Svake godine rujan je mjesec koji je posebno emocionalno i psihički zahtjevan za mlađe naraštaje. Dok djeca i tinejdžeri kreću u školu i vraćaju se ritmu školskog života nakon višemjesečne ljetne pauze, studenti se nanovo susreću s najstresnijim dijelom godine – ispitnim rokovima.
Previše je gradiva! Ne stignem spavati! Što da radim?
Upravo zato mnogi od njih odlučuju se na uzimanje različitih dodataka prehrani kako bi poboljšali svoje kognitivne sposobnosti i olakšali si ispunjavanje obaveza i polaganje ispita. No, preparati za poboljšanje kognitivnih sposobnosti nisu korisni samo mladima, već i osobama starije životne dobi mogu pomoći u održavanju funkcije mozga.
Što je zapravo kognicija?
Pojam kognicija datira još iz 15. stoljeća, a odnosio se na razmišljanje i svijest. Dolazi od latinske imenice cognitio, što znači ispit, učenje, znanje. Danas pod pojmom kognicija podrazumijevamo mentalne akcije i procese stjecanja znanja i razumijevanja pomoću misli, iskustava i osjetila.
Obuhvaća različite aspekte intelektualnih funkcija i procesa poput pažnje, formiranja znanja, pamćenja i radne memorije, prosudbe i vrednovanja, rasuđivanja, rješavanja problema i donošenja odluka te razumijevanja i produkcije jezika. Jednostavno rečeno, kognitivni procesi koriste stečeno znanje i formiraju nova znanja.
San – lijek koji liječi sve rane i boli
Postoje načini koji mogu pomoći u rješavanju problema slabijeg pamćenja, a ne uključuju primjenu suplemenata. Naravno, riječ je o kvalitetnom snu koji pridonosi fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj radnoj učinkovitosti, učenju, memoriji, ali i koncentraciji.
U studiji provedenoj na studentskoj populaciji cilj je bio otkriti u kojoj mjeri i na koji način san utječe na rezultate ispita. Otkriveno je kako je utjecaj sna na kapacitet memorije bio veći u tjednu prije ispita (vjerojatno u razdoblju pripreme za taj ispit), nego li samu noć pred ispit. Naime, manjak sna oslabljuje moždanu aktivnost pa stoga utječe na koncentraciju i odvijanje kognitivnih procesa.
Spomenuto istraživanje pokazalo je da je kapacitet radne memorije bio značajno veći kod studenata koji su spavali prosječno sedam ili više sati u tjednu prije ispita nego kod studenata koji su u prosjeku spavali manje od sedam sati.
Kvalitetan san pridonosi fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj radnoj učinkovitosti, učenju, memoriji, ali i koncentraciji.
Previše je gradiva! Ne stignem spavati, što da radim?
Postoje situacije kada nismo u mogućnosti promijeniti životne navike zbog stjecaja okolnosti. No, u takvim situacijama mogu pomoći raznovrsni suplementi.
Čaj
Jedan od pripravaka koji svi imamo kod kuće je čaj. Istraživanja su pokazala kako čaj pridonosi poboljšanju kognitivnih funkcija i koncentracije, a takav učinak temelji se na dvama spojevima – teaninu i kofeinu. No, važno je naglasiti kako različiti tipovi čaja imaju i različite koncentracije spomenutih spojeva. Tako zastupljenost kofeina u šalici od 200 ml čaja može varirati od 25 do 50 mg, dok je prosjek teanina od 4,5 do 22,5 mg. U crnom čaju ima značajan udio teanina, čak do 24,5 mg.
Kofein se, osim čaja, nalazi u različitim pićima, poput kave i energetskih napitaka, ali i u obliku tableta. Prema legendi, djelovanje kofeina u vidu održavanja budnosti otkrili su pastiri tako što su promatrali koze koje su bile budne cijelu noć nakon konzumacije bobica kave.
Prema provedenim studijama visoke doze teanina i kofeina akutno pridonose poboljšanju koncentracije.
Živim fosilom protiv fosiliziranog mozga
Gingko biloba spada u skupinu živih fosila, što znači da su sve njegove srodne vrste odavno izumrle. No, iako je ova biljka rasprostranjena po Zemlji još u razdoblju vladavine dinosaura, danas je pronašla svoju ulogu u modernoj farmaciji.
Istraživanja su pokazala kako ginkgo pridonosi cerebralnoj (moždanoj) cirkulaciji. Osim toga, antioksidativni i protuupalni učinak pridonosi neuroprotektivnom djelovanju. Također, smatra se kako ginkgo pridonosi kognitivnim sposobnostima u vidu poboljšanja memorije, procesuiranja informacija, koncentracije i raspoloženja.
Osim što ginkgo može pomoći mlađim naraštajima tako da poboljša pamćenje potrebno za savladavanje opsežnoga ispitnog gradiva, koristan može biti i starijoj populaciji. Istraživanja su dokazala kako Ginkgo biloba poboljšava sposobnost obavljanja dnevnih aktivnosti osoba s blagim kognitivnim poremećajima ili Alzheimerovom bolešću.
Vitamin B – pomoć mozgu da ne počne zaboravljati
Demencija zahvaća otprilike 6,5 posto populacije iznad 65 godina, a predstavlja značajan čimbenik smanjenja kvalitete života.
Početkom 20. stoljeća uočena je poveznica između nedostatka vitamina B12 i kognitivnih promjena u osoba koje su bolovale od perniciozne anemije, stanja uzrokovanog manjkom vitamina B12.
Prema provedenim istraživanjima, ukupni homocistein u plazmi povećava rizik od razvitka kognitivnih poremećaja, među kojima je i demencija. Visoke doze vitamina B12, B6 i B9 (folna kiselina) pridonose metabolizmu i smanjenju koncentracije homocisteina.
Koncentracija na koncentraciju
Održavanje koncentracije postaje sve veći problem osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj populaciji, ali jednako tako i studentima. Zahtjevi postaju sve veći, granice ljudske spoznaje rapidno se šire, stoga je ponekad teško koncentrirati se na usvajanje svih potrebnih znanja.
Omega-3 masne kiseline su spojevi koje ljudski organizam ne može sam sintetizirati pa ih je potrebno unositi hranom. Povećana koncentracija omega-3 masnih kiselina pridonosi funkciji živčanih stanica (neurona) jer djeluje na strukture stanica od kojih su izgrađene, ali jednako tako ostvaruje se i protuupalni učinak. Provedene studije dokazale su kako upravo omega-3 masne kiseline predstavljaju jednu od mogućih opcija za ublažavanje poteškoća s koncentracijom u djece s ADHD-om. Također, u nekim slučajevima radi poboljšanja koncentracije koristi se i kombinacija omega-3 i omega-6 masnih kiselina.
Autor: Borna Tićak, mag. pharm.
