25.5. – Svjetski dan štitnjače

Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom stopom karcinoma štitnjače u svijetu. Čak 10 slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje. Poražavajući je to podatak na današnji dan – Svjetski dan štitnjače. Obilježava se svake godine 25. svibnja, u sklopu Međunarodnog tjedna svjesnosti o bolestima štitnjače.

Cilj obilježavanje Svjetskog dana štitnjače je podizanje svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Inicijator obilježavanja Svjetskog dana bolesti štitnjače je Svjetska asocijacija udruga za bolesti štitnjače (Thyroid Federation International).

Svaka treća žena ima čvor u štitnjači, svaka deseta žena pati od nekog od poremećaja štitnjače, a hipotireoza je danas najčešći poremećaj funkcije štitnjače.

Zbog čega dolazi do problema u radu i bolesti štitnjače?

Štitnjača je mala žlijezda smještena na vratu ispod Adamove jabučice. U promjeru ima oko 5 cm, a nalazi se tik pod kožom. Sastoji se anatomski od dva režnja (lijevog i desnog), povezanih sa srednjim tanjim dijelom štitnjače koji se naziva vrat štitnjače (isthmus), tako da cijela štitnjača nalikuje slovu H ili krilima leptira.

Svaka osoba slučaj je za sebe, no ipak se ukazuje na pet glavnih uzroka problema sa šitnjačom: loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Za dijagnosticiranje bolesti koriste se: ultrazvuk štitnjače (color doppler ultrazvuk), odnosno cijelog vrata, zatim laboratorijski krvni testovi za otkrivanje poremećaja rada štitnjače, ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači i scintigrafija štitnjače. Postoje i dopunske pretrage koje se mogu koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače, a to su CT i MR štitnjače.

„To nisam ja – to je moja Štitnjača!“ prvoosnovana je i najaktivnija grupa na društvenim mrežama koja se bavi bolestima štitnjače i broji skoro 70.000 članova. Najveća smo zajednica oboljelih od bolesti štitnjače u Europi.

Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Problemi sa štitnjačom mogu biti od manjih, npr. povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, do po život opasnih tumora. Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu, premalu ili preveliku proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza, a premalo hormona do hipotireoze.

Bolesti štitnjače predstavljaju jedan od najraširenijih svjetskih javnozdravstvenih problema koji zahvaća značajan dio populacije u generativnoj i najproduktivnijoj dobi, osobito žene. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, utječu na svakodnevni život i aktivnosti, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života. Svaka treća žena ima čvor u štitnjači, svaka deseta žena pati od nekog od poremećaja štitnjače, pa je hipotireoza danas najčešći poremećaj funkcije štitnjače.

Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!

Važno je naglasiti da sami možemo utjecati na dugoročno zdravlje naše štitnjače, ali je uz dosta truda i pažnje potrebno promijeniti životni stil. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu i stvara više energije. Tijekom poslijepodnevnih sati smanjite intenzitet aktivnosti. Usmjerite se na ljude koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.

Prehrana

Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Prilagodite se potrebama svoga organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i vremenom se mogu promijeniti. Ritam hranjenja također je važno prilagoditi vlastitom bioritmu, a u prehranu uvesti namirnice bogate nutrijentima koji potiču sintezu i pretvorbu hormona štitnjače, poput joda, selena, željeza, cinka i omega masnih kiselina.

Namirnice koje biste svakako trebali uključiti u svoju prehranu, a koje ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje.

Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na dva do tri puta tjedno.

Izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice. Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, neki čajevi) te stimulanse kao što su pušenje i alkohol.

Povećajte unos prehrambenih vlakana jer su osobe oboljele od hipotireoze sklone slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice.

Ako pušite – pokušajte postupno smanjiti broj cigareta u danu, preporuka je u konačnici prestanak pušenja.

Povećajte unos vode jer slab rad štitnjače izravno utječe na metabolizam. Za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8 do 12 čaša vode.

Tjelesna aktivnost

Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Posebno obratite pažnju da treninzi ne budu prenaporni. Važno je  vježbati do maksimalno 70% pune snage. Sve iznad toga je preveliki napor, izazvat će dodatno iscrpljivanje organizma. Krenite s laganim vježbama, šetnjom, nordijskim hodanjem, vožnjom bicikla, aerobikom, jogom… Polako povećavajte vlastitu izdržljivost i snagu. Preporučuje se 30 do 45 minuta dnevno tjelovježbe.

Ukoliko se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo 10 minuta dnevno i rezultati neće izostati. Ne samo da ćete tako ubrzati metabolizam i smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu, nego ćete i ojačati imunološki sustav, ojačati muskulaturu, popraviti raspoloženje. A doprinijet ćete i očuvanju mentalnih sposobnosti i pamćenja u starijoj dobi.

Stres – naučite upravljati stresom kako ne bi stres upravljao vašim zdravljem!

Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja. Neučinkoviti načini s kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom.

Iako ne možemo izbjeći stresne situacije, važno je razviti dobre načine suočavanja sa stresom, kako bismo umanjili negativne učinke stresa na organizam. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, dovoljno vremena posvećivati sebi i svojim potrebama. Važno je i slušati poruke koje nam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima, koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema.

Simptomi bolesti štitnjače – prepoznajte ih na vrijeme!

Štitnjača ne štiti – napada i slavne

Štitnjača.hr
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.