Zapitamo li se ponekad što nas otuđuje od naše suosjećajne prirode i navodi na nasilna i izrabljivačka ponašanja? I obrnuto, što omogućava nekim ljudima da ostanu povezani sa svojom suosjećajnom prirodom čak i pod najtežim okolnostima?

Uloga jezika i načina na koji koristimo riječi ključna je u proučavanju čimbenika koji utječu na našu sposobnost da ostanemo suosjećajni. Dr. Marshall B. Rosenberg, osnivač i direktor Obrazovnog odjela Centra za Nenasilnu komunikaciju, identificirao je specifičan pristup komunikaciji (govoru i slušanju) koji nas navodi da dajemo od srca, povezujući nas sa samima sobom i jedne s drugima na način koji dopušta procvat naše prirođene suosjećajnosti. Taj je pristup nazvao Nenasilna komunikacija. Pri tome se misli na prirodno stanje suosjećanja kada nasilje nestane iz srca. Nenasilna komunikacija utemeljena je na jeziku i komunikacijskim vještinama koje jačaju našu sposobnost da ostanemo ljudska bića čak i u najtežim uvjetima. Ona ne sadrži ništa novo, ona je tu da nas podsjeti na nešto što već znamo i da nam pomogne živjeti ta znanja.

Ako sami ne cijenimo vlastite potrebe, neće ni drugi.

Važna komponenta nenasilne komunikacije je prepoznavanje i izražavanje osjećaja. Upotreba riječi ‘osjećati’ bez stvarnog izražavanja osjećaja često može izazvati zabunu. To možemo jasno vidjeti u ovom primjeru: “Osjećam da ova ponuda nije bila poštena.” U ovom bi slučaju riječ ‘mislim’ bolje opisala stvarnu situaciju od riječi ‘osjećam’.

Razlikujte osjećaje od misli

Postoji nekoliko formulacija koje nam ukazuju da osjećaji nisu jasno iskazani. To je četo u slučajevima kada iza riječi osjećam slijede:

riječi da, kao, kao da:

“Osjećam da bi ti to trebao bolje znati.”

“Osjećam se kao promašaj.”

“Osjećam se kao da živim sa zidom.”

zamjenice ja, ti, on, ona, oni, ono:

“Osjećam da sam ja stalno na raspolaganju.”

“Osjećam da je ono bilo beskorisno.”

imena ili imenice koje se odnose na osobe:

“Osjećam da je Amy prilično odgovorna.”

“Osjećam da je moj šef manipulator.”

Razlikujte ono što osjećate od onog kakvi mislite da jeste

Često i ne moramo koristiti riječ osjećam kada iskazujemo osjećaje. U tom slučaju ćemo umjesto “Osjećam se iznervirano.” jednostavno reći “Iznervoran sam.”

Kroz nenasilnu komunikaciju razlikujemo riječi koje iskazuju stvarne osjećaje od riječi koje opisuju kakvi mislimo da jesmo. Na primjer, “Osjećam se nedoraslo kao gitarista.” opisuje ono kakvi mislimo da jesmo. Na ovaj način izgovorenim podcjenjujemo sami sebe koliko samo dobri u nečemu što radimo, a ne iskazujemo jasno kako se osjećamo. Kako bi naši osjećaji bili jasni bolje je koristiti neke od ovih izjava u ovakvoj situaciji:

“Razočaran sam u sebe kao gitaristu.”

“Nestrpljiv sam sa sobom kao gitaristom.”

“Frustriran sam sobom kao gitaristom.”

Stvarni osjećaj u pozadini procjene sebe kao nedoraslog bi moglo biti razočaranje, nestrpljivost, frustracija ili neki drugi osjećaj.

Razlikujte što osjećate od što mislite kako drugi reagiraju ili se prema vama ponašaju

Važno je razlikovati riječi koje opisuju što drugi ljudi oko nas čine, od riječi koje opisuju stvarne osjećaje. Navest ćemo samo nekoliko primjera kako se iskazi mogu krivo protumačiti kao izrazi osjećaja. Oni nam zapravo otkrivaju što mi mislimo kako se drugi ponašaju, a ne što mi sami osjećamo.

Osjećam se nevažnim ljudima s kojima radim.

Riječ ‘nevažan’ opisuje kako mislim da me drugi procjenjuju, a ne kako se zaista osjećam. U ovom slučaju to bi moglo biti ‘Tužan sam’ ili ‘Osjećam se obeshrabreno’.

Osjećam se neshvaćeno.

Riječ ‘neshvaćeno’ ukazuje na moju procjenu razine razumijevanja druge osobe, a ne na moj osjećaj. U ovoj bi situaciji vaš osjećaj mogao biti anksioznost, iznerviranost ili nešto drugo.

Osjećam se ignorirano.

I ovdje se radi o tumačenju ponašanja drugih, a ne o jasnom iskazivanju vlastitih osjećaja. Nesumnjivo je bilo situacija kada smo mislili da nas ignoriraju i osjećali smo olakšanje jer smo željeli biti sami, kao što je bilo situacija u kojima smo se osjećali povrijeđeno kada smo mislili da nas ignoriraju jer smo željeli biti uključeni. Riječ ‘ignorirano’ također više iskazuje kako mi tumačimo druge, i zao bi bilo bolje koristiti neke od ovih riječi kako bismo jasno izrazili ono što osjećamo:

iskorišteno, isprovocirano, izdano, uhvaćeno u stupicu, maltretirano, manipulirani, napadnuto, napušteno, neocijenjeno, nepoželjno, neprimijećeno, nesaslušano, neshvaćeno, neželjeno, odbačeno, odbijeno, omalovažene, pod prijetnjom, pod pritiskom, poniženo, prinuđeno, prevareno, zanemareno, zaplašeno, zlostavljano.

Nenasilna komunikacija ne sadrži ništa novo, ona je tu da nas podsjeti na nešto što već znamo i da nam pomogne živjeti ta znanja.

Sastavite svoj rječnik osjećaja

Kod iskazivanja osjećaja korisno je upotrebljavati riječi koje se odnose na specifične osjećaje, umjesto nejasnih ili općih izraza. Kada kažemo “Osjećam se dobro s tim” riječ dobro može značiti sretno, uzbuđeno, rasterećeno ili mnogo drugih pozitivnih osjećaja.

Probajte razmisliti o svojim osjećajima i sastavite svoju listu, a mi ćemo vam pomoći s ovim popisom kako biste povećali moć artikuliranja osjećaja i jasnog opisivanja lepeze emocionalnih stanja.

Kako se možemo osjećati kada su nam potrebe zadovoljene

bezbrižno, blaženo, blisko, blistavo, brižno, budno

čarobno, čeznutljivo, čudesno

dirnuto, divno, dobroćudno

ekstatično, energično, entuzijastično

fascinirano

ganuto, gorljivo, govorljivo

inspirirano, ispunjeno, iznenađeno, izvanredno, izvrsno

krhko

mirno, miroljubivo

napeto, nehajno, neobuzdano, nepomućeno, nestrpljivo, nježno

obzirno, očarano, odano, oduševljeno, odvažno, ohrabreno, okretno, okrijepljeni, opčinjeno, oprezno, optimistično, opušteno, osjetljivo, osnaženo, osvježeno

poduzetno, poletno, ponosno, potaknuto, povjerljivo, presretno, preplavljeno, pribrano, prijateljski, prisebno, privlačno, privrženo, prštavo, puna ljubavi, puna nade, puna pouzdanja, puna životne radosti

radosno, radoznalo, raspoloženo, rasterećeno, razdragano, razgaljeno, razveseljava

samouvjereno, sigurno, sjajno, slabašno, slobodno, snažno, spokojno, sretno, staloženo, stimulirano

toplo

udobno, ugodno, ushićeno, uzavrelo, uzbuđeno

vedro, veličanstveno, veselo

zabavljeno, zabezeknuto, začarano, začuđeno, zadovoljno, zahvalno, zainteresirano, zaneseno, zanosno, zaokupljeno, zapanjeno, znatiželjno, zrelo

živo, živahno

Kako se možemo osjećati kada nam potrebe nisu zadovoljene

Apatično

bespomoćno, bašćutno, bezbrižno, beznadno, bezvoljno, bijedno, bijesno, bolno, buntovno

čeznutljivo

deprimirano, dezorganizirano, distancirano, dosadno

frustrirano

gnjevno, gorljivo, grozno

hladno, hladnokrvno

indiferentno, iscrpljeno, izgubljeno, iznenađeno, iznervirano

jadno, jednolično

kivno, klonulo, krivnju

letargično, lijeno, ljubomorno, ljutito

malodušno, melankolično, mizerno, mlitavo, monotono, mrzovoljno, mržnju, mučno

napeto, nametnuto, nehajno, nelagodno, nemarno, nemirno, nemoćno, nepostojano, neprijateljski, nervozno, nesigurno, nesnosno, nespretno, nesretno, nestalno, nestrpljivo, neudobno, neugodno, nevoljko, nevoljeno, nezabrinuto, nezadovoljno

obeshrabreno, obično, očajno, odbojnost, ogorčeno, ojađeno, oklijevajuće, osjetljivo, oslabljeno, otresito, otriježnjeno, ozlovoljeno

pasivno, pesimistično, pokunjeno, pospano, posramljeno, potišteno, povrijeđeno, povučeno, premoreno, preopterećeno, prestravljeno

ravnodušno, razbuđeno, razdražljivo, razočarano

sjetno, skeptično, skrahirano, slomljenog srca, smeteno, smireno, snuždeno, srdito, strašljivo, sumnjičavo, sumorno, svladano

šokirano

teturavo, tjeskobno, tromo, tupo, turobno, tužno

umorno, umrtvljeno, uplašeno, usamljeno, usklađeno, uspaničeno, usredotočeno, ustrašeno, utučeno, uzdrmano, uzdržano, uznemireno, uzrujano, užasno, užasnuto

vatreno

zabrinuto, zaintrigirano, zamoreni, zapanjeno, zaprepašteno, zapušteno, zbunjeno, zgađeno, zlobno, zlovoljno

žalosno, živčano.

Prepoznajte svoje osjećaje, jasno ih izrazite i osjećat ćete se puno, puno bolje!