DASH dijeta ili način života

Sve je više ljudi danas na određenim dijetama, pogotovo ljeti, a postavlja se pitanje koliko su ustvari te dijete zdravstveno utemeljene. Riječ dijeta potječe od grčke riječi diaitia što znači život, način življenja, ali i hrana. Uz taj pojam često se veže i therapeia što znači briga oko nečega ili liječenje, pa od tuda potječe i naziv dijetoterapija, odnosno dijetalna prehrana. U ovom kontekstu misli se uglavnom na bolničke dijete, pa uvažavajući ovu činjenicu možemo reći da dijeta predstavlja specijalan način prehrane bolesnika koji treba zadovoljiti potrebe u energiji, gradivnim i zaštitnim tvarima s ciljem kvalitetnijeg oporavka od bolesti.

U svim ostalim segmentima ispravnije je govoriti o pravilnoj, uravnoteženoj i dobro izbalansiranoj prehrani. S druge strane, riječ dijeta toliko je uvriježena u govoru, tekstovima, na webu, da kad se ukuca u tražilicu prikazat će se oko 669.000.000 rezultata!

Nutricionistički uravnotežen plan prehrane uključuje voće i povrće i nekoliko dnevnih obroka niskomasnih mliječnih proizvoda. Takav pristup preporuča odabir cjelovitih žitarica, nemasno meso, perad i ribu. Najveći naglasak je na značajno smanjenje soli,

Razlika između dijete i pravilne prehrane

Uz pravilnu prehranu dijeta nije nužno potrebna, osim ako se ne radi o bolesnicima koji imaju posebne dijete o kojima brinu dijetetičari i nutricionisti koji primjenjuju Standard za prehranu bolesnika NN 59/15 u kojima je opisano 50 različitih dijeta. Samo neke od tih dijeta zbog specifičnosti oboljenja za koja su namijenjene, imaju izostavljene određene skupine hrane ili nutrijente. Gotovo sve ostale imaju preporuku za unos  nutrijenta ili hranjivih tvari koje su bitne za naš organizam.

Tako ne postoji samo jedan način prehrane (dijete) kod šećerne bolesti. Stoga je najzahtjevniji dio plana liječenja za većinu oboljelih – što, kako i kada jesti, jer pristup mora biti individualno prilagođen. Dakle, sve najzahtjevnije dijete, kao i redukcijske dijete ne izostavljaju niti meso, niti masnoće, već je naglasak na što zdravijoj i kvalitetnijoj prehrani. Primjerice, nema dobre i okrepljujuće juhe bez dobrog i kvalitetnog povrća i mesa.

Sve prednosti pravilne prehrane – karta do zdravlja

Život i zdravlje ovise o vodi, kisiku i 40-tak esencijalnih elemenata koje unosimo hranom. Hrana se pretvara u energiju koju naše tijelo pohranjuje i iskorištava za svoje potrebe i tjelesnu aktivnost. Budući da ni jedna namirnica ne zadovoljava u potpunosti naše tjelesne potrebe važna je raznovrsnost da bi dobili sve potrebne hranjive tvari.

Najveći naglasak ove dijete je značajno smanjenje soli, po principu jelo začinite začinima, a ne solju

Stil života koji pruža zadovoljstvo ugađanjem s određenim vrstama hrane i pića, nije nužno negativan. Ali, uvijek na umu treba biti zdravstvena dobrobit ili pak posljedice na koje moramo računati. Određena žudnja za hranom proizlazi iz jednostavnih fizioloških ili psiholoških potreba i može se kontrolirati unosom određenih nutrijenata neophodnih organizmu. Jedna od najkompleksnijih načina prehrane je upravo prehrana po DASH principima (“Dietary Approaches to Stop Hypertension” – dijetetski pristup stop hipertenziji).

Upravo, ovakav način prehrane koji podrazumjeva hranu našu svakidašnju, može donijeti brojne dobrobiti zbog jednostavnosti praćenja zadanih preporuka, kako u javnom zdravstvu, tako i u kliničkoj praksi.

Što je, ustvari, DASH dijeta?

Kada govorimo o klasičnoj DASH dijeti, to je nutricionistički uravnotežen plan prehrane koji uključuje cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće, nemasno meso, perad, ribu te nekoliko dnevnih obroka niskomasnih mliječnih proizvoda. Nekoliko puta tjedno preporuča se manja količina orašastih plodova i sjemenki. U manjim količinama može se jesti crveno meso, slatkiši i masnoće, ali DASH dijeta je vrlo restriktivna na unosu zasićenih masti, kolesterola i ukupnih masti. Kada govorimo o šećernoj bolesti najčešći preporučeni energijski unos je od 1500 do 1700 kcal. Kako bi se zadovoljile potrebe za energijom i hranjivim tvarima važno je pravilno rasporediti hranu iz različitih skupina u skladu s određenim ukupnim dnevnim energijskim unosom.

DASH dijeta – prva preporuka za promjenu načina života

DASH dijeta je razvijena u istraživanju pod pokroviteljstvom Nacionalnog instituta za zdravstvo, a preporučuje ga Američka udruga za srce, Smjernice prehrane za Amerikance, a dio je i američkih smjernica za liječenje hipertenzije. Stručnjaci U.S. News & World Report za 2018. godinu opisali su i obradili 40 najpopularnijih dijeta te ih rangirali po njihovoj zdravstvenoj dobrobiti. Većina dijeta ustvari se odnose i na pravilan stil i način života. Kod svake od ovih vrsta prehrane uz preporuku povećanog unosa povrća, voća, kvalitetnih žitarica, mahunarki i ribe ima mjesta za dobro i kvalitetno meso, mliječne proizvode, složene ugljikohidrate, orašaste plodove, mirisne začine i sve ono što hranu čini dobrom i sigurnom.

Dijeta koja već 8 godina zauzima prvo mjesto, te je ocjenjena ukupno kao najbolja je upravo DASH dijeta. Ove godine proglašena je i najboljom dijetom za dijabetes, najboljom zdravom prehranom i najboljom dijetom za zdravlje srca. Promjene koje sugerira ova dijeta su promjene cjeloživotnog pristupa zdravoj prehrani kako bi pomogle u prevenciji i liječenju hipertenzije, ali su i u skladu s preporukama za sprečavanje osteoporoze, raka, bolesti srca, moždanog udara i šećerne bolesti.

Uravnotežena prehrana s manje soli

Istraživanja pokazuju da pridržavanje prehrambenih navika po načelima DASH prehrane pomaže u snižavanju krvnog tlaka, za što je prvenstveno ova dijeta i bila osmišljena. Nutricionistički uravnotežen plan uključuje voće i povrće i nekoliko dnevnih obroka niskomasnih mliječnih proizvoda. Takav pristup preporuča odabir cjelovitih žitarica, nemasno meso, perad i ribu. Najveći naglasak je na značajno smanjenje soli, po principu jelo začinite začinima, a ne solju. Osobe koje imaju problem s povišenim krvnim tlakom nije preporučljivo dnevno unijeti više od 2 g – 2,4 g natrija, odnosno 5 – 6 g soli.

Ovako smanjen unos soli u prehrani značajno može pridonijeti prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti kao što su šećerna bolest, srčanožilne, bubrežne i dr., a samim time i smanjenu smrtnost od srčanog i moždanog udara.

SAVJETI ZA SMANJENJE UNOSA SOLI

Osvijeste važnost smanjenja soli, i razgovarajte o tome s obitelji i ukućanima. Nakon nekog vremena, hrana s manje soli bit će ukusnija, jer će se bolje osjećati njen primarni okus.

Čitajte deklaracije na proizvodima, provjerite oznaku za usporedbu količine soli u različitim proizvodima hrane i pića te izaberite one s nižim udjelom soli.

Pripremite sami hranu kad god je to moguće.

Ograničite količinu dodavanja  soli u hranu prilikom kuhanja i pečenja.

Izbjegavajte dosoljavnje hrane za stolom, solenki je mjesto u kuhinjskom ormaru, a ne na stolu.

Začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.) umjesto soli.

Odaberite svježe meso, perad, i plodove mora, a ne panirane ili polu-pripremljene inačice.

Prednost uvijek dajte svježem ili smrznutom povrću.

Konzerviranu hranu uvijek uprvo isperate.

Odaberite nesoljene grickalice (kikiriki i sl.).

Za sendviče uvijek birajte integralni kruh, namaz i nareske s manje soli.

Kalij, kalcij, magnezij, vitamin D

Budući da glavninu soli dnevno unosimo hranom, jako je bitno birati kvalitetnije proizvode po sastavu s manjim udjelom soli (iznimno je važno čitati deklaracije). Uz ovakve proizvode dobro je kombinitrati hranu koja je izvor vlakana, kalija, kalcija i magnezija, a to je upravo povrće i voće. Unos voća i povrća može smanjiti rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, iako točan mehanizam njihovog djelovanja i dalje ostaje nejasan. Povećan unos hrane koja je izvor navedenih nutrijenata uzrokovat će veće izlučivanje natrija iz organizma. Kalij s natrijem regulira ravnotežu vode u tijelu.

Nekoliko velikih epidemioloških istraživanja dokazale su da je povećan unos kalija hranom povezan sa smanjenim rizikom i od moždanog udara. Adekvatan unos kalija za odrasle je 4,5 grama / dan. Međutim, dokazi ne ukazuju na to da oni s visokim krvnim tlakom trebaju uzimati nadomjestke kalija. Umjesto toga, treba konzumirati hranu bogatu kalijem, kao što su lisnato zeleno povrće, korjenasto povrće poput krumpira i mrkve, grahorice i voće svakodnevno. Bitan čimbenik u prevenciji visokog krvnog tlaka je dovoljno i pravovaljano izlaganje suncu zbog vitamina D. U tablici 1. navedena je vrsta hrane kao najbolji izvor vlakana, kalija, kalcija, magnezija i vitamina D prema prosječnoj porciji serviranja.

Autor: mag.spec.dipl.ing. Eva Pavić, sveučilišna specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane / Specijalna bolnica Sv. Katarina

Bezmesna dijeta – prednosti i nedostaci

Štitnjača.hr
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.