Vrsta hrane koju jedete može povećati ili smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih vrsta kardiovaskularnih bolesti. No više istraživanja otkriva da bi također moglo biti važno i vrijeme u koje jedete.
Vrsta hrane koju jedete može povećati ili smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih vrsta kardiovaskularnih bolesti.
Nastavno, nova studija koja proučava vrijeme obroka i kardiovaskularni rizik, objavljena 14. prosinca u časopisu Nature Communications, otkrila je da je kasniji termin za prvi i zadnji obrok u danu povezan s većim ukupnim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Taj učinak bio je jači kod žena nego kod muškaraca.
„Sve je više literature koja pokazuje da je jedenje ranije ujutro i navečer – raniji doručak i ranija večera – korisno u smislu metabolizma, Također je bilo nekih istraživanja o vremenski ograničenoj prehrani, što je malo drugačije od vremena obroka, ali je povezano“, rekla je dr. sc. Pamela Martyn-Nemeth, profesorica na Odjelu za biobihevioralne sestrinske znanosti na Sveučilištu Illinois Chicago, koja nije bila uključena u novo istraživanje.
Kako vrijeme obroka može utjecati na zdravlje srca
U novoj studiji istraživači su promatrali vezu između toga kada su ljudi jeli svoje obroke tijekom dana i njihovog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanje je uključilo 103.389 odraslih osoba koje su sudjelovale u studiji NutriNet-Santé, trenutačnoj internetskoj studiji u Francuskoj koja proučava vezu između prehrane i zdravlja. Prosječna dob sudionika bila je oko 42 godine, a gotovo osam od 10 sudionika bile su žene.
Istraživači su koristili podatke o prehrani koje su sudionici dostavili online kako bi procijenili kada i koliko često su jeli tijekom dana. Pratili su sudionike u prosjeku oko sedam godina.
Otkrili su da je ujutro „svaki dodatni sat odgađanja prvog obroka u danu bio povezan s „općenito većim rizikom od kardiovaskularne bolesti“. Istraživači su također otkrili da je „svaki dodatni sat odgađanja zadnjeg obroka bio povezan s osam posto većim rizikom od cerebrovaskularne bolesti.”
Otkrili su da ljudi koji zadnji obrok jedu nakon 21.00 sat imaju 28 posto veći rizik od cerebrovaskularne bolesti u usporedbi s ljudima koji posljednji obrok jedu prije 20.00 sati. Navedeni učinci bili su jači kod žena nego kod muškaraca.
Dulje noćno gladovanje
Osim toga, dulje noćno gladovanje povezano je s manjim rizikom od ishemijskog moždanog udara i drugih vrsta cerebrovaskularnih bolesti. Međutim, vrijeme gladovanja tijekom noći nije imalo utjecaja na ukupni rizik od kardiovaskularnih bolesti ili koronarne bolesti srca kao ni to koliko su puta ljudi jeli tijekom dana.
„Naši rezultati upućuju na potencijalnu korist od usvajanja ranijih obrazaca uzimanja hrane i spajanja duljeg razdoblja gladovanja tijekom noći s ranim zadnjim obrokom, umjesto preskakanja doručka, u prevenciji kardiovaskularnih bolesti”, napisali su istraživači u radu.
Iako je Martyn-Nemeth rekla da su potrebna dodatna istraživanja, istaknula je da studija ima nekoliko prednosti, poput velikog broja sudionika, produženog praćenja i da su istraživači uzeli u obzir druge varijable koje mogu utjecati na kardiovaskularni rizik.
Međutim, postojale su neke razlike između onih koji su ranije i kasnije jeli što je moglo utjecati na rezultate. Na primjer, mlađi ljudi, oni bez povijesti kardiovaskularnih bolesti, trenutačno redoviti pušači i ljudi s višom razinom tjelesne aktivnosti skloni su kasnijem prvom i zadnjem obroku.
Osim toga, sudionici koji su jeli kasnije, u usporedbi s onima s ranijim obrocima, bili su skloni konzumiranju više alkohola, češćem opijanju, kasnijem odlasku na spavanje i jeli su obroke u različito vrijeme tijekom tjedna.
Vrijeme jela može utjecati na cirkadijalni ritam
Jedno potencijalno objašnjenje nižeg kardiovaskularnog rizika s ranijim obrokom je učinak vremena obroka na cirkadijalni ritam u organima. Cirkadijalni ritmovi su ciklusi od otprilike 24 sata koji formiraju unutarnji sat tijela. Jedan od najpoznatijih od njih je ciklus spavanja i budnosti, koji je povezan s ciklusom dana i noći (odnosno svjetla i tame).
Drugi okolišni znakovi također mogu utjecati na cirkadijalni ritam. Istraživanja pokazuju da dnevni ciklus prehrane i posta pomaže u sinkronizaciji cirkadijalnih ritmova u organima kao što su jetra, srce, bubrezi i gušterača.
Autori novog rada također sugeriraju da bi neke dobrobiti mogle biti posljedica duljeg gladovanja preko noći. „Pronašli smo obrnutu povezanost između trajanja noćnog posta i rizika od cerebrovaskularnih bolesti“, napisali su.
Slične dobrobiti duljih razdoblja posta primijećene su i u drugim istraživanjima (iako barem jedna studija nije otkrila nikakvu korist). Na primjer, jedna studija otkrila je da su muškarci s predijabetesom koji su ograničili svoju prehranu na 6-satni prozor (ono što je poznato kao vremenski ograničeno jedenje ili povremeni post) imali poboljšanja u osjetljivosti na inzulin, krvnom tlaku i kontroli apetita.
Druga istraživanja otkrila su kardiovaskularne dobrobiti ili gubitak težine među ljudima koji su postili s prekidima. Martyn-Nemeth je rekla da studije isprekidanog posta mogu biti izazovne, jer ljudi koji imaju kraći prozor prehrane ponekad na kraju pojedu manje kalorija, što također može utjecati na metabolizam i kardiovaskularni rizik.
Iako smatra da nova studija doprinosi našem razumijevanju utjecaja vremena obroka i trajanja posta tijekom noći na zdravlje, rekla je da je prerano preporučiti ljudima da jedu svoje obroke u određeno doba dana. „Morali bismo uzeti u obzir preferencije, stil života i zdravstvene karakteristike pojedine osobe prije nego što bismo mogli dati takvu vrstu preporuke“, rekla je.
Zaključak
U velikoj studiji sa sedmogodišnjim praćenjem, istraživači su otkrili da su ljudi koji su prvi i posljednji obrok jeli ranije tijekom dana imali manji rizik od kardiovaskularnih bolesti od onih koji su jeli kasnije tijekom dana.
Dulje razdoblje gladovanja preko noći također je povezano s manjim rizikom od moždanog udara ili drugih cerebrovaskularnih bolesti, dok broj obroka pojedenih tijekom dana nije imao utjecaja na obolijevanje od cerebrovaskularnih niti kardiovaskularnih bolesti.
Sve veći broj istraživanja sugerira da jedenje prvog i posljednjeg obroka ranije i duže noćno gladovanje može biti korisno. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja prije davanja ikakvih preporuka za pomicanje vremena obroka.
*
