kamilice, kadulje ili fiziološkom (slanom) otopinom u trajanju od 5-10 minuta smiruju kašalj i hunjavicu.
Kako spriječiti gripu?
Za sprječavanje širenja gripe i prehlade, osim što za vrijeme bolesti treba ostati doma kako bi se odmorili i spriječili širenje bolesti na druge osobe, potrebno se pridržavati i nekih općih higijenskih mjera. Na prvom mjestu važno je često prati ruke sapunom i tekućom vodom, pogotovo nakon kašljanja i kihanja. Osim zrakom, virusne infekcije dišnog sustava prenose se i preko zagađenih površina, stoga izbjegavajte dodirivanje usta, očiju i nosa neopranim rukama. Oboljela osoba pri kašljanju i kihanju usta i nos treba prekriti papirnatom maramicom, a ruke oprati tekućom vodom i sapunom. Ne preporuča se višekratno korištenje papirnatih maramica. Zdrave osobe trebaju se držati udaljenosti od najmanje jednog metra od osobe koja ima simptome gripe ili prehlade. Bolesne odrasle osobe zarazne su za svoju okolinu 5 dana od početka simptoma, dok su djeca zarazna 7 dana od početka simptoma,odnosno cijelo vrijeme kod traju simptomi bolesti.
Cijepljenje protiv gripe
Cijepljenje protiv gripe preporuča se osobama pod povećanim rizikom od komplikacija ili smrti uzrokovane gripom, a to su osobe starije životne dobi, odrasli i djeca s kroničnim srčanim, bubrežnim i plućnim oboljenjima, odrasli i djeca s kroničnim metaboličkim oboljenjima (npr. šećerna bolest), bolesnici nakon transplantacije i s oštećenjem imunološkog sustava, djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji aspirinom i drugim teškim bolestima.
Iako cjepivo ne pruža 100 % zaštitu i potrebno ga ja provoditi svake godine u jesen jer virus često mutira. Osobe koje se cijepe svake godine postižu kumulativni imunitet čime se umanjuje rizik obolijevanja unatoč tome što se pojavi novi podtip virusa kojeg nema u aktualnom cjepivu.
Kontraindikaicje za cijepljenje su preosjetljivost na sastojke cjepiva, posebice bjelanjak jajeta, te akutna bolest i povišena temperatura u vrijeme cijepljenja, kada je cijepljenje potrebno odgoditi do ozdravljenja.
Kada zatražiti liječničku pomoć?
Liječničku pomoć potrebno je zatražiti kod:
- povišene temperature i zimice koja traje duže od tri dana,
- dugotrajnog kašlja koji traje duže od dva do tri tjedna,
- dugotrajno začepljenog nosa i glavobolje uz nosnu sekreciju,
- bolova u prsima, jake glavobolje, vrtoglavice i učestalog povraćanja,
- otežanog disanja,
- općeg lošeg stanja- klonulosti, malaksalosti ili pojačane razdražljivosti.
Autorica: Mirjana Žagar-Petrović dr.med.
