Jesu li geni odgovorni za naše zdravlje ili su za to odgovorni mama i tata? Način odgoja, odnosi u obitelji za vrijeme odrastanja i najvažnije od svega – komunikacija s roditeljima – odlučuju o našem ponašanju. Najbitniji dio ponašanja koji utječe na zadovoljstvo i sreću su naše reakcije na okolinu. A te reakcije proizvod su “tvornice” u kojoj se zbiva probavljanje ljudi oko nas, hrane, okolnosti.
Na našem tijelu, ponašanju, posturi, snazi i boji glasa, pogledu u očima, vidi se povijest naših komunikacija.
Vidi se jesu li ljudi bili dobri prema nama ili nisu?
Vidi se borimo li se, bježimo ili zamrznemo?
Vidi se na prvu jesmo li introverti ili ekstroverti? (A svaki od njih ima ponavljajući obrazac ponašanja.)
Podložni smo strahovima. Ispod svakog nezadovoljstva krije se strah. Puni smo strahova. Strahovi pokreću svijet.

Regulatori sreće
Zato je u konačnici baš okolina regulator naše sreće – iako mi ne bismo htjeli da je tako. Jer želimo biti kontrolori svoga života.
Zato rad na sebi nema smisla ako okolina podržava naša bolesna ponašanja.
Zato promjena okoline, barem mala, može promijeniti našu razinu zadovoljstva i zdravlja.
Zato se istinska promjena može događati kada mijenjamo okolinu: ljude oko sebe, okolnosti (uglavnom posao) i mjesto boravka (prirodu ili grad ) u kojem živimo.
A da bismo mijenjali okolinu, trebamo poznavati sebe. Bez toga ništa nije moguće.
Znati svoje mogućnosti i prilagoditi sebe okolini i okolinu sebi. Ili će okolina stalno utjecati na nas, a da mi to ni ne primjećujemo…
Možete li načas zamisliti svijet bez marketinga?
Nema oglasa, nema reklama, nitko vam ne govori što valja, što ne valja, nitko vas ne uvjerava, ne plaši (to je prva fazama rketinga koju svi koriste), pa vam nude rješenja za vaše strahove… Kao npr. da se liječite od bolesti koje nikada nećete dobiti.
Podložni smo strahovima. Ispod svakog nezadovoljstva krije se strah. Puni smo strahova. Strahovi pokreću svijet.
Izuzetak je samo situacija u kojoj smo imali idealne odnose u obitelji, imamo čvrste korijene i mi smo ti koji dajemo ritam odnosima te nas ništa iz tog korijena ne može iščupati. Ljubav prema životu nas pokreće. Neki to zovu i samopouzdanje i samopoštovanje. No, radi se uglavnom o zdravim granicama i zdravim reakcijama na okolinu. Nezdrave reakcije na okolinu su one u kojima se damo manipulirati i gubimo svoj prirodni instinkt. A što je instinkt nego zdrava reakcija na okolinu u našu korist? Nezdrave reakcije na okolinu malo po malo stvaraju bolest.

Hrana ili toksini?
Možemo u glavi potisnuti osjećaj da nam se dešavaju loše stvari, loši odnosi… No, tijelo to ne može. Tijelo na razini fizike i kemije mora odraditi sve što mora odraditi. Hormoni se uzburkaju, šećer u krvi se mijenja, žile se stišću, tlak skače, mišići se stišću, bakterije u crijevima luduju, bore se jedne protiv drugih… Sve to utječe na tonus i pokretljivost crijeva, a taj tonus i pokretljivost utječu na sastav krvi koja oplakuje sve živo u tijelu.
I na kraju – stanice dobivaju hranu ili toksine. I ta hrana ili ti toksini utječu na naše raspoloženje, a raspoloženj ena naše ponašanje. I krug se zatvara. Začarani krug bolesti ili zdravlja.
Kao što rekoh, naša terapija na koju treba obratiti pozornost su naše reakcije na okolinu. Reakciju definira njena brzina (prebrza, optimalna, prespora) i kvaliteta te reakcije (uvijek isto ili prilagođeno situaciji). Pogrešna brzina i kvaliteta reakcije na okolinu započinje kaskadu biokemijskih procesa unutar tijela. Dakle, kako izvana, tako i iznutra.

Milje koji nas određuje
Zato, želimo li se izliječiti, a ne samo olakšavati bolesti i teške situacije, trebamo krenuti od miljea. Miljea izvana i miljea iznutra. Prema svim medicinskim studijama i znanju, zna se da je milje (okoliš) najvažniji za održavanje zdravlja i liječenje bolesti. Najbolji primjer za to su sezonske prehlade ili gripa, ili pak alergije koje neki dobivaju u točno određenim vremenskim razmacima. Dok neki drugi uopće ne pate od toga… No, to je već druga priča za razradu i osvjetljavanje teme. Ima li netko periodične alergijske reakcije, znači da nešto unutar tijela i u samoj okolini izaziva i podržava te simptome alergije.
Hoćete li se zaraziti bakterijom ili virusom ovisi mnogo višeo tome kakvo je stanje vašeg miljea unutar tijela i kakva je vaša okolina, nego koliko je virulentna sama bakterija ili virus.
Čime najviše utječemo na svoj milje?
Rekli smo – svojim reakcijama na okolinu. Ono s čim dolazimo u dodir tijekom dana. A da skratimo i kažemo da su to ljudi (izvana) i hrana (iznutra), definira kvalitetu našeg bića – snagu duha i snagu tijela. Za oboje, i ljude oko nas i hranu, potrebna nam je energija kako bismo iz onoga što dobijemo (kontakti s ljudima i hranom) proizveli novu energiju koja će nas održati zdravima i zadovoljnima.
Imamo li živaca za ljude, imamo li živaca za prehranu? Imamo li živaca za milje, to područje sreće i zdravlja koje trebamo njegovati?
Kada nemamo – bolesni smo.
Kada imamo – zdravi smo.
Tipični simptomi poremećaja vegetativnog (živci) miljea po dr. Rosleru, a i po mom mišljenju su nemogućnost da se isključimo, visoki mišićni tonus, napetost, nemir, iritabilnost, visoki puls u mirovanju, suha usta, iscrpljenost, nesanica, depresija, anksioznost, burn out.
U ovakvom stanju našle bi se i rizične vrijednosti za kortizol, HRV ECG, DHEA, homocistein, folnu kiselinu, holotranskobalamin… No, najgluplje što možete napraviti jest da krenete na dijagnostičko putovanje i praćenje vrijednosti laboratorijskih i inih vrijednosti.
Mijenjajte okolinu (milje).
Mijenjajte ljude.
Mijenjajte hranu.
I najvažnije – mijenjajte svoje reakcije.

Holistički odmor
Reakcije možete mijenjati drugim i drugačijim ljudima, poslom, okolinom, hranom… Mijenjate milje da biste promijenili svoje reakcije.
Prvi korak: upoznajte sebe.
Drugi korak: mijenjajte reakcije.
Treći korak: mijenjajte okolinu. Nekima je potrebno preseljenje u drugu zemlju. Mnogima je potrebna puno manja promjena okoline, ali je potrebna – za nogu u guzicu.
Kako upoznati sebe? Koje su to informacije koje trebate znati?
Trebate znati što je u vašem tijelu i duhu nepromjenjivo, da ne gubite vrijeme i mijenjate nepromjenjivo. I trebate znati na što možete utjecati, a na što ne možete.
Kako mijenjati reakcije? Promjena reakcija i promjena okoline zbiva se istovremeno. Isprepletena su to zbivanja.
Najlakši način za mijenjati svoje reakcije je putem tijela – bez psihološkog mučenja. Potrebno je naučiti tijelo da reagira zdravo, u skladu s instinktima, štiteći integritet i zdravu snagu.
Na programu Holistički odmor koji se održava u Šibeniku od 19.-22. lipnja 2025., započinjemo s prvim korakom: upoznavanjem sebe kroz psihosomatsku dijagnostiku.
Ona se sastoji od:
– određivanja arhetipskog ponašanja po Jungu
– određivanja biološke starosti tijela
– određivanja stanja posture i tonusa trbuha
– određivanje psihosomatske konstitucije.
Prvi dan programa fokusiran je odnos nas i drugih prema našem tijelu, razjašnjavanje što to jest psihosomatika,i koji su to rizični odnosi.
U drugom koraku kroz predavanja i radionice učimo što su to zdrave reakcije i tjelesni procesi koji ih prate i kako nezdrave reakcije razvijaju bolest.
U trećem koraku raspravljamo o hrani, suplementima, lijekovima i terapijama koje unosimo na tijelo i u tijelo.
Na programu “Holistički odmor BURA” učimo imati debele živce, a debeli živci su nam itekako potrebni za život. Ugodno je i zabavno imati debele živce. Eto, da je negdje i debljina dobrodošla 🙂
Više o programu: “Holistički odmor BURA”