Savjeti o njezi kože za zdravstvene radnike

Zdravstvenim radnicima koji rade u COVID jedinicama izuzetno je važno održavati mentalno zdravlje na što višoj razini, a ono počinje brigom o samome sebi – krenuvši od najvećeg organa.

Njega kože u najzahtjevnijim uvjetima rada može biti vrlo problematična. Potreba za nošenjem specifične zaštitne opreme izlaže kožu ekstremnim uvjetima. Transepidermalni gubitak vode u koži je u ovakvim uvjetima pojačan, a korištenje antiseptika i pranje ruku vrlo agresivnim sredstvima dodatno dovodi do uklanjanja zaštitnog epidermalnog lipidnog sloja. Posljedično dolazi do zatezanja kože, osjećaja suhoće i iritacije s postupnim prelaskom u fazu razvoja pravih ekcema te potom i rana i erozija.

Dodatna otežavajuća okolnost je i činjenica da njega kože zbog specifičnosti nošenja zaštitne opreme i adekvatne zaštite nije jednostavna s obzirom da nije moguće koristiti premasne formule i aplicirati klasičnu neutralnu njegu. Tako se prilikom svakodnevne njege kože preporučuje odabrati nemasne formule, koje omogućuju brzu resorpciju bez stvaranja masnog i okluzivnog sloja. Takvi preparati se uglavnom temelje na laganim teksturama poput emulzija, gelova i fluida.

Sredstva za epitelizaciju

S obzirom na povećanu učestalost iritativnih poremećaja kože prilikom višesatnog nošenja zaštitne opreme, preporučuje se koristiti prvenstveno sredstva za epitelizaciju. Takvi preparati su pH neutralni, sadrže brojne antioksidanse, protuupalne tvari koje ograničavaju razvoj patogenih bakterija te hijaluronsku kiselinu i faktore rasta koji značajno ubrzavaju fazu cijeljenja. Njih je potrebno aplicirati što je češće moguće do potpunog zacjeljivanja promjena na koži koje mogu biti različitog karaktera, od crvenila, perutanja i ekcema pa sve do otvorenih rana ili dubokih ragada.

Terapija

Naravno, u slučaju ekcema ili težih upalnih stanja kože potrebno je uvesti lokalnu kortikosteroidnu ili antibiotsku terapiju, prema preporuci dermatologa. Neutralna terapija ima veliku korist u samoj prevenciji stanja, kao što je i dodatna pomoć uz diferentnu kortikosteroidnu terapiju, no ne može sanirati teže kliničke slike. Važna je pravovremena reakcija u terapijskom smislu kako bi se smanjila mogućnost razvoja kroničnih iritativnih stanja kao i eventualnih alergijskih kontaktnih dermatoza. Općenito govoreći, iritativna stanja kod kože su češća tijekom zimskih mjeseci, s obzirom da vjetar i niske temperature pojačavaju suhoću kože.

Također određena stanja kože poput atopijskog dermatitisa, netolerantne kože ili rozaceje već fiziološki imaju smanjenu rezervu lipida u koži te će i pogoršanja i pojava iritacije nastupiti brže i klinička slika će biti izraženija. Pri tome, veliki broj ljudi u općoj populaciji ima ove dijagnoze i često nije ni svjestan da ima kožu koja zahtijeva nešto drugačiju terapiju i njegu.

Kako izbjeći ponovno pogoršanje stanja

Kada govorimo o terapiji, korištenje lokalnih kortikosteroida se može ponavljati uz obavezne stanke od 3 do 4 tjedna između korištenja. Uvijek se savjetuje da bude pod kontrolom dermatologa, pogotovo ako se radi o regijama kao što su lice i vrat gdje je potrebno imati na umu brži razvoj eventualnih nuspojava lokalne kortikosteroidne terapije kao i pravilan odabir samog preparata.

Općenito, kod liječenja je važno provesti terapiju u ukupnom trajanju, koju je odredio dermatolog. Ovo treba naglasiti s obzirom na to da se terapija obično samoinicijativno subdozira, djelomično zbog kortikofobije i straha od razvoja nuspojava koji je potpuno neutemeljan ako se ovi lijekovi koriste razumno i racionalno, a djelomično jer se i oporavak i cijeljenje te ukupno poboljšanje kliničke slike opažaju brzo nakon uvođenja terapije.

Međutim, ako se već nakon 2-3 dana opazi poboljšanje u statusu kože, lokalnu terapiju je svejedno potrebno provesti u ukupnom trajanju, jer je subklinčki poremećaj još prisutan te će u suprotnom recidiv i ponovno pogoršanje kožnih promjena nastupiti vrlo brzo. Ako je potrebno korištenje lokalnih kortikosteroidnih pripravaka na koži lica, bitno je posavjetovati s dermatologom, s obzirom da u podlozi mogu biti određene dermatoze koje mogu loše odreagirati na primjenu kortikosteroida. Također treba pripaziti da korištenje nije preučestalo i predugo zbog opasnosti od razvoja steroidnog dermatitisa.

Koristite sindete umjesto sapuna

U svakodnevnoj njezi kože potrebno je obratiti pažnju na pranje kože, pri tome prilikom tuširanja treba izbjegavati kupke i pretoplu vodu zbog pojačanog isušivanja kože. Također se preporučuje korištenje sindeta umjesto klasičnih sapuna, s obzirom da se radi o posebnim sredstvima koja onemogućuju dodatno isušivanje kože u kontaktu s vodom kao i eventualno preagresivno djelovanje sapuna. Potom unutar 3 minute od tuširanja, na poluvlažnu kožu treba aplicirati emolijentno sredstvo prilagođeno vrlo suhoj koži i koži sklonoj atopiji.

Iako osoba nema atopijski dermatitis, spomenuta sredstva imaju bolji apsorpcijski potencijal, a ujedno svojim sastojcima ubrzano djeluju na regeneraciju epidermalne barijere i zaštitnog hidrolipidnog sloja. Savjetuje se apliciranje preparata bar 2x dnevno. Jednako tako nakon pranja ruku obavezno je nanijeti emolijentno sredstvo za njegu kože.

Smanjite iritaciju micelarnom vodom

U uvjetima korištenja zaštitne opreme koža lica može vrlo brzo postati suha i imati simptome iritacije. Preporuka je izbjegavati pranje lica vodom – kožu je bolje očistiti vrlo blagim preparatima poput micelarne vode s fiziološkim pH koja, osim što smanjuje iritaciju, stvara određeni zaštitni film koji dodatno štiti od okolišnih iritirajućih čimbenika. Također, preporučuje se nekoliko puta dnevno poprskati lice termalnom vodom.

Preparate tijekom noći, neovisno o tome radi li se o neutralnoj terapiji ili apliciranju lijekova (lokalnih kortikosteroidnih preparata), treba aplicirati okluzivnom tehnikom uz PVC rukavice na šakama, ili aplikacijom na dio tijela te potom motanjem pomoću prozirne folije (plastična folija koja se koristi u kućanstvu). Ovakav način primjene terapije u dermatologiji se zove okluzivna tehnika i ona omogućuje pojačanu apsorpciju preparata kao i vlažno cijeljenje rane, što je vrlo važno s obzirom na to da je dokazano da su migracija i dioba epidermalnih stanica ubrzane u uvjetima vlažnog okoliša, čime se samo trajanje cijeljenja značajno skraćuje.

Kada se pojavi iritacija…

Kod pojave iritacije na koži lica savjetuje se – uz epitelizirajuće pripravke – koristiti i tzv. sterilnu kozmetiku koja omogućuje hidrataciju bez bilo kakvih dodataka koji bi mogli dodatno iritirati kožu. Kod iritacije i osjećaja zatezanja potrebno je koristiti obloge s fiziološkom otopinom tako da se na velike gaze aplicira otopina, a onda se prekrije cijelo lice i drži 20 min.

Zašto “prirodni preparati” nisu uvijek najbolje rješenje

Općenito, potrebno je izbjegavati “prirodne preparate”, pogotovo one na bazi koncentriranih prirodnih sastojaka s obzirom na to da mogu izazvati suprotni učinak i toksičnu rekaciju na koži. Primjer su mnogi “prirodni preparati na bazi propolisa, meda, lavande i sl”. Važno je odabrati one koji na sebi imaju oznaku da se radi o preparatima za epitelizaciju, emolijensima za atopijski dermatitis te sterilnoj kozmetici, koji u sebi sadrže protuupalne sastojke, sastojke koji smanjuju iritaciju i svrbež kože te koji potiču cijeljenje nizom složenih mehanizama bitnim u fazi epitelizacije.

Anti-age preparati

Od anti-age preparata potrebno je izbjegavati preparate koji sadrže retinol ili različite kiseline, odnosno pripravke koji utječu na pojačanu izmjenu stanica i time osiguravaju anti-age učinak. U normalnim uvjetima, spomenuti preparati su odlični za uklanjanje bora, pigmentacija kao i proširenih pora, međutim, imaju nuspojavu prolazne iritacije koja u uvjetima zaštitne opreme i okluzije može dovesti do neželjenih reakcija.

Njegu treba temeljiti na preparatima koji sadrže hijaluronsku kiselinu, ceramide te umirujuće sastojke. Također, u ovom periodu za zdravstveno osoblje koje nosi zaštitnu opremu ne preporučuju se bilo kakvi tretmani koji dovode do značajnijeg crvenila i perutanja poput kemijskih pilinga, microneedlinga ili laserskih tretmana.

Pišu: dr. Saida Rezaković, dermatovenerologinja iz Specijalne bolnice AGRAM, i dr. Ada Barić Grgurević, anesteziolog-intenzivist iz KB-a Dubrava

 

 

Štitnjača.hr
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.