Dr. Meri Bura: Zašto i kako dolazi do nesanice? (1. dio)

Nesanica najčešće nastaje zbog jake zabrinutosti. Muče nas brige nametnute izvana. Nametnuto nam je kako trebamo imati ovo ili ono, napraviti ovo ili ono, postići ovo ili ono, izgledati ovako ili onako, bojati se ovoga ili onoga, strahovati nad ovim ili onim… U Hrvatskoj osim toga postoji jedna subkultura komunikacije koja podrazumijeva zabrinutost, ogovaranje i kukanje. Započnemo li razgovor, a da se nismo prethodno požalili na “teškoće” života, nitko nas ne shvaća ozbiljno. Tako nam se osjećaj zabrinutosti utiskuje u kosti. A problemi nesanice sve češći…

Osim izvana, brige dolaze i iznutra, od startnog stresa.

Drugi uzroci nesanice su: pogrešna prehrana, hormoni, duševni poremećaji, jake emocije, menopauza, buka, svjetlo, bolovi, lijekovi, noćni rad, problemi s dišnim sustavom i disanjem, problemi s kožom, svrbež, nemirne noge, premorenost, starost iznad 65. godina, problemi s mikrobiomom, probavom, imunitetom, jetrom, pankreasom, intoksikacijom, šećerom u krvi, teškim metalima, intolerancijama…

Blanka Vlašić, Janica Kostelić i Sanja Jovanović išle su za pobjedom. I sve redom imale su probleme sa štitnjačom. To je bila njihova cijena prelaska granica.


Stres u startu

Nismo svi isti i ne reagiramo svi podjednako na negativne okolnosti. Reakcija ovisi o psiho-fizičkoj konstituciji i o količini stresa koji u startu nosimo u sebi. Govor, hod i tenzija mišića najbrži su pokazatelji nečije konstitucije i količine “startnog” stresa koji netko nosi. Neki ljudi hodaju ulicom s osmjehom na licu, neki su mrki, neki opušteni, neki  zgrčeni, neki pogrbljeni, neki uspravni, itd. Uspravljenost kralježnice pokazuje koliko serotonina kola žilama. A uspravljenost ovisi o samopoštovanju i poštovanju prema drugima.

Emocionalne traume iz prošlosti (iz djetinjstva ili nedavno stečene) memorirane su u tijelu i prisutne su u njemu svaki dan, 24 sata dnevno.
To je stres koji se nikad ne isključuje. Taj skriveni stres iz prošlosti “spava” u mišićima i kad god se nađemo u nekom novom izazovu, on se budi. Ponekad se taj stres “probudi” u obliku nesanica (npr. u menopauzi). Od tog stresa možemo se odmoriti samo kvalitetnim snom.

Kako ćemo reagirati na traume ovisi u kakvom smo stanju kada se trauma dogodi, a to stanje najviše od svega definira naša konstitucija. Konstitucija je skup fizičkih i psihičkih potencijala. Ako smo u okolini koja ih podržava, ostajemo zdravi s minimalnom količinom startnog stresa. Dakle, okolina je ključ. Nju sami biramo (iako ponekad mislimo kako nemamo utjecaja na nju).

Moramo potražiti svoje mjesto pod suncem, razvijati svoje potencijale i ostvarivati svoje želje. I moramo biti okruženi istomišljenicima. Ako smo u okolini koja nas ne podržava, sigurno je da će naše tijelo i naš duh biti napeti. A takva startna pozicija i nije ona s kojom želimo ulaziti u životne situacije. Posebno ne u stresove poput gubitka posla, gubitka voljenih, potresa, bolesti i slično.


Gdje je granica i što kada je prijeđemo?

Jedan od najočitijih znakova da ne živimo u skladu sa svojom konstitucijom je psihosomatska bolest. Onaj tko ide preko svojih granica ili mu druge osobe gaze granice ili pak ide daleko ispod svojih granica (kriterija, konstitucije) dobit će psihosomatsku bolest. To može biti gastritis, ulcerozni kolitis, gušavost, dijabetes, hipertenzija, migrena, bronhalna astma, svrbež, urtikarija, neurodermitis, angioedem, kronični zatvor, Chronova bolest, angina pektoris, infarkt, visoki tlak, aritmija, hipoglikemija, hipertireoza, kronična bol u leđima, reumatoidni artritis, spontani pobačaj, PMS, alergija, debljina… Patite li od nesanice uz neku od ovih bolesti, uzrok nesanice će biti lakše identificirati (očitije je). Tada se može krenuti sa rješenjima “iznutra”, a ne samo sa lijekovima. No, to zahtijeva naporan rad i promjene navika.

Razmotrimo stoga što možemo izdržati i preko kojih granica možemo ići. Pitanje je jesmo li prisiljeni svoje granice prelaziti svojom voljom ili mimo svoje volje. Velika je razlika.

Mene pojam “konstitucije” uvijek podsjeća na sportaše. Mnogo je talentiranih. Puno je onih koji imaju jaku želju. Ima ih koji su disciplinirani i uporni. Neki su mentalno jači, neki slabiji, ali svi moraju prevladavati prepreke. Sportaši stalno prelaze svoje granice, uglavnom svojom voljom, a nagrada je pobjeda.

Blanka Vlašić, Janica Kostelić, Sanja Jovanović
išle su za pobjedom. I sve redom imale su probleme sa štitnjačom. To je bila njihova cijena prelaska granica. Je li to bila vlastita želja ili su to bili nametnuti ciljevi? Što je više toga nametnuto, više je stresa i veća je šteta.

Mi sami također prelazimo svoje granice, radeći stvari koje si sami namećemo ili koje nam drugi nametnu. Prelazimo svoje granice kada radimo s ljudima koje preziremo, kada živimo u gradu koji ne volimo, kada se udamo ili oženimo u obitelj s kojom nemamo ništa zajedničko, kada studiramo nešto što ne volimo, kada idemo terapeutu s kojim se ne možemo povezati, kada na silu vjerujemo ljudima kojima u biti ne vjerujemo, kada jedemo hranu koja nam ne odgovara, kada ne hranimo dušu onim što nas veseli…


Tijelo pamti

Sve se to računa, sve to tijelo pamti, sve je to miraz s kojim svakodnevno ulazimo u nove situacije. To je startna pozicija.

Život je jednostavno takav i nije baš lako utjecati na sve. Mislite li drugačije, onda ste samo pročitali gomilu slef-help literature koja laže da je sve moguće.

Osobe koje su postigle velike pozitivne promjene u svojim životima daju svoje formule uspjeha ostalima kao model postizanja cilja. To je njihov model, nije naš i nikad neće biti. Jer nemamo konstituciju osobe koja je napisala taj priručnik. I nikad nije baš tako idealno kako nam oni  govore.

Vrlo dobro iz života znamo kako:

netko može “žderati” i ne debljati se
netko može biti izložen kontinuiranom stresu i biti opušten
netko može spavati 4 sata i ne biti umoran

*
To ne znači da i mi to možemo. 
Zato će dobar self-help postavljati pitanja, radije nego davati odgovore i smjernice. Pitanjima će nas dovesti do realnih individualnih rješenja.


Važnost pravog pitanja

Postaviti pravo pitanje je najvažnije. Pravo pitanje osvješćuje, budi, daje rješenje. Individualno rješenje! Odgovaranjem na pitanja svaka osoba dobije cjelovitu sliku sebe i svog života. Uvidom u pravo stanje, nametnu nam se i rješenja, čak i prije nego nam ih terapeut servira.

Ne možemo li spavati, realno je reći da imamo velik problem. A kako bismo našli rješenje za svoju nesanicu u moru svakakavih izbora, prvi korak je spoznati:

što je uzrok nesanice i što je utjecalo na njen nastanak. Potrebno je odrediti koja ja naša konstitucija, što možemo, a što ne možemo izdržati.
*
– kolika je i kakva startna količina stresa koju nosimo u sebi. Ako je nesanica počela nakon npr. gubitka posla, to ne znači da je to uzrok. Gubitak posla je povod.
*


Pravi uzroci nesanice

Pogledajemo koji su to uzroci nesanice, osim onih strašnih vanjskih okolnosti poput potresa, epidemije, gubitka voljenih osoba, materijalnih nesigurnosti što sve u konačnici vodi u strah za vlastiti život.

Jetra

Jedan od najvažnijih organa na koji moramo misliti kod nesanice je jetra. Ona je, između ostalog, zadužena za oslobađanje tijela od nakupljenih štetnih tvari, a kažu i od nakupljenih štetnih emocija. Sve se vrti oko jetre. Spavanje, hormoni, energija, bijes, žudnja za hranom, količina raspoloživih nutrijenata, probava…

 Bolesna, lijena, “začepljena”, umorna i nefunkcionalna jetra siguran je put ka nesanici. Zato je jedan od prvih koraka rasteretiti jetru, detoksicirati je, obnoviti jetrene stanice, osloboditi je masti, nahraniti i omogućiti joj da radi svoj posao – čisti. Alkohol je najveći neprijatelj jetre, uz lijekove i slatko-masnu hranu (keksi, kolači..).

60% osoba ima NAFDL masnu bolest jetre (ne-alkoholom stečena masna jetra). Njemački preparat koji dokazano liječi NAFDL masnu bolest jetre je Hepafast. Dvotjedna detoksikacija Hepafastom preporuča se svima iznad 35. godine života i svakome tko ima problem s nesanicom, hormonima, probavom. Hepafast možete dobiti samo od licenciranog liječnika, a u Hrvatskoj ga možete naručiti na mail: mulier@mulier.hr.

Najuočljiviji simptomi masne jetre su, osim navedenog, umor i povećan opseg struka, a liječnik će još provjeriti i lipidni status, BMI, FLI, GGT i UZV.


Ostali uzroci nesanice

individualna sklonost zabrinutosti, pesimizmu (konstitucija). Ovome su više skloni mršavi ljudi s probavnim problemima, koji puno misle, netolerantni su i ubrzani.
*
anksioznost i sklonost depresivnom ponašanju. Uglavnom je nasljedna osobina, dakle konstitucija. U ovoj skupini su deblje osobe sklonije emotivnom prejedanju.
*
duševni poremećaji, jake emocije
*
hormonski disbalans koji nastaje u menopauzi, a odnosi se na smanjenu koncentraciju progesterona i estrogena ili disbalans u omjeru ova dva hormona
*
autoimune bolesti s poremećenom regulacijom imuniteta. Moguća je na svim razinama, od štitnjače, kože, bubrega, pluća, mišića, glukoze u krvi…
*
kalcifikacije na hipofizi
*
poremećaj rada mitohondrija i raspodjele energije
*
poremećaj na razini membrane i generalizirana upala
*
intoksikacija teškim metalima
*
nedostatak kisika na razini stanice, problem kvalitete cirkulacije (vezivo krvnih žila, autonomni živčani sustav, kvaliteta i broj krvnih stanica, kalcifikacije, sklonost trombozi, lijekovi, razina antioksidansa i oksidativnog stresa…)
*
poremećen cirkadijani ritam koji se regulira u hipotalamusu, a nerijetko su uz to poremećeni i drugi biokemijski ritmovi
*
nesklad životnog stila i kronotipa (sklonost snu). Postoje 4 kronotipa i niz životnih stilova, a umjetnost je prilagoditi ih životnim okolnostima.
*
metabolizam i poremećaji prehrane, žudnja za hranom, upaljena crijeva, bolovi u trbuhu
*
disbalans neurotransmitera (GABA, serotonin)
*
fibromijaglija – ne znamo joj uzrok, ali ključna riječ je disbalans. Što nastaje prije, fibromijaglija ili nesanica, ne znamo, ali disbalans je održava.
*
kožne bolesti, svrbež, bolna koža
*
buka, svjetlo, noćni rad
*
premorenost
*
starost iznad 65 godina
*
problemi s dišnim sustavom (sinusi, kašalj, alergije, hrkanje…)
hormonski disbalans koji uglavnom nastaje zbog jakog stresa (disbalans kortizola).

*

Kortizol

*
Normalno je da je kortizol ujutro visok i navečer nizak, a melatonin obrnuto. Adrenalne žljezde reguliraju ovaj ciklus i ako ste premoreni (burn-out sindrom) morat ćete se na neko vrijeme duže odmarati. Morate biti daleko od svega što je izazvalo pregaranje kako bi organizam ponovno započeo raditi kako valja. Ponekad je proces ireverzibilan i dio oštećenja ostaje zauvijek. Liječenje burnout-a je kompleksno jer se liječi cijelo tijelo i duh.
*
Kortizol
regulira šećer u krvi, tlak, imunitet i s pojavom večeri on se fiziološki smanjuje. Može biti kronično visok zbog dugotrajnog stresa ili akutno visok zbog večernjeg pijenja alkohola, kave ili kasnog vježbanja. Previsok kortizol u dugotrajnom stresu suprimira serotonin. Dakle, smanjuje osjećaj zadovoljstva pa se ravnoteža okreće na stranu nezadovoljstva, brige, napetosti.
*
Osim toga, stalno visoki kortizol iscrpljuje GABA-u, neurotransmiter zadužen za osjećaj smirenosti i potreban za usnivanje. Visoki kortizol smanjuje razinu progesterona, još jednog hormona koji nam daje osjećaj zadovoljstva.
*
*
*
*
*
*
Meri Bura, dr.med
Meri Bura, dr.med

Doktorica sam koja se bavi prirodnim načinima liječenja i koja je svoju štitnjaču izliječila na prirodan način, vratila svoje zdravlje i svoj život u svoje ruke. www.mulier.hr