Na kožu, naš najveći organ, nagli stres, baš kao i onaj dugotrajni, ostavljaju svoje tragove. Nagle promjene na koje ukazuje akutni stres su znojenje, nakostriješenost dlačica, bljedoća ili žarko crvenilo lica. Prolaskom stresa ove promjene prolaze i koža se vraća u svoje normalno stanje. U dugotrajnom stresu koža se malo po malo mijenja. Kronični stres potiče upalu u koži jer aktivira niz upalnih medijatora i time oslabljuje kožnu barijeru. Sve promjene uzrokovane dugotrajnim stresom su vidljive i vrlo često još dodatno opterećuju osobu. To ponekad može biti prištić koji osobu uporno grebe i koji ne prolazi, pa sve do pojave psorijaze ili neke druge kronične kožne bolesti. Djelovanjem dugotrajnog stresa koža je oslabljena i mijenja svoj ph, pa je time podloga dermatitisu tj. upali i sekundarnim infekcijama. One mogu biti bakterijske, virusne ili gljivične.
Oštećenjem kožne barijere mogu se aktivirati dermatološki problemi kao što su psorijaza, kontaktni dermatitisi, atopijski dermatitis.
Oštećena koža je neotporna koža
Koža je veliki imunološki organ. Djelovanje dugotrajnog stresa mijenja imunološku funkciju kože, a posljedica je njeno slabljenje. Putem osjetilnih tjelešaca koji se nalaze u njoj, koža djeluje kao veliki osjetilni organ. Putem tih tjelešaca koža šalje mozgu informacije što se s nama događa u vanjskom svijetu. Takve su informacije mnogobrojne i daju mozgu dojam kako se osjećamo u vlastitoj koži.
Ako je koža oštećena, ona nije više otporna na vanjske utjecaje. Oštećenjem kožne barijere mogu se aktivirati dermatološki problemi kao što su psorijaza, kontaktni dermatitisi, atopijski dermatitis. U prvi mah reagiraju najosjetljiviji dijelovi tijela, kao što je područje okolo usana, očiju, lice i šake. No, kritično je ako je koža oštećena na velikim površinama.
U početnim promjenama kronični stres se na koži može očitovati kao suhoća kože i jaka osjetljivost na uobičajenu njegu lica i na sve do tada korištene kozmetičke proizvode. Koža burno reagira na najmanji podražaj. Djeluje suho, bez sjaja, uz manje ili više vidljivo ljuskanje. Zbog vrlo često nesanice koja prati ovo stanje, lice ima podbuhli izgled s tamnim podočnjacima. Lice djeluje starije jer su bore izraženije. Kosa je vrlo često suha, neukrotiva i strši na sve strane. Može nastati i uporna urtikarija i vrlo često dugotrajno ispadanje kose. Vrlo čest je i herpes na usnicama ili drugdje na tijelu.
Kako postupati s kožom izloženom kroničnom stresu?
S takvom kožom treba postupati blago na način da se koža ujutro i navečer očisti blagim sredstvima koje mogu biti u obliku gela ili sindeta. Nikako se ne preporučuju agresivni pilinzi kako se ne bi potaknula dodatna upala kože. U njezi lica pomažu nježne dermokozmetičke kreme i serumi koji sadrže probiotike, a novost su u svijetu dermokometike. Hidratantne blage kreme tijekom dana vratit će u kožu vlagu, dok se kreme bogatije teksture preporučuju navečer.
Za njegu tijela djelotvorni su losioni koji sadrže ureu, ceramide, hranjive ulje i lipide. Ako su dermatitisi na sve navedeno otporni, potrebno je potražiti pomoć dermatologa kako bi se vidjelo radi li se o reakciji kože na stres ili je nešto drugo u pitanju. U slučaju kada je izraženo djelovanje stresa na kožu, ali i obrnute situacije kada dermatološki problem djeluje na psihičko stanje osobe, potrebno je zajedničko djelovanje dermatologa i psihologa kako bi se problem riješio i na taj način pomoglo i koži da ozdravi i da se poboljša psihičko stanje osobe. Sve to zahtijeva strpljenje i od strane pacijenta, kao i zajedničko djelovanje psihologa i dermatologa.
Autorica: mr.sc. Klaudija Šebetić, dr. med. spec. dermatovenerolog
Dr. Nevia Delalle: Koža lica u pedesetima
