Ne bacajte hranu! Evo kako…

~
~

Ogromne količine bačene hrane

U zemljama EU-a godišnje se po različitim sektorima baci oko 88 milijuna tona hrane. Istovremeno je četvrtina građana izložena riziku od siromaštva. Najviše se hrane baca u domaćinstvima (53 %) i procesima prerade hrane (19 %), što čini 72 % ukupno bačene hrane. Slijede gubici ili bacanje hrane u primarnoj proizvodnji (poljoprivredi, ribarstvu) te ugostiteljstvu i trgovačkom sektoru: veleprodaji i maloprodaji.

Rok trajanja indikator je potrošačima za pravilnu i sigurnu konzumaciju hrane i sprječava nepotrebno bacanje sigurne hrane.

Slična je situacija u Hrvatskoj, gdje se godišnje baci približno 400 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane. Istovremeno su police socijalnih samoposluga poluprazne ili prazne.

Iako je prije tri godine u RH ukinut PDV na donacije i donesen Pravilnik o doniranju hrane, još uvijek nisu postignuti zadovoljavajući rezultati. Jedna od mogućnosti da se taj proces unaprijedi je i uvođenje poreznih olakšica i poticaja za doniranje hrane, kao što to čine mnoge druge europske zemlje.

Nove EU smjernice za doniranje hrane

Krajem prošle godine Europska je unija usvojila nove europske smjernice za doniranje hrane kako bi potaknula doniranje i smanjila enormne količine bačene hrane u Uniji. Smjernice obuhvaćaju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi europski propisi i ne ugrožava sigurnost hrane ni zdravlje primatelja donacija. Smjernice su namijenjene državama članicama, posrednicima, humanitarnim organizacijama i drugim subjektima u procesu doniranja. Smjernice nisu zakonski obvezujuće.no, na osnovi njih, Hrvatska bi trebala izraditi nacionalne smjernice prilagođene svojoj situaciji i zakonskim rješenjima da ostvari cilj usvojen na razini UN-a da se do 2030. godine baca 50 % manje hrane.

Analizirajući bacanje hrane prema sektorima, najveće bacanje hrane odvija se u domaćinstvima. Više je razloga za takve postupke i ponašanje potrošača. Jedan od najčešćih je nečitanje ili nerazumijevanje navođenja roka trajanja na deklaracijama.

Prehrambeni proiz­vodi sigurni su za uporabu i nakon datuma navedenog na oznaci „najbolje upotrijebiti do”.

Naime, rok trajanja jedna je od najznačajnijih informacija o hrani. On je, između ostalog indikator potrošačima za pravilnu i sigurnu konzumaciju hrane i sprječava nepotrebno bacanje sigurne hrane.

Prema zakonodavstvu EU-a, za navođenje roka trajanja hrane koriste se izrazi „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrebljivo do“. Međutim, istraživanja provedena u RH ukazuju na to da ljudi nisu dovoljno upoznati s tim pojmovima niti educirani o načinima odnosno postupcima kojima mogu produžiti rok trajanja nekih prehrambenih namirnica u svojim kućanstvima.

Ovaj globalni problem ozbiljno ugrožava okoliš, posebice vode te utječe na povećane gubitke energije. Kako bi se smanjilo nepotrebno bacanje hrane, dovoljno je bolje i racionalnije koristiti namirnice koje svakodnevno upotrebljavamo. Smanjenje otpada od hrane dovelo bi do manje proizvodnje hrane, a samim tim i do veće zaštite okoliša.

 

SAVJETI

Da bi se smanjilo bacanje hrane, Europska komisija objavila je sljedeće savjete koji će vam pomoći smanjiti rasipanje hrane, uštedjeti novac i zaštititi okoliš.

Planirajte kupnju

Isplanirajte obroke za cijeli tjedan. Provjerite namirnice u hladnjaku i na policama, pa tek onda napravite popis preostalih potrebnih namirnica. Popis ponesite sa sobom i ne kupujte kada ste gladni, jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano, tako da možete kupiti upravo onoliko koliko vam je potrebno.

Provjerite datume

Ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih jednostavno ku­pite kada vam budu potrebne. Vodite računa o značenju datuma na oznakama.

– „upotrijebiti do” znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje do navedenog datuma

– „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu.

Prehrambeni proiz­vodi sigurni su za uporabu i nakon datuma navedenog na oznaci „najbolje upotrijebiti do”.

Vodite računa o svom proračunu

Rasipanje hrane znači rasi­panje novca.

Pravilno održavajte hladnjak

Provjerite brtve i temperaturu hladnjaka. Kako bi hrana dugo ostala svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5 °C.

Pravilno pohranjujte hranu

Hranu pohranjujte u skladu s uputama navedenima na pakiranju.

Rotirajte namirnice

Novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda. Tako se smanjuje mogućnost da ćete u pretincima za čuvanje hrane naići na pljesnive proizvode.

Poslužujte manje količine hrane

Ovo podrazumijeva da svatko od ukućana može uzeti dodatnu porciju ukoliko je to potrebno.

Iskoristite ostatke hrane

Umjesto da ostatke hrane bacite u smeće, sljedećeg dana iskoristite ih za ručak ili večeru ili ih zamrznite. Od omekšalog voća možete napraviti voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.

Zamrznite višak hrane

Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije nekog sljedećeg obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako si osigu­rajte gotov obrok na dane kada ste preumorni za kuhanje.

Pretvorite ostatke u gnojivo

Budući da bacanje hrane nije uvijek moguće izbjeći, zašto ostatke voća i povrća ne biste stavljali u jednu posudu? Tako ćete nakon nekoliko mjeseci imati bogat i dragocjen kom­post za svoje biljke. Za ostatke kuhane hrane primjeren je kuhinjski komposter. Dovoljno je napuniti ga ostacima, dodati sloj posebnih mikroba i ostaviti da fermentira. Tako dobiven kompost iskoristiv je za sobno ili vrtno bilje.

Kako se slažu lijekovi za štitnjaču i hrana?

 

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.