Svako godišnje doba, a posebice zima s vjetrom, mrazom i vlagom, vrlo intenzivno opterećuje kožu. Takvi specifični uvjeti zahtijevaju posebnu pripremu za njegu kako bismo spriječili neugodne posljedice. Temperaturne promjene (toplo – hladno, nagli ulazak izvana u zagrijane prostore i obrnuto), dulji boravak u zatvorenim i zadimljenim prostorima, vjetar, hladnoća i varljivo slabo zimsko sunce obično izazivaju pojačano isušivanje, a katkad i jača oštećenja kože. Najizloženiji dijelovi na koži su lice, vrat i ruke, a najosjetljiviji usne, nos i uši.
Posljedice hladnoće na koži
Kao posljedica utjecaja vjetra te oštrog i hladnog zraka, koža se pojačano isušuje i ljušti. Stjenke kapilara pod utjecajem hladnoće se stisnu, pa koža poprima crvenu, katkad ljubičastu boju. Kao posljedica isušivanja javlja se i neugodan svrbež, koji kožu dodatno iritira.
Iako je zanemariv toplinski utjecaj sunca u zimskim uvjetima, nikako ne smijemo zanemariti ultraljubičasto zračenje. Ono je u višim, planinskim predjelima mnogo intenzivnije i jače. Osobito je jako kad smo na snijegu, zbog refleksije sunčevih zraka o snježnu bijelu plohu. Zato moramo biti itekako svjesni mogućnosti oštećenja kože, čak intenzivnijih nego ljeti.
S obzirom na individualne razlike, važno je istaknuti da svaka koža ima različitu toleranciju na hladnoću. To znači da je neki ljudi mogu prilično dobro podnositi. A drugi na nagle promjene temperature mogu reagirati alergijskom reakcijom u obliku urtikarije. Stoga je prije izlaganja zimskim uvjetima bitno pripremiti kožu specifičnim tretmanima i pravodobno je zaštititi preparatima. Ti preparati moraju biti prilagođeni individualnoj strukturi i tipu kože.
Koži prijeko potrebna vlažnost
Osnovna zadaća prije zime je ojačati hidrolipidni i rožnati sloj kože, koji se zbog izloženosti hladnoći, vjetru i ostalim agensima tijekom zimskih mjeseci oštećuje te dovodi do gubitka vlage i masnoće. Jačanjem hidrolipidnog sloja koža postaje otpornija na vanjske čimbenike, a samim time i manje reaktivna. Kako se ne bi oštetio hidrolipidni sloj, koži treba osigurati dovoljno vlage nanošenjem hidratantnih maski, krema i seruma, odnosno specifičnim hidratizirajućim tretmanima koji dubinski opskrbljuju kožu vlagom te direktno potiču i pospješuju stvaranje kolagena i elastina.
Izvanredni ovlaživači kože i tvari koje vrlo brzo nadoknađuju nedostatak vode su alge, hijaluronska kiselina, fosfolipidi i sfingolipidi, čija je uloga ujedno obnavljanje oštećene stanične membrane i sprječavanje gubitka vlage iz kože. Alge su i izvanredan izvor minerala bakra, cinka, magnezija i natrija, koji djeluju na samu strukturu kože, pa uz učinak hidratizacije pospješuju regeneraciju kože te jačaju tonus i napetost.
Nakon hidratacije, kožu treba nahraniti i vitaminizirati. To podrazumijeva upotrebu preparata na bazi esencijalnih masnih kiselina, ceramida, retinola te vitamina E i drugih oligoelemenata koji su deficitarni u koži. Sami tretmani i preparati primjenjuju se ovisno o trenutačnom stanju kože. Da bi te supstancije što bolje prodrle do dermisa, prethodno valja napraviti dobar peeling, mehanički je očistiti, a zatim potaknuti mikrocirkulaciju pomoću ručne masaže i različitih elektroterapijskih i vakuum metoda. One će očvrsnuti kožu, poboljšati joj elasticitet i tonus, te omogućiti dubinsku opskrbu stanica hranjivim supstancijama i kisikom.
Koža se hrani iznutra
Ne smijemo zaboraviti da je i prehrana vrlo bitan segment pripreme kože iznutra. Zato hrana mora biti bogata mineralima, vitaminima i esencijalnim tvarima koje osiguravaju nesmetano odvijanje metaboličkih procesa i podižu imunitet cijelog organizma, pa tako i same kože.
Preporučuje se konzumiranje što više svježeg voća i povrća bogatog željezom i vitaminom C, koji snaže imunitet. Oni koži osiguravaju svjež i zdrav izgled, poboljšavaju elasticitet i tonus krvnih žila, štite ih te sprječavaju njihovo oštećenje i pucanje prilikom izlaganja velikim temperaturnim promjenama. Svakako se preporučuje i konzumacija orašastih plodova, poput badema, lješnjaka, oraha i sjemenki bundeve bogatih vitaminom E i nezasićenim masnim kiselinama. Oni štite kožu od slobodnih radikala i umanjuju štetno djelovanje ultraljubičastih zraka i ostalih štetnih čimbenika.
Danju zaštita – noću hidratacija
Tako pripremljena koža, izvana i iznutra, bolje će odoljeti zimskim uvjetima i manje će biti sklona alergijskim reakcijama. Dok smo na snijegu, direktno izloženi ekstremnim uvjetima – hladnoći, vjetru i ultraljubičastom zračenju – kožu je tijekom dana poželjno zaštititi cold kremom s visokim zaštitnim faktorom. Baza takvih krema je pčelinji vosak koji na koži stvara tanki zaštitni film i štiti je od isušivanja i pucanja. U tim uvjetima nije preporučljivo koristiti hidratantne kreme, jer se na niskim temperaturama u njima smrzavaju molekule vode i stvaraju oštre kristaliće koji dodatno iritiraju i oštećuju kožu, te dovode do njezina pucanja i još jačeg isušivanja. Pritom se vrlo često javljaju neugodan svrbež, crvenilo i žarenje. Stoga hidrataciju preporučujemo navečer, prije spavanja, kako bi koža tijekom noći obnovila hidrolipidni sloj.
Nakon povratka sa zimovanja koži treba što više specijalnih dubinskih tretmana, hidratantnih krema, seruma i maski, ali i preparata s anti-aging učinkom, kako bi se izbjeglo pojačano stvaranje bora i starenje kože zbog izloženosti ekstremnim uvjetima.
Autorica:
