5 najgorih osjećaja koji nam ne čine dobro

Kažemo li da nas osjećaji truju, onda to nije samo pjesničko izražavanje. Ne vjerujete? Pogledajmo kako ovih pet snažnih osjećaja utječe na pojedine organe, pa ćemo lakše shvatiti kako su tijesno povezani s trovanjem tijela.

Kod „vječito tužnih” javljaju se kronične teškoće disanja (astma, bronhitisi), kod „vječno zabrinutih” teškoće probave, „uvijek ljutih i razočaranih” teškoće s jetrom, kod „stalno uplašenih” sijeda kosa, teškoće organa za reprodukciju, teškoće cirkulacije i upale mokraćnih kanala.


1. Ljutnja

Kad smo ljuti, dolazi do zastoja u radu jetre. Odatle potiče izraz „Ide mi na jetru ili ždere mi jetru“. Zašto za nešto što nas ljuti, ne kažemo da nam oštećuje bubrege ili pluća? Očigledno višestoljetna  prirodna mudrost zna isto što zna tradicionalna kineska medicina.

Istina je uvijek jedna, bez obzira na to jeste li Europljanin, Indijac ili Kinez. Osjećaj ljutnje onemogućava normalan rad jetre koja je izuzetno značajna za čišćenje krvi. Ako je jetra blokirana ljutnjom, otrovani smo!

2. Tuga

Slično se događa kada osjećaj žalosti (tuge) sabotira ispravan rad pluća – drugog organa zaduženog za detoksikaciju. Kako dišete kad ste tužni? Duboko i opušteno? Ne! Prije bi se moglo reći da tada dišete kao riba: plitko i u grču. Zato nije slučajno što kažemo da nas je “spopala i stisnu tuga” ili da osjećamo da nas „tuga guši”. Tuga neposredno utječe na disanje i debelo crijevo. I zato, kada smo tužni dišemo plitko i imamo poteškoće s probavom – zatvor.

Posljedica jednog i drugog je da se u tijelu zadržavaju otrovi koje nismo izbacili disanjem ili stolicom. Krv ne dobije dovoljno kisika i u njoj se zadržava previše ugljičnog dioksida. To nas zakiseljava i sprječava prijenos određenih hranljivih materija i u krajnjem slučaju, čak tjera neke stanice da se prilagode djelovanju bez kisika (tako nastaju stanice raka).

 


3. Strah

I treći organ za detoksikaciju, bubrezi, pod jakim su utjecajem osjećaja. Bubrezi i mokraćni mjehur najviše su pod utjecajem straha. Poznajete izjave da se neko „smrznuo od straha” ili „problijedio od straha“? To se događa kada se bubrezi, od straha, odjednom skvrče i dolazi do zastoja u filtriranju i čišćenju krvi. Posljedica toga je poremećaj cirkulacije zbog čega su nam ledene i ruke i noge.

Ako strah traje duže vremena, posljedice su utoliko teže. Bubrezi kontroliraju i mišiće koji stežu vrat mokraćnog mjehura i čmara. Ako su blokirani od straha, dolazi do njihovog popuštanja i nemogućnosti kontrole sfinktera (mišića stezača) i ispuštanja stolice i mokraće. Odatle izrazi da se neko „us… od straha ili „upiš… od straha”.

4. Briga

Brige nas truju neposredno. Taj osjećaj pogađa, prvenstveno, našu probavu – želudac, slezenu i gušteraču. Često se čuje da netko ima „grčeve od brige”. Činjenica je da su tada probavni organi u grču i ne mogu obaviti svoj zadatak. Zato i najkvalitetnija hrana može postati otrov u tijelu jer se neispravno prerađuje. A počinje i vrenje u probavnom sustavu i zaostajanje hrane u zgrčenim organima.

Zato umjesto dobro prožvakane, kiselinom i enzimima obrađene hrane, u crijeva dolazi poluprobavljena hrana. Ona predstavlja odličnu podlogu za patogene organizme i njihove otpadne proizvode koji nas ubrzano truju.

5. Pohlepa

A što je s pohlepom? Otrovnost pohlepe osjećamo u svakodnevnom životu, kako kod nas, tako i drugdje u svijetu. Za pohlepne ljude kažemo da su „tvrdog srca” i to je izuzetno točan opis. Pohlepa pogađa srce i tanko crijevo. Želja za sve većim i većim bogatstvom očituje se aritmijama i nepravilnostima rada srca.

Pohlepa uspješno stvara i sve ostale, već spomenute, osjećaje. Tko živi u stalnom strahu da ć ostati bez nečega, da će propasti…ili se opterećuje time kako bi mogao steći još više, ubrzo počinje doživljavati i druge spomenute osjećaje.

Je li sada jasnije zašto kažemo da je spomenutih pet otrova osnova za većinu bolesti koje danas poznajemo? Kada se stalno ponavljaju i neprekidno pogađaju određene organe, stvaraju slabu točku („locus minoris”) koja je, onda, prijemčljiva i za druge, materijalno opipljivije poteškoće s organima.

Tako se kod „vječito tužnih” javljaju kronične teškoće disanja (astma, bronhitisi), kod „vječno zabrinutih” teškoće probave, „uvijek ljutih i razočaranih” teškoće s jetrom, kod „stalno uplašenih” sijeda kosa, teškoće organa za reprodukciju, teškoće cirkulacije i upale mokraćnih kanala.

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.