Pozitivna reakcija na stres

Psihosomatika. U svom korijenu, psiho znači mozak, um, psiha, a soma tijelo. Psihosomatika je ustvari pojam koji označava poveznicu između uma i tijela. Iznimno bitnu poveznicu čiju važnost sve više i više ljudi počinje uvažavati. Duhovnost je oduvijek propagirala važnost te poveznice, a znanost stalno prikuplja sve više i više činjenica koji je potvrđuju. Istraživanja, eksperimenti i povijesti bolesti jasno ukazuju da naše misli, kao i emocije, imaju velik učinak na naše zdravlje.

Prema istraživanjima, konačni efekt emocija i misli ostavlja posljedice na cijelo tijelo, svaki sistem i organ u njemu. U svojoj knjizi, Molekule emocija, poznata molekularna biologinja Candace Pert, objašnjava kako svaka emocija i misao koju imamo predstavlja određeni impuls, odnosno informaciju za naše tijelo. Tijelo reagira na tu informaciju otpuštajući određene kemijske spojeve i pokrećući procedure. Taj impuls može dramatično promijeniti svaku stranicu tijela.

Promjene se događaju u svakoj minuti i utječu na promjene raspoloženja, ponašanja i tjelesne aktivnosti. To u konačnici, ovisno o emocijama, ima značajan utjecaj na sustave i procedure u tijelu, kao što su probavni, krvožilni i imunološki sustav.

Samo uvjerenje kako stres ima negativan efekt na nas dramatično povećava njegov negativan utjecaj.


Pozitivna reakcija na stres je vještina

Iako postoji čitav niz „nepovoljnih“ emocija za naše zdravlje (tuga, ljutnja, bijes, zamjeranje, itd.), za primjer psihofizičkog stanja osobe možemo uzeti bilo kakav stres. Stres se u današnjem društvu općenito smatra negativnim. Ubrzava kucanje srca, utječe na ritam i dubinu disanja, potiče znojenje i dugoročno ima negativan utjecaj na sve navedene sustave tijela. Ipak, brojna istraživanja, uključujući i ono psihologinje Kelly McGonial ukazuju na dosta drugačiju sliku realnosti.

Za početak, istraživanje pokazuje da je samo uvjerenje kako stres ima negativan efekt na nas dramatično povećalo negativan utjecaj stresa i u konačnici povećalo šansu za umiranje. S druge strane, osobe koje su stres promatrale pozitivno, kao normalnu ili pozitivnu reakciju tijela na izazov, imale su manju stopu smrtnosti, čak i u odnosu na osobe koje nisu bile izložene velikoj količini stresa. Pogledajte cijeli video: How to make stress your friend 

Ne spadate li u skupinu ljudi koja na stres reagira pozitivno, ne morate se brinuti. Pozitivna reakcija na stres i izazov je vještina i kao takva se može naučiti i usavršiti. Jedna od uspješnijih metoda je kratka meditacija koja se fokusira na srce, a ne na dah.


Vježbanje pozitivne reakcije na stres

Vrijeme trajanje vježbe: 5-10 minuta

Preporučena učestalost vježbanja: Svakodnevno, jednom do dvaput dnevno

Upute: Smjestite se u udoban položaj. Zatvorite oči i napravite par dubokih udaha i izdaha. Stavite ruku na srce i usmjerite svoju pažnju na otkucaje srca. Vaš jedini zadatak je pratiti te otkucaje i dopustiti im da odzvanjaju tijelom.

Moguće nuspojave:

Postoji mogućnost da ćete dok radite ovu vježbu početi na trenutke osjećati toplinu, trnce ili bol. Ova je reakcija normalna i nije razlog za brigu. Vaše tijelo tako otpušta napetost i stres koji čuva u tijelu. Tijekom vježbe moguće je da na površinu izađu neizražene emocije. Tijelo tako otpušta stres i potiče emocionalnu stabilnost organizma. Vježba će tijelo i um, polako i sigurno, naučiti da su promjene u brzini i ritmu otkucaja srca normalna pojava.

Naše tijelo neprestano prima informacije iz okoline. Podsvijest procesuira te informacije i sukladno tome srce mijenja svoj ritam, kako bismo se uskladili s okolinom i djelovali iz pozitivnih emocija. Cilj ove vježbe je prihvatiti taj proces, naviknuti se na njega i pustiti ga da radi u našu korist.

 


Sljedeći koraci

Kad svladate osnovnu vježbu, najvjerovatnije ste došli do stupnja osviještenosti tijela u kojem osjećate otkucaje srca u većini tijela. Sljedeći zadatak je da vizualizacijom zamislite kako se elektromagnetski valovi srca svakim otkucajem šire izvan tijela. Nemojte siliti širenje. Dajte si vremena i vizualizacija će s vremenom pokazivati sve veći doseg elektromagnetskog polja srca.

Ova vježba naučit će tijelo spremnosti na interakciju s okolinom. Nakon nekog vremena primijetit ćete poboljšanje u kreativnosti, empatiji i hrabrosti.

Autor: Robert Petrović Vlahov, terapeut i životni trener

Promjene koje vas oslobađaju stresa i problema

U kakvoj su vezi stres, psiha i hormoni?

Kako smanjiti razinu kortizola, hormona stresa?

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads