Mnogi podcjenjuju ozbiljnost anksioznosti, smatrajući je hirom ili razmaženošću. Kakva zabluda! Anksiozni poremećaji izazivaju psihičku napetost, tjeskobu, zabrinutost, uzrujanost i strah, koji su katkad toliko jaki da nanose duboke patnje i onemogućuju normalan život. Većinom se anksioznost (od lat. anxietas, što znači tjeskoba) javlja zbog stresa, ali neki ljudi imaju urođen poremećaj u mozgu, koji im proizvodi stanje tjeskobe i bez vanjskih podražaja.
Anksiozni poremećaji izazivaju psihičku napetost, tjeskobu, zabrinutost, uzrujanost i strah, koji su katkad toliko jaki da nanose duboke patnje i onemogućuju normalan život.
Anksioznost se ne može ukloniti odlukom, snagom volje ili autosugestijom. Najbrže protiv nje djeluju lijekovi iz klase benzodiazepina, no donose neugodne nuspojave, a nekim pacijentima izazivaju ovisnost. Zbog toga se više preporučuju antidepresivi s dodatnim smirujućim svojstvom, a benzodiazepini se propisuju samo kratkoročno. Ako iz bilo kojeg razloga niste ljubitelj tvorničkih lijekova, možda ćete biti skloniji prirodnim sredstvima protiv anksioznosti.
*
Simbol biljnog lijeka protiv anksioznosti – VALERIJANA
Valerijana (lat. Valeriana officinalis) je rašireno i neškodljivo sredstvo za smirenje živaca, koje se može nabaviti u ljekarnama. Ta biljka ima debelu i dugu, šuplju stabljiku iz koje rastu međusobno sučeljeni listovi te brojni cvjetovi suhog ploda. Naziv valerijana izveden je od latinske riječi “valere“, koja znači “biti jak i zdrav“. Korijen je s medicinskog stanovišta najzanimljiviji, kao sjedište ljekovitih tvari – valerijanske i kafeinske kiseline. Dok se suši, širi osebujan i prodoran miris, koji mnogima nije ugodan.
Valerijana je pouzdan i djelotvoran sedativ kojim se tretiraju uzrujanost, zabrinutost i poremećaji sna. Uz to, smiruje srce, opušta mišiće i povoljno djeluje na probavni sustav. U prošlosti se uzimala u obliku tinkture svježe ili sušene biljke, kao čaj ili u prahu, no danas ju je najprikladnije uzimati u obliku kapsula ili dražeja, koje ne posjeduju izražen miris korijena. U kapsulama se nalazi ekstrakt svježeg korijena, a sadrži hranjive tvari koje osnažuju živčani sustav i pomažu pri relaksaciji. Bitno je poštivati preporučene doze, jer bi prevelike mogle imati stimulativan učinak.
Cvijet patnje – PASIFLORA
Pasiflora (lat. Pasiflora incarnata) je još jedna dobro podnošljiva i učinkovita ljekovita biljka, koja donosi spokoj i navodi na zdrav san. Raste kao drveni čokot s cvjetovima, od sjevernog Meksika do južnog Brazila i sjeverne Argentine. Dobila je ime (u prijevodu cvijet patnje ili cvijet strasti) zbog sličnosti s biblijskim prizorom Kristova stradanja na križu. Kao i valerijana, pasiflora ublažava tjeskobu i zabrinutost te s njima povezane nesanicu, probavne smetnje i mišićnu napetost.
Prvi je put medicinski proučavana prije stotinjak godina, kad je pretpostavljeno da ima analgetska svojstva i da je u stanju spriječiti nesanicu. Uspavljujući učinak u razdobljima stresa i napetosti prvi je put dokazan dvadesetih godina prošlog stoljeća. Njezina je popularnost veća u Europi nego u Americi, a najčešće se primjenjuje u Velikoj Britaniji.
Za ljekovite pripravke koriste se različiti dijelovi biljke – cvjetovi, listovi i izdanci. Kad se uberu i sasuše na zraku, od njih se prave čaj, tinktura ili tekući ekstrakt. Europska farmakologija preporučuje pripravke pasiflore koji sadrže najmanje 0,8 posto flavonoida, sastojaka kojima duguje smirujući učinak. U biljnim se smjesama često kombinira s valerijanom, limunovim balzamom i drugim biljkama sedativnih svojstava.
*
Sušta suprotnost kavi: KAVA-KAVA
Kava-kava (lat. Piper methisticum) novije je zapadnjačko sredstvo protiv tjeskobe, ali je odavno poznato na otocima u Tihom oceanu. Želite li iskušati djelovanje kava-kave, imajte na umu da nema baš nikakve veze s biljkom i pripadajućim napitkom, koje na hrvatskom slučajno zovemo kava (lat. Coffea arabica). Kava-kava nešto je posve drugo po podrijetlu, izgledu, okusu i učincima, suprotnima stimulativnim učincima kave.
Ova grmolika biljka s gustim lišćem, visoka od dva do pet metara, raste na otocima u Mikroneziji i Polineziji. Starosjedioci otoka stoljećima upotrebljavaju tu biljku u vjerske, društvene i terapijske svrhe, a najčešće za podizanje raspoloženja i suzbijanje bolova. Iz njezina korijena pravi se napitak, koji se pije kao umirujuće sredstvo za religioznih obreda i plesa. I sam se korijen može žvakati, jer se i na taj način oslobađa aktivna tvar kava-kave.
Djelovanje kava-kave
Djelovanje te biljke zapadnjaci su otkrili 1768. zahvaljujući svjedočanstvu moreplovca i istraživača Jamesa Cooka o biljci koju pacifički urođenici uzimaju da bi postali vedriji i druželjubiviji. Prve kemijske analize sastojaka napravljene su 1860., no proizvodnja standardiziranog ekstrakta iz njezina korijena počela je tek 1990. Aktivni sastojci iz korijena kava-kave, kavalaktoni, djeluju na središnji živčani sustav tako da opuštaju, smiruju i donose duševno blagostanje. No, u preporučenim dozama ne uspavljuju, nego potiču intelektualnu aktivnost i sposobnost pamćenja i percepcije, uz uvjet da ekstrakt sadrži barem 70 posto kavalaktona. Ostali poželjni učinci kava-kave su opuštanje mišića, smirivanje grčeva i ublažavanje bolova.
Pripravci kava-kave nalaze se na tržištu u obliku kapsula, ekstrakta, tinkture, čaja ili kao dodatak u buteljiranim pićima. Ne preporučuje se uzimanje pripravaka kava-kave dulje od tri mjeseca bez prekida.
Ne samo antidepresiv: GOSPINA TRAVA
Gospina trava (lat. Hypericum perforatum) jedna od najpopularnijih ljekovitih biljaka korištenih za psihička stanja. Slavna je kao antidepresiv, ali ublažava i anksioznost. To je vrlo pogodno, jer anksioznost i depresija često dolaze zajedno. Podrijetlo vuče iz Europe, gdje raste na brojnim područjima u velikim količinama. Naziv perforatum (probušen) dobila je zato što se na njezinim listovima, kad su izloženi svjetlu, vide brojne tvorevine koje nalikuju na rupe.
Gospina trava protiv depresije i anksioznosti uzima se u kapsulama ili dražejama sa suhim ekstraktom, iako postoji i odličan čaj od njezina sušenog lišća. Za razliku od suhog ekstrakta, učinci čaja nisu klinički ispitani. Aktivne tvari gospine trave koje djeluju antidepresivno i anksiolitički su hipericin i hiperforin, na čije se koncentracije osobito pazi prilikom proizvodnje kapsula s njezinim suhim ekstraktom. Mehanizam djelovanja hipericina i hiperforina sličan je onome mnogih sintetičkih antidepresiva, utoliko što produljuju aktivnost neurotransmitera zaduženih za spokoj i dobro raspoloženje.
Osim protiv depresije i tjeskobe, gospina se trava u raznim oblicima rabi i protiv reumatizma, kašlja, prehlade i menopauzalnih tegoba. Od gospine trave pravi se i kantarionovo ulje, djelotvorno pri liječenju ozljeda i opeklina.
Kapsule i dražeje s gospinom travom mogu se nabaviti i u Hrvatskoj od domaćih i inozemnih proizvođača, a preporučene se doze kreću od 600 do rijetko propisivanih 1800 mg dnevno. Pripravci gospine trave tako se dobro podnose da je prilikom ispitivanja zabilježeno više neželjenih nuspojava kod članova kontrolne skupine, dakle pacijenata kojima je davan placebo, nego kod onih koji su uzimali gospinu travu. Nuspojava ipak ima, a najizraženije su mučnina i osjetljivost na svjetlo.
*
Ipak uz dozu opreza
Prirodna sredstva također su kemijski spojevi i ne treba imati iluziju da su bezopasna.
Sva spomenuta biljna sredstva moraju se koristiti pod liječničkim nadzorom, uz poseban oprez ako se istodobno uzimaju lijekovi ili više biljnih preparata.
Uz to, treba imati na umu da prije svega djeluju na blage i umjereno teške tegobe, dok su kod jače izražene anksioznosti ili depresije indicirane farmakoterapija i drugi medicinski zahvati.
Autor: Ozren Podnar, prof.
