Dobili ste na poklon butelju finog vina. Niste neki iskusni vinski znalac, ali željeli biste istinski u njemu uživati, osjetiti sve one arome o kojima pričaju vrsni sommelieri. Ne želite previše razglabati o vinu u čaši, ali želite znati neke osnovne stvari i pomaknuti se s mjesta vinskog neznalice. Kušanje vina može biti vrlo zabavno i dobar povod za vikend druženje s prijateljima. A jedan od načina kako se upoznati s vinima bez predrasuda o tome koje, tj. čije vino pijete jest kušanje vina na slijepo – blind tasting. U ovom slučaju vaše su oči širom otvorene, a ono što je blind je vino koje pijete jer ćete ga prethodno zamotati. Kad se društvo okupilo i kad su vina “skrivena” kušanje može početi.

Vizualni kontakt

Najprije dobro promatrajte vino u čaši, nemojte ju vrtiti. Obratite pažnju na boju i bistroću. Bijela vina bojom variraju od nijanse zelenkasto žute, preko slamnato žute do duboke zlatne ili jantarne boje. To ovisi o sortama i godištima vina, o tome jesu li svježa vina ili su odležavala u drvenim bačvicama, jesu li u procesu vrenja duže ili kraće bila u doticaju s kožicom bobice grožđa. Crvena vina bojom variraju od purpurno crvene, pa do skoro modro ljubičaste boje šljive. Crvena vina, za razliku od bijelih koja s godinama tamne, svoju boju gube u sedimentu i znaju poprimiti smećkaste nijanse. Ako je bijelo vino sazrijevalo u hrastovoj bačvi, boja će biti dublja, dok crvena vina koja su dugo sazrijevala u bačvi dobivaju svjetlije tonove, nego da su starala u samoj boci.

Kad smo dobro promotrili boju vrijeme je da zavrtimo čašu!

 

Zavrtite vino u čaši

Nježno zarotirajte čašu u ruci i promatrajte što se dešava s vinom. Primijetit ćete kako se niz stijenke čaše slijevaju tzv. vinske suze. Jesu li one gušće ili su rijetke, slijevaju li se brzo ili teku polako? Sve nam to govori o kvaliteti vina koje degustiramo. Ako su guste i ako se polako slijevaju znači da u čaši imamo vino s velikim potencijalom.

Miris vina

Približite čašu svome osjetilu mirisa i udahnite. Što osjećate? Možete udahnuti još jednom, zatvorenih očiju. I ne bojte se otvoreno reći koji miris prepoznajete jer upravo se taj miris zaista krije u vinu. Bez obzira na to što je izgled vina prvi, kreator prvog dojma je miris.

Spektar aroma dijeli se u tri skupine: primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne su tipične za mlada i svježa vina u kojima se ističe aroma sorte. Primjerice, zelena paprika, zelena jabuka ili miris pokošene trave. Sekundarni se još naziva i bouquet, a posljedica je kombinacije aroma sorte s aromama fermentacije, poput kvasaca, i aromama koje se javljaju nakon određenog razdoblja odležavanja vina. Tada ćemo osjetiti citrusne note , breskvu, petrolej, ili orašaste tonove i vaniliju. Treći, tercijarni karakter je miris starih vina u kojima prevladavaju arome starenja, poput mahovine, mednih nota ili karamele. Crna vina karakteriziraju mirisi bobičastog voća, kože, zemlje, liquirizie, a kao sekundarne arome često ćete osjetiti začine. Svaku sortu grožđa karatkerizira specifičan miris, i jednom kada krenete kušati i uspoređivati vina razlike u aromatskom spektru nametnut će se same od sebe. Tako ćete otkriti koji vam mirisi najbolje pašu i koje sorte su vam omiljenije.

Kušanje vina

I konačno… kušanje! Uzmite mali gutljaj u usta i zadržite ga – napućite usne i udahnite zrak kroz zube preko vina. Zatim vino promućkajte po ustima i malo ga prožvačite. Osjetite li eksploziju okusa?

Vino sadrži kiseline, no izraz ‘kiselo vino’ znači pokvareno, pretvoreno u ocat, pa ga izbjegavajte koristiti u opisima vina. Kiselina u vinu je važna jer vinu daje svježinu i omogućava njegovo skladištenje. Bijela vina obično imaju više kiseline od crvenih, posebno slatka desertna vina, koja trebaju kiselinu da izbalansira slatkoću. Iako punoća okusa vina sakriva kiselost, osjetit ćete je po tome što će vam pojačati lučenje sline. Okus kiseline opišite kao živahan ili svjež, nećete pogriješiti.

U vinu su jako važni tanini. Tanina osobito puno imaju crvena vina i vrlo ih je jednostavno osjetiti – dobit ćete potrebu da operete zube. Tanin se veže na bjelančevine u slini te ‘steže’ jezik i daje osjet suhoće. Sam po sebi tanin je vrlo gorak, pa je trik dobrog vinara u tome da tanin osjetite u ustima, ali ne i njegov okus. Tanin vinu daje puninu i teksturu pa vino možete okarakterizirati kao trpko.

Alkohol u vinu mora biti prisutan, ali ga se ne smije osjetiti. U ustima ćete osjetiti toplinu, ali ako imate osjećaj da biste mogli rigati vatru poput zmaja, vino nije balansirano. Jačinu vina opisat ćete upravo tako, kao jako alkoholno, ili pak nježno i izbalansirano.

Vino možete opisivati i po slatkoći, pa će neka vina biti slatka, neka sirupasta, poluslatka ili, u slučaju vina s manje šećera, suha.

I za kraj – tijelo, tj. punoća okusa. Je li ono što osjećate dok kušate vino lagano, tanko ili čak vodenasto, ili se radi o okusu velike punoće? Kad je vino dobro izbalansirano, okusi, punoća i sve ostalo djeluju harmonično, nijedna od komponenti se ne treba isticati. Razinu alkohola trebaju prikriti punoća okusa i miris. Ako je vino preslabo, a nema niti punoću, onda je to vino koje se više neće naći na vašem popisu ‘to drink’.

After u vinu

Što ostaje u ustima nakon što ste vino popili? Je li ostalo nešto od onoga što se pri kušanju osijetili ili je vino samo “prošlo” kroz vas? Ukoliko u ustima još neko vrijeme intenzivno osjećate arome vina, a još se k tome počinju javljati i neke nove (sekundarne i tercijarne arome) znači da je riječ o vinu visoke kvalitete. Pitanje je samo je li to vino po vašem guštu ili ne?

Vino je osobna stvar. Svatko ima svoje osobne preferencije, a miris, okus i razmišljanje o vinu razlikuje se od osobe do osobe. Vjerujemo da će vam ovi savjeti poslužiti da ponešto naučite o vinima, a da se pri tom i dobro zabavljate. I da, ne zaboravite zapisivati ono što doživljavate dok kušate vina. Zabavno je kasnije uspoređivati kako jedno te isto vino može biti doživljeno na više različitih načina.

Ocjena za kraj? Najbolja ocjena je vaš osobni doživljaj, hoćete li tom vinu reći veliko DA ili ćete ga prekrižiti s vaše liste vinskih prioriteta.