Proljeće je godišnje doba u kojem se tijelo i koža intenzivno bude. Sve nekako postaje užurbanije i razigranije što se, osim na prirodi, očituje i na koži. Ona može početi burno reagirati na sve okolišne čimbenike, kao što je prvo proljetno sunce ili na pelud uslijed cvatnje biljaka. Proljetno sunce kod osjetljive kože može napraviti burnu reakciju u obliku crvenila, mjehurića i jakog svrbeža. Stoga je kožu potrebno pripremiti i zaštiti.
Tijekom proljeća kožu lica potrebno je svakodnevno pravilno njegovati i nanositi kreme koje sadrže visoki zaštitni faktor. Time se sprječava nastajanje hiperpigmentacija i preuranjenog starenja kože. Ako je koža masnija, potrebno je primjenjivati hidratantne fluide sa zaštitnim faktorom. Ako je koža suha mogu se primjenjivati masnije kreme i proizvodi na bazi ulja te losioni koji imaju visoki zaštitni faktor.
Koža burno proživljava proljeće, no boravak na otvorenom, uz umjereno izlaganje sunčevim zrakama ljekovito djeluje na kožu i cjelokupno zdravlje.
Zaštitite kožu
Zaštitna sredstva razlikuju se prema zaštitnom faktoru, vodootpornosti i fotostabilnosti. Kozmetičke preparate sa zaštitnim faktorom treba izabrati u skladu s tipom kože, odnosno s njenim osobinama i načinom na koji reagira na sunce.
Koža nakon zime može biti dehidrirana radi boravka u zagrijanim prostorijama i djelovanja hladnoće, pa ju je dolaskom toplijih dana potrebno njegovati hidratantnim kremama i proizvodima sa zaštitnim faktorom. Tijekom proljeća vrlo su česte alergijske reakcije na mnogobrojne inhalacijske alergene što se može na koži očitovati kao atopijski dermatitis ili alergijska reakcija na sunce.
Koža burno proživljava proljeće, no boravak na otvorenom, uz umjereno izlaganje sunčevim zrakama ljekovito djeluje na kožu i cjelokupno zdravlje. Dolaskom proljeća i toplijih dana počinje cvat stabala kao što su lijeska, joha, grab, breza, vrba i hrast, ali i razne biljke kao što su kopriva, trputac, razne vrste trava i ambrozija. U zraku se povećava koncentracija peludi koja je poznat alergen te se povećava broj novih i pogoršava stanje postojećih alergija.
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je česta kožna bolest koja pripada u skupinu atopijskih bolesti, među kojima su i alergijski rinitis, alergijska bronhalna astma, spastični bronhitis, mukozni kolitis. Sklonost alergijama nastaje zbog kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika, a može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Sklonost alergijama najčešće nastaje u ranom djetinjstvu. No, i odrasle osobe koje nikada nisu imale alergije mogu ih odjednom razviti.
Genetska predispozicija je glavni čimbenik u razvoju alergija. Studije su pokazale da, ako je jedan od roditelja alergičar, dijete ima za 30-50 % veću šansu razviti alergiju. A ako su oba roditelja alergičari, rizik je veći za 60-80 %.
Atopijski dermatitis učestaliji je u visokorazvijenim zemljama u odnosu na nerazvijene i siromašnije zemlje. Obično počinje oko trećeg mjeseca života, a do poboljšanja može doći u trećoj, šestoj godini života ili u pubertetu. Bolest ima svoje faze poboljšanja i pogoršanja i obično je kroničnog tijeka. Kod male djece počinje kao crvenilo na licu, vlasištu, pregibima, ali se može proširiti i na cijelo tijelo i imati tešku kliničku sliku.
Crvenilo, vlaženje, stvaranje krasta na licu, tjemenu, nogama i rukama, kao i pelenskoj regiji, glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci života. Odrasli, uz suhu kožu tijela, imaju promjene izražene i na licu. Zato će se pravilnom njegom atopične kože svakodnevnom primjenom emolijensa spriječiti suhoća kože i smanjiti osjećaj svrbeža.
