Šećer u krvi ili glukoza, primarni je šećer koji ulazi u tijelo putem hrane koju jedemo. Kao izvor energije za tijelo, osigurava hranjive tvari za organe, mišiće i živčani sustav. Glukoza ulazi u krvotok kroz tanko crijevo nakon konzumiranja ugljikohidrata. Gušterača zatim proizvodi inzulin koji pomaže u održavanju razine šećera u krvi, pretvarajući višak glukoze u glikogen i šaljući je u jetru na skladištenje.
Do neravnoteže šećera u krvi dolazi kada naš šećer u krvi izađe iz normalnog, postojanog raspona. Obično do toga dolazi zbog konzumiranja hrane s visokim udjelom ugljikohidrata koja povećava razinu šećera u krvi prije nego što on brzo padne.
Kada konzumiramo velike količine šećera – često u obliku hrane s visokim udjelom ugljikohidrata kao što su deserti, žitarice i škrobno povrće – gušterača mora otpustiti veće količine inzulina kako bi ponovno spustila razinu šećera u krvi. Ti skokovi inzulina mogu uzrokovati prenizak pad razine šećera u krvi, što zatim uzrokuje želju za hranom bogatijom ugljikohidratima. Ovo pokreće ciklus ispočetka dok se razina šećera u krvi izmjenjuje iz visoke u nisku, stvarajući stres u tijelu.
Uobičajeni simptomi neuravnotežene razine šećera u krvi uključuju hormonske probleme, umor, depresiju, tjeskobu, nesanicu, lošu funkciju mozga i kroničnu bol.
Ovi su simptomi nažalost prečesti u našem društvu. Jedan od razloga za to je što su prerađeni ugljikohidrati desetljećima bili u osnovi prehrambene piramide. I danas je prevelik naglasak na ugljikohidratima u prehrambenoj kulturi, unatoč činjenici da su oni zapravo jedini makronutrijent koji nije potreban za preživljavanje!
Dovoljno kvalitetnog sna važno je za ravnotežu šećera u krvi i osjetljivost na inzulin.
Kako neravnoteža šećera u krvi utječe na Hashimoto?
Istraživanja su pokazala da do 50 posto osoba s Hashimotom ima intoleranciju na ugljikohidrate. To znači da je, kada se konzumira obrok s visokim udjelom ugljikohidrata, vjerojatno da će razine šećera u krvi brzo porasti. To će dovesti do niskih razina šećera u krvi (reaktivna hipoglikemija), kao i do osjećaja nervoze, vrtoglavice, tjeskobe i umora .
Neravnotežu šećera u krvi mnogi opisuju kao „dolijevanje ulja na vatru“ kod autoimune bolesti štitnjače. Razina šećera u krvi i štitnjača, naime, blisko su povezani. Znanstvena je činjenica da pacijenti s dijabetesom imaju do tri puta veću vjerojatnost razvoja poremećaja u radu štitnjače. Ta je korelacija velikim dijelom posljedica činjenice da povećani stres može uzrokovati oštećenje štitnjače. Kada razina šećera u krvi stalno varira, tijelo te promjene doživljava kao kronični stres.
Kada su nadbubrežne žlijezde (žlijezde odgovorne za otpuštanje hormona stresa) pod stresom, otpuštaju višak hormona kortizola. To također može dovesti do povećane proizvodnje upalnih proteina koji su povezani s pojačanim imunološkim odgovorom. Ovaj obrazac na kraju dovodi do promijenjenog otpuštanja kortizola. A to može dovesti do brojnih simptoma, uključujući kronični umor, promjene raspoloženja i povećana antitijela štitnjače. (Oslabljene nadbubrežne žlijezde također mogu oslabiti štitnjaču!)
Zato treba poraditi na stabilizaciji šećera u krvi kako bi se nadbubrežna žlijezda zaštitila od prekomjernog stresa.
Kako ćete znati je li vam šećer u krvi izvan ravnoteže?
Ako vam je dijagnosticiran dijabetes ili predijabetes, vjerojatno ćete znati da vam šećer u krvi nije u ravnoteži. Imate li Hashimoto, abnormalnosti šećera u krvi su vrlo česte, a mnoge osobe s Hashimotom će imati hipoglikemiju (nisku razinu šećera u krvi) u ranim fazama. Hipoglikemija je rani faktor rizika za razvoj dijabetesa. Također pogoršava Hashimoto i druga autoimuna stanja.
Evo nekoliko simptoma niske i visoke razine šećera u krvi. Imajte na umu da su ovo općeniti popisi simptoma koji bi vam trebali pomoći u rješavanju svakodnevnih promjena u razini šećera u krvi i stabilizirati promjene šećera u krvi. Međutim, to su također i simptomi dijabetesa. Imate li stalne i/ili ozbiljne simptome ove prirode, ali vam još nije dijagnosticiran dijabetes, posjetite liječnika što je prije moguće kako biste se testirali.
Simptomi niske razine šećera u krvi:
- žudnja za slatkom hranom
- razdražljivost ako se propuštaju obroci
- konstantan osjećaj gladi
- ovisnost o kofeinu
- potreba za hranom za ublažavanje umora
- osjećaj drhtavice i/ili nervoze
- osjećaj uznemirenosti
- zaboravljivost
- zamagljen vid
- mentalna magla
- hladni ekstremiteti
Simptomi povišene razine šećera u krvi:
- umor nakon jela i općenito
- stalna glad
- žudnja za slatkom hranom koja ne nestaje nakon što je se konzumira
- obavezan desert nakon jela
- opseg struka jednak ili veći od obujma kukova
- učestalo mokrenje
- povećan apetit i žeđ
- poteškoće s gubitkom težine
Ispitivanje reaktivne hipoglikemije
Ako ste skloni dramatičnim promjenama šećera u krvi odmah nakon jela, možda imate reaktivnu hipoglikemiju. Reaktivna hipoglikemija je abnormalna reakcija prekomjernog lučenja inzulina kao odgovor na jelo. Obično se karakterizirana kao “pad šećera” uzrokovan naglim skokom, a zatim padom inzulina. S reaktivnom hipoglikemijom, neobični obrasci inzulina mogu se nastaviti čak i nakon što se obrok probavi.
To se može dogoditi nakon obroka s visokim udjelom ugljikohidrata. No, neke osobe mogu imati hipoglikemijski odgovor i na hranu s niskim udjelom ugljikohidrata. Pad šećera u krvi obično se javlja sat do četiri sata nakon jela. Ako razina šećera u krvi padne ispod 70 mg/dL tijekom razdoblja od četiri sata, to može biti znak da imate reaktivnu hipoglikemiju.
Simptomi su slični navedenim simptomima niske razine šećera u krvi, a također mogu uključivati i:
- probleme sa spavanjem
- lupanje srca
- umor
- znojenje/valunzi/vrućina
- glavobolja
- depresija
- crvenilo ili bljedilo
- povećan apetit
- mučnina, povraćanje
- napadaj panike
- naleti vrućine
- anksioznost
- konverzacijski problemi
- dezorijentiranost
Niska razina šećera u krvi uobičajena je kod osoba s hipotireozom, kao i reaktivna hipoglikemija. Zanimljivo je da Helicobacter pylori može biti okidač za oboje.
Možete se jednostavno testirati na reaktivnu hipoglikemiju pomoću pribora za mjerenje glukoze u krvi koji se prodaje bez recepta, a koji koristi mali ubod u prst za uzimanje uzorka krvi.
Za testiranje slijedite ove upute:
Nakon najmanje 10 sati gladovanja provjerite šećer u krvi prije nego što pojedete svoj prvi obrok u danu.
Pojedite obrok s uobičajenom porcijom ugljikohidrata.
Zabilježite sve što ste pojeli u dnevnik.
Ponovite testiranje svakih 30 minuta i tako ukupno četiri sata.
Ponovite ako je potrebno i za testiranje druge hrane.
Još jedan odličan alat za praćenje razine šećera u krvi je kontinuirani monitor glukoze (CGM). Ovo je mali senzor koji stavljate na stražnju stranu ruke. Mjeri i pohranjuje očitanja glukoze tijekom dana, čemu možete pristupiti putem aplikacije na telefonu. Želite li dobiti opću sliku o razinama šećera u krvi i načinu na koji različita hrana utječe na njih, CGM je izvrsna opcija. Također uklanja gnjavažu stalnog bockanja prsta.
Različita hrana može izazvati različite reakcije. Pretpostavka je da je to uvelike povezano s našom jedinstvenom mješavinom genetike, zdravstvenog stanja, mikrobne ravnoteže, probavnih enzima i hranjivih tvari koje određuju kako “obrađujemo” svaku jedinstvenu molekulu hrane.
Čimbenici koji mogu utjecati na neravnotežu šećera u krvi
Možda ste izloženi većem riziku od neravnoteže šećera u krvi ako imate određena popratna stanja, uključujući sljedeće:
Metabolički sindrom
Metabolički sindrom je skupina simptoma koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.
Može se dijagnosticirati kada su prisutna tri ili više čimbenika:
- niske razine lipoproteina visoke gustoće (HDL)
- abdominalna pretilost (s povećanjem masnog tkiva u srednjem dijelu)
- inzulinska rezistencija (visoka glukoza natašte)
- visoki krvni tlak
- visoki trigliceridi
Imate li samo jednu od simptoma s ovog popisa, to ne znači da ima metabolički sindrom. Međutim, svaki simptom povećava rizik od dijagnoze metaboličkog sindroma.
Dijabetes tipa 2
Dijabetes se javlja kada tijelo ne proizvodi ili ne reagira na inzulin — hormon koji regulira šećer u krvi. Kod dijabetesa tipa 2, stanice unutar tijela imaju smanjeni odgovor na inzulin. Šećer u krvi (glukoza u krvi) primarni je izvor goriva za tijelo i ulazi u krvotok kroz tanko crijevo, nakon što se konzumiraju ugljikohidrati. Bez odgovarajuće doze inzulina, tjelesne razine glukoze u krvi ostaju povišene. S vremenom stvaraju niz simptoma u tijelu, poput srčanog udara, moždanog udara i oštećenja bubrega, koji mogu postati opasni po život.
Sindrom policističnih jajnika (PCOS)
Sindrom policističnih jajnika kod žena često se dijagnosticira prema dva od tri sljedeća kriterija: hiperandrogenizam (višak androgenih hormona), ovulacijska disfunkcija i cistični jajnici. Često je to dijagnoza isključenja, što znači da se druga povezana stanja moraju isključiti prije postavljanja dijagnoze PCOS-a.
PCOS uzrokuje simptome kao što su:
- neredoviti menstrualni ciklusi
- inzulinska rezistencija
- hirzutizam (dlake na određenim mjestima, poput lica)
- akne
- ćelavost (kod žena)
- izostanak novulacije
Mikrobiom crijeva
Naša prehrana, baš kao i naš mikrobiom, hranjive tvari i toksično opterećenje pridonose neravnoteži šećera u krvi. Nekoliko je važnih potencijalnih uzroka koji mogu biti pokretači i za Hashimoto i za probleme sa šećerom u krvi.
Naš crijevni mikrobiom snažan je tjelesni sustav. Studije su pokazale da sastav stanovnika naših crijeva može odrediti naš status hranjivih tvari, kao i koliko i koje vrste kalorija sagorijevamo. Osim toga, naš mikrobiom može utjecati i na razinu šećera u krvi.
Šećer može biti temeljni uzrok crijevne neravnoteže, jer nas prehrana bogata šećerom čini osjetljivijima na crijevne infekcije poput Candide. Nedavna istraživanja to i potvrđuju. Kod različitih istraživanja na osobama s dijabetesom rezultati su pokazali da okoliš s visokim sadržajem šećera potiče prekomjerni rast kvasca i plijesni.
Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da same crijevne infekcije/kolonizacije mogu pridonijeti problemima šećera u krvi.
Candida
Iako svi imamo Candidu albicans u našoj crijevnoj flori u različitim količinama, može nastati problem kada dođe do neravnoteže između Candide i drugih mikroorganizama u tijelu. Kada se to dogodi, Candida se smatra patogenom infekcijom. Osim probavnih simptoma, infekcija Candidom također može utjecati na razinu inzulina. Jedna je studija pokazala da Candida može izazvati povišenu razinu lučenja inzulina, što povećava rizik od razvoja dijabetesa.
Helicobacter pylori
Helicobacter pylori (H. pylori) također je crijevna infekcija koja može biti okidač za Hashimoto. Ukopava se u sluznicu želuca i luči ureazu, koja neutralizira želučanu kiselinu. Ovaj nusproizvod je toksičan za epitelne stanice (stanice koje oblažu površinu crijeva), što dovodi do oštećenja stanica, poremećaja uskih spojeva i upale. Također se pokazalo da osobe s H. pylori često imaju simptome hipoglikemije, kada šećer u krvi padne prenisko. To može rezultirati simptomima poput omamljenosti, mentalne magle i drhtavice.
Jedno je istraživanje pratilo 12 osoba s H. pylori i mjerilo njihove odgovore na inzulin u serumu nakon obroka, razine glukoze u plazmi nakon obroka te broj i težinu postprandijalnih simptomatskih hipoglikemijskih (PSH) napada, prije i nakon liječenja H. pylori. Znanstvenici su otkrili da su se inzulinski odgovori i glukoza nakon obroka značajno smanjili nakon iskorijenjivanja infekcije. Također su pratili pacijente mjesec dana nakon tretmana i otkrili da su se broj i ozbiljnost PSH napada značajno smanjili.
Prirodno kontrolirajte razinu šećera u krvi
Većina osoba s Hashimotom i neravnotežom šećera u krvi (kojima nije dijagnosticiran dijabetes i nemaju ozbiljne simptome) može stabilizirati svoj šećer u krvi jednostavnim promjenama u prehrani i načinu života i neće morati koristiti lijekove, kao što je slučaj kada problemi s šećerom u krvi napreduju do inzulinske rezistencije i dijabetesa. Dijabetičari također mogu imati koristi od promjena načina života, ali će možda trebati intenzivniji plan funkcionalne medicine koji je izvan dosega ovog članka, kako bi uspostavili ravnotežu.
Promjene načina života za uravnoteženje razine šećera u krvi
1. Vježbanje
Redovita tjelovježba pomaže tjelesnim stanicama da postanu osjetljivije na inzulin. To nam može pomoći da izbjegnemo inzulinsku rezistenciju i smanjimo simptome oboljele štitnjače. Glukoza je primarni izvor goriva za naše mišiće, a kada se bavimo umjerenom tjelovježbom, poput hodanja, naši mišići izvlače više glukoze iz krvi. Osim toga, naše stanice postaju osjetljivije na inzulin povećanjem broja receptora, dopuštajući da više glukoze uđe u stanice umjesto da ostane u krvi. S vremenom te promjene mogu sniziti razinu šećera u krvi.
Tjelovježba može pomoći u ravnoteži razine kortizola i šećera u krvi. Međutim, za one s hipoglikemijom, važno je biti oprezan kada je u pitanju naporna tjelovježba, jer ona može pogoršati ili čak izazvati hipoglikemijske reakcije. Naporna tjelovježba može uzrokovati povećanu proizvodnju kortizola. A to, zauzvrat, može povisiti razinu šećera u krvi. Dakle, ako se osjećate lošije nakon vježbanja, to bi mogao biti razlog.
Ako ste zabrinuti zbog neuravnotežene razine šećera u krvi, preporučujem vam da lagano vježbate. Kako bismo izbjegli hipoglikemijsku reakciju, ali i radili na uspostavljanju ravnoteže šećera i kortizola u krvi, odlične su blage vježbe poput hodanja, plivanja i joge. Sve su to sjajni načini da uključite više tjelovježbe u svoj dan bez dodatnog stresa za tijelo.
2. Hidratacija
Pijenje dovoljno vode može pomoći u održavanju uravnotežene razine šećera u krvi, pomažući bubrezima da izbace višak šećera u krvi kroz urin. Imajte na umu da su voda i drugi nekalorični napici najbolji, dok pića zaslađena šećerom podižu razinu glukoze u krvi. Dodavanje nekih elektrolita također može pomoći u održavanju normalne razine hidratacije.
Studija provedena na zdravim odraslim osobama s razinom šećera u krvi unutar normalnog raspona, otkrila je da se s povećanjem unosa vode smanjuje rizik od razvoja hiperglikemije (visoke razine šećera u krvi). Dehidracija je često povezana s problemima nadbubrežne žlijezde. Dakle, hidratacij@ može imati dvostruki učinak: pomoć u održavanju ravnoteže nadbubrežne žlijezde i šećera u krvi!
3. Spavanje
Dovoljno kvalitetnog sna važno je za ravnotežu šećera u krvi i osjetljivost na inzulin. Manjak sna utječe na metaboličke hormone, uključujući hormon rasta (somatotropin) i podiže razinu kortizola. Ove hormonalne neravnoteže mogu poremetiti razinu inzulina, dok također povećavaju apetit i želju za hranom krcatom ugljikohidratima što će dodatno povećati oscilacije šećera u krvi.
Helicobacter pylori: kako se zarazimo i što poduzeti
Ravnoteža na tanjuru znači i prevenciju dijabetesa
Nedostatak sna povećava rizik od pretilosti i dijabetesa
