Antidepresivi – korisni lijekovi s kojima treba znati

Antidepresivi su među najčešće korištenim lijekovima u industrijskim zemljama. No, javnost malo zna o njihovu načinu djelovanja, kao i o bolestima protiv kojih se koriste. Mnogi ne razlikuju antidepresive od anksiolitika, baš kao što brkaju depresiju (potištenost) i anksioznost (tjeskobu).

Da bismo lakše objasnili kako djeluju i čemu služe antidepresivi, najprije valja razmotriti što je to depresija. To je bolest koja utječe na cijeli organizam. No, primarno pogađa raspoloženje tako što ga duboko snižava. Raspoloženje je iznimno bitna funkcija ljudskog organizma, jer služi održavanju želje za životom. A sniženo raspoloženje duševna je bol, koju oni koji kronično boluju od depresije teško podnose i gube volju za životom. Već je blaga depresija neugodna, a teška je prava agonija. Ona bez agresivnog liječenja može trajati u nedogled ili do smrti od vlastite ruke. Zbog patnje koju nanosi, depresija je bolest koja uzrokuje najveći broj samoubojstava. Čak dvije trećine, a po nekim istraživanjima i više.

Osim antidepresiva, mnogi liječnici preporučuju i vitamine, osobito B-kompleks i C, te magnezij, cink, omega-3 masne kiseline, lecitin itd. Sve te tvari imaju učinka na raspoloženje.

Hormoni sreće i stresa

Raspoloženje ne možemo regulirati sami, vlastitom odlukom i snagom volje. Ono ovisi o radu živčanih stanica u mozgu te o kemijskim tvarima i električnoj struji koji preko receptora (prijemnika) podražuju živčane stanice i tako aktiviraju moždane centre. Neke prirodne kemikalije, koje možemo jednostavno nazvati sretnim hormonima, potiču dobro raspoloženje. A one druge prirodne kemikalije ili tzv. stresni hormoni, narušavaju raspoloženje. Stresni hormoni su korisni u situacijama kad moramo žurno reagirati, primjerice u nekoj opasnosti. No, kod ljudi kod kojih su stresni hormoni trajno povišeni, a hormoni sreće sniženi, nastupaju depresija, anksioznost, oslabljen imunitet, umor i druge smetnje.

Depresiju uzrokuje poremećaj u kemijsko-električnim procesima u mozgu koji reguliraju raspoloženje. Obično tom poremećaju prethode dugi ili jaki stres, loša prehrana ili nedostatak kretanja. No, može nastati i bez prethodnog stresa, dakle zbog urođene sklonosti depresiji.

Zato sve terapije protiv depresije teže tome da na neki način uravnoteže moždanu kemiju. Čak i psihoterapijske tehnike djeluju samo onda kad izazovu antidepresivne biokemijske promjene u mozgu. Razgovorne tehnike taj cilj ostvaruju zaobilaznim putem (razgovorom, druženjem, hrabrenjem, savjetovanjem i dr.). A antidepresivi djeluju direktno na moždanu kemiju.

Kad uđe u organizam i počne se metabolizirati, antidepresiv dolazi do mozga. Tamo pomaže sretnim kemikalijama da jače ili dulje djeluju na neurone. A nakon duže upotrebe sprječavaju aktivnost stresnim kemikalijama. Načina na koji antidepresivi ostvaruju svoj terapijski učinak ima nekoliko. A ovisno o mehanizmu djelovanja, razlikujemo nekoliko podtipova antidepresiva.

Izbor prikladnog lijeka

Trećina bolesnika ne reagira na prvi propisani antidepresiv. U takvom slučaju, liječnik može povisiti dozu, promijeniti lijek ili prvom lijeku dodati drugi antidepresiv s malo drukčijim mehanizmom djelovanja. Teža depresija može se tretirati s dva, tri ili četiri lijeka istodobno. Time se dobiva šira fronta djelovanja na biokemijske uzroke. Kad liječnik i pacijent pronađu prikladan lijek ili kombinaciju lijekova, oko 90 posto pacijenata doživljava ublaženje ili nestanak depresivnih simptoma.

Budući da je depresija kronična bolest, duboko ukorijenjena u središnji živčani sustav, zasad se ne može trajno ukloniti. Pacijenti koji su imali samo jedan napad (epizodu) depresije, mogu se nakon jedne kure antidepresivima oporaviti i više nikad se ne razboljeti. No, moguće je da se depresija i vrati. Tako osobe koje su kroz život imale više depresivnih epizoda riskiraju nove napade tijekom cijelog života. Stoga se onima koji imaju prvu depresivnu epizodu u životu preporučuje uzimanje lijeka šest do devet mjeseci nakon prestanka simptoma, a onima koji od depresije pate kronično savjetuje se višegodišnje ili čak doživotno liječenje. Ništa strašno – ista se strategija koristi kod povišenog tlaka i dijabetesa.

Uz antidepresive, pacijent može ići i na psihoterapiju. Štoviše, kod blage depresije mnogima je psihoterapija dovoljna. No, što je depresija teža, to su antidepresivi važnija komponenta liječenja.

Osim antidepresiva, mnogi liječnici preporučuju i vitamine, osobito B-kompleks i C, te magnezij, cink, omega-3 masne kiseline, lecitin itd. Sve te tvari imaju učinka na raspoloženje.

Najpoznatiji prirodni antidepresiv je gospina trava (Hipericum perforatum), točnije suhi ekstrakt te biljke, koja raste i kod nas. Nije poznat učinak čaja od gospine trave na depresiju, ali je izvjesno da su kapsule gospine trave djelotvorne kod blage i donekle umjereno teške depresije. Ipak, gospina je trava blag antidepresiv, na čije se učinke čeka tjednima ili mjesecima. Noviji antidepresivi u prosjeku djeluju znatno brže.

ANTIDEPRESIVI I SAMOUBOJSTVO

Antidepresivi ne uzrokuju samoubojstvo, nego sasvim obrnuto – smanjuju rizik od samoubojstva. Takve optužbe na račun ovih lijekova potječu od ljudi koji ne poznaju depresiju niti shvaćaju uzrok suicida. Depresija je ta koja svojim bolom navodi na samoubojstvo, a antidepresivi ublažavaju depresiju i u najvećem broju slučajeva uspijevaju ukloniti motive za suicid. Ako osoba na antidepresivima ipak počini suicid, to je zato što lijekovi u njezinu slučaju, nažalost, nisu bili dovoljno djelotvorni.

Što treba znati o antidepresivima

Antidepresivi ne djeluju odmah, poput aspirina ili sredstava za smirenje. Ovisno o pacijentu i težini poremećaja, potrebno je od jednog do čak šest tjedana da ti lijekovi dovedu do poboljšanja. Presudno je da se uzimaju redovito i ustrajno, uz potpuno pridržavanje liječničkih uputa.

Osjetite li neželjene učinke lijekova, brzo se javite liječniku radi prilagodbe doze ili promjene lijeka. Moguće je da se nuspojave jave prve i traju kratko, a da terapijski učinci nastupe kasnije.

Antidepresivi ne izazivaju ovisnost. Mora li pacijent uzimati lijek dugoročno, to je zato što to zahtijeva priroda bolesti (poput dijabetesa ili hipertenzije), a ne zato što bi lijek izazivao potrebu za produljenim uzimanjem.

Antidepresivi vas neće učiniti “zombijem”. Moguće je da uzrokuju osjećaj sediranosti ili pospanosti, no to se obično ispravlja prilagodbom doze.

Antidepresivi ne uzrokuju ushićenje ili euforiju, inače bi ih prodavali dileri na ulici. Date li antidepresiv zdravom čovjeku, on vjerojatno neće osjetiti nikakvu promjenu u duševnom stanju.

Antidepresivi ne služe za guranje životnih problema pod tepih niti za njihovo potiskivanje. Depresivnom bolesniku upravo je depresija najveći životni problem i prvi s kojim se treba pozabaviti.

Antidepresivi vas neće spriječiti da riješite probleme u svom životu, ako oni postoje. Štoviše, osposobit će vas za njihovo rješavanje.

BUDUĆNOST ANTIDEPRESIVA

Savršen antidepresiv još nije proizveden iz jednostavna razloga: medicina još skuplja znanja o mozgu i ne zna sve o mehanizmima depresije. No, nema dvojbe da će jednog, ne tako dalekog dana, biti moguće izliječiti depresiju i druge poremećaje raspoloženja uz pomoć kemijskih tvari. Naime, lijek ketamin, inače anestetik, u istraživanjima se pokazao izvanredno i dugotrajno djelotvornim protiv teške depresije! Ketamin utječe na neurokemijski sustav glutamata, neuroprijenosnika kojeg se obični antidepresivi ne dotiču. Nažalost, ketamin izaziva ozbiljne nuspojave, uključujući halucinacije, pa se ne može koristiti kao antidepresiv. No, znanost sada zna prema čemu treba usmjeriti buduće napore u borbi protiv depresije.

 

Autori: Ozren Podnar , prof.  / Robert Torre , dr. med., spec. psihijatar

 

POVEZANI ČLANCI:

Depresija i kako je prepoznati

Depresija kao bijeg od autentičnih osjećaja

Depresija – bolest od koje obolijevaju i najsretniji

Prehrana i depresija

 

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.